Na nedavno završenom sastanku skupine razvijenih zemalja G-20 u
Kanadi, sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, predvođeni SAD-om i
članicama EU svim snagama je odlučilo progurati plan o rješenju
izlaska iz svjetske ekonomske krize smanjenjem potrošnje i državnih
deficita. Morali su, međutim da se suoče s odlučnim stavom četiri
zemlje za koje se do prije samo deset godina smatralo potpunim
marginalnim faktorima u svjetskoj ekonomiji; radi se o Brazilu,
Rusiji,Indiji i Kini (ili skraćeno BRIC kako ih je prije 8-9 godina
nazvao Goldman Sach).
Samit je počeo dva dana ranije sastankom skupine G-8 zemalja (V.
Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Rusija i
SAD). Njemačka kancelarka Angela Merkel u intervju u The Wall Street
journal odbacila je Obamin poziv Njemcima da pomognu globalni
oporavak trošeći više, a manje da se oslanjaju na izvoz. Njemačka je
4. svjetska privredna sila koja ostvaruje 27% BDP eurozone, kazavši
kako uspješan njemački izvoz odražava konkurentnost i inovativnost
njemačkih tvrtki, te da umjetno smanjivanje te konkurentnosti ne bi
nikomu koristilo.
Neslaganje među zvaničnicima G-8 skupine postoji i oko reformi
financijskog sistema te nametanja poreza najvećim bankama kako bi se
tim sredstvima financirale buduće mjere sanacija ekonomski ugroženih
zemalja.
Sve četiri zemlje (Brazil, Rusija, Indija i Kina) za koje je 2001.
godine Goldman Sach predvidio da će do polovice 21. stoljeća
svjetska ekonomska i financijska moć preći u njihove ruke branile su
svoja uporišta:
- Brazil se u Torontu usprotivio drastičnom rezanju potrošnje,
videći u tome opasnost po izvoz svojih proizvoda na kupovno sposobni
Zapad.
- Rusija je ponovila da zemlje svijeta ne smiju ovisiti o američkom
dolaru kao unikatnoj svjetskoj rezervnoj valuti, pa čak ni o euru,
zaključivši da je i onako ovo ekonomska kriza koja dolazi sa Zapada.
- Indija je odbila uvođenje poreza na bankovne transakcije.
- Kina je bez ikakvog ustručavanja odlučno tražila da se MMF
(Međunarodni monetarni fond) reformira tako da i zemlje u razvoju
budu adekvatno zastupljene u donošenju odluka, na štetu SAD kao
najveće konkurencije.
Svijet se u 21. Stoljeću jako promjenio, a njegovi više stotina
godina gospodari uzdrmani s financijskim udarima, dobili su još
jednu jasnu poruku da se ubuduće neće igrati po njihovim ustaljenim
pravilima.
Razmotrimo koji su faktori koji će ovo omogućiti?!
Brojnost stanovništva.
U Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini živi gotovo 40% današnjeg
čovječanstva, i to: Kina 1.336.970.000 ljudi; Indija 1.179.618.000
ljudi; Brazil 192.787.000 ljudi i Rusija 141.927.297.
Njihove ekonomije zajedno ostvaruju 23% svjetskog BDP (15.500
milijardi dolara) po paritetu kupovne moći (PPP).
Ono što analