Zloupotreba intelektualne svojine u Bosni i Hercegovini
Milionske odštete za krađu tuđeg izuma
Jedna
od prepreka za ulazak u Evropsku uniju Bosni i Hercegovini je i
zaštita intelektualne svojine zbog koje bi mnoga bh.
preduzeća, a samim tim i država, u sudskim postupcima mogli da
izgube milione KM.
Lažne robne marke i krađa
proizvoda kod nas su svakodnevica, dok se u zemljama koje su
članice Svjetske trgovinske organizacije to smatra za kriminalan
čin.
U zemljama sa razvijenom
trgovinskom konkurencijom najstrože se zabranjuje korištenje
tuđeg proizvoda ili zaštitnog znaka prepoznavanja. Pod
intelektualnu svojinu spada autorsko i industrijsko pravo, odnosno
patent, model, vodeni žig i oznaka geografskog porijekla
proizvoda.
Materijalno pravo svakog autora
određenog pronalaska je da raspolaže svojim izumom, da ga koristi
kao i da ostvari nadoknadu u slučaju da neko njegov izum
zloupotrijebi ili neovlašteno upotrijebi.
MILIONSKE ODŠTETE
Prof. dr Mićo Gaćanović je jedan
od rijetkih ljudi iz BiH koji su zaštitili svoj patent u
međunarodnim okvirima. Gaćanović ima potpunu međunarodnu zaštitu
intelektualne svojine za svojih sedam patenata u dijelu doprinosa
kroz razna rješenja u području elektrostatike u 136 zemalja
svijeta.
"Pojam zaštite
intelektualne svojine za većinu građana ove zemlje još je
nepoznanica. Najviše brige u ovom vremenu o tom pitanju
treba da vode vlasti ove države. Nažalost, to nije tako",
kaže Gaćanović.
On smatra da ljudi u nadležnim
ministarstvima nisu dorasli tom poslu i da se zbog toga dešava
da preduzeća čak i unutar BiH tuže jedno drugo zbog zloupotrebe
intelektualne svojine.
"Onaj ko prije zaštiti
svoju intelektualnu svojinu ima apsolutno pravo na nadoknadu u
slučaju zloupotrebe. Iznosi koji se dobiju nakon sudskog procesa
mjere se u milionima eura", objašnjava Gaćanović.
Jedan od sporova oko
intelektualne svojine je i između građevinskih preduzeća "Vranica"
iz Sarajeva koje je zaštitilo svoj logo i istoimene firme
iz Banje Luke koja nije zaštitila znak firme. GP "Vranica"
iz Sarajeva nedavno je zatražilo od banjalučkog "imenjaka"
da izvrši izmjene u imenu i znaku preduzeća kako se ne bi
izlagali sudskom procesu zbog korištenja zaštićenog
znaka.
"VRANICA" PROTIV "VRANICE"
"Logo smo registrovali i
zaštitili 1998. godine, zbog čega smo 'Vranici' iz Banje
Luke prošlog mjeseca uputili ovo upozorenje", kazao je
Edin Zekić, direktor GP "Vranica" iz Sarajeva.
U banjalučkoj "Vranici"
smatraju da je znak ovog preduzeća sličan onome koji koristi
sarajevsko preduzeće, ali da nije isti.
Nenad Stanišljević,
tehnički direktor banjalučke "Vranice", objašnjava
da je naziv ovog preduzeća ispisan ćirilicom, te da se na tom
znaku nalaze tri zgrade koje rastu, dok na znaku sarajevske firme
padaju.
"Na logu je ista samo plava
boja", tvrdi Stanišljević.
Objašnjava da je na
području bivše SFRJ bilo nekoliko preduzeća "Vranica"
koja su se 1992. godine morala registrovati kao zasebna pravna
lica.
"Nas četiri akcionara smo
2000. godine kupili ovo preduzeće za 500.000 KM, koliko smo
faktički platili samo naziv i preuzeli prava i obaveze ovog
preduzeća. Ako se ime ili logo bili sporni, zašto
sarajevska "Vranica" nije ranije pokrenula postupak da
se to pitanje riješi", pita Stanišljević.
Prema njegovim riječima, vlasnici
banjalučke "Vranice" tražili su 2000. godine da se
sastanu s predstavnicima sarajevskog preduzeća i da riješe
sva otvorena pitanja i probleme, ali na taj zahtjev nikada nisu
dobili odgovor.
"Naš logo nismo
zaštitili, jer poslujemo samo na području RS. Sarajevska
'Vranica' uvijek može da nas tuži, pa neka sud odluči o tome",
kaže Stanišljević.
U Ministarstvu nauke i
tehnologije RS kažu da je u slučaju spora oko zaštićenog
znaka odnosno logotipa bitno samo ko je prvi zaštitio svoj
znak, te da nije bitno kada je preduzeće osnovano, odnosno koliko
dugo se bavi određenom djelatnošću.
NEDOSTATAK KADROVA
Slična stvar se može dogoditi i
sa mnogim drugim preduzećima iz BiH koja su uzela ime ili zaštitni
znak nekog drugog preduzeća. Važno je istaći da djelatnost
preduzeća u zaštiti intelektualne svojine nije bitna.
Svako pravno ili fizičko lice
može da zaštiti svoju intelektualnu svojinu u Institutu ili
Zavodu za zaštitu intelektualne svojine koji je
verifikovan. Tako na prostorima bivše Jugoslavije ovakve
institucije postoje u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju i
Sarajevu.
Gaćanović smatra da je Institut
za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH
u povojima, jer, kako kaže, za taj posao su potrebni stručni
kadrovi koje mi još nemamo.
"U bivšoj SFRJ nije
bilo kadrova ove vrste, a pogotovo sada. U našoj zemlji
gotovo da i nema stručno osposobljenih kadrova za taj posao",
tvrdi Gaćanović i dodaje da su za ovakvo stanje isključivo krive
vlasti ove zemlje.
Rajko Popović, pomoćnik ministra
za tehnologiju u Vladi RS, kaže da resorno ministarstvo učestvuje
u izradi i donošenju zakona i propisa vezanih za zaštitu
industrijskog i intelektualnog vlasništva u skladu sa
zahtjevima Evropske unije dok je za provođenje zakona zaduženo
sudstvo.
"Prema našim
saznanjima, bilo je nekoliko predmeta u vezi sa zaštitom
intelektualne svojine koje je rješavalo bh. sudstvo, a na
zadovoljstvo Kancelarije visokog predstavnika u BiH", tvrdi
Popović.
MOGUĆA JE NADOKNADA ŠTETE
Kao glavne propuste u dosadašnjim
zloupotrebama imena preduzeća i znaka prepoznavanja Popović vidi u
registrovanju firmi prije usvajanja Zakona o industrijskom
vlasništvu BiH koji datira tek od 19. februara 2002.
godine, Zakona o autorskim i srodnim pravima, usvojenog 14. aprila
2002. godine, te Pravilnika o stručnim kriterijumima za obavljanje
djelatnosti u ostvarivanju autorskih i srodnih prava.
"Naše mišljenje
je da postoje svi uslovi usklađeni s propisima EU u okviru kojih
svako u zemlji i inostranstvu može da nadoknadi štetu koju
su nanijeli svi oni koji u BiH krše principe zaštite
industrijske svojine i intelektualnog vlasništva",
objašnjava Popović.
Merdžana Škaljić,
zastupnik za zaštitu intelektualne svojine Instituta za
standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH,
kaže da je suština problema u tome što ne postoje
odredbe u Zakonu o intelektualnoj svojini kojima bi se regulisalo
da preduzeća koja se registruju moraju da dostave potvrdu od
Instituta za zaštitu intelektualne svojine da slično
preduzeće već nije zaštitilo svoju svojinu.
"Takva odredba bi se morala
usvojiti i na taj način bi bile spriječene eventualne tužbe",
objašnjava Škaljićeva.
Dodaje da domaći preduzetnici još
nisu svjesni važnosti zaštite intelektualne svojine te da
će ih tržište prisiliti na to.
Zaštita intelektualne
svojine veoma je važna za evropske integracije, jer tom zaštitom
preduzetnicima ili pronalazačima otvara se put slobodne trgovine u
zemljama Evropske unije. Na taj način BiH se otvara mogućnost
prepoznavanja u svijetu trgovine, ali i najbitnije od svega
punjenje budžeta, a samim tim i bolji standard građana.
D. BOJANIĆ, G. GOLUB
Kako zaštititi proizvod
Proces zaštite
intelektualne svojine na međunarodnom nivou veoma je složen posao,
a proizvođač mora da prijavi proizvod kod instituta ili zavoda za
zaštitu intelektualne svojine za koju je verifikovan. Potom
zavod ili institut podnosi prijavu WIPO-u, odnosno Kancelariji za
međunarodnu zaštitu intelektualne svojine, čije je sjedište
u Ženevi, a koji je pod direktnom jurisdikcijom Ujedinjenih
nacija.
Nakon toga WIPO napravi
ispitivanja prijavljenog proizvoda i stiču se uslovi da se
proizvod predstavi na nekom od svjetskih verifikovanih salona
zaštite intelektualne svojine. Najveći takav salon održava
se u Briselu pod nazivom " Eureka ", gdje se dodjeljuju
najprestižnija priznanja za inovaciju i stvaralaštvo.
Slovenci pokušali da "ukradu"
ajvar
U bh. javnosti proteklih godina
su kružile priče da je Slovenija "ukrala" ajvar i
registrovala ga kao svoj proizvod. Zastupnici za industrijsku i
intelektualnu svojinu kažu da se radi o zabludi, ali da je istina
da su Slovenci u Njemačkoj pokušali da zaštite ajvar
kao svoj proizvod.
"Radi se o generičkom
proizvodu kao što je hljeb, rakija, pivo, vino i slično i
kao takav ne može da bude registrovan kao nečija trgovinska marka.
Jedino može da bude zaštićena etiketa sa grafičkim
dizajnom", objašnjavaju eksperti iz ove oblasti.
Izvor: Nezavisne novine
2001
Webpage: Mićo
Gaćanović,
http://gacanovic.tripod.com
Press konferencija
2009
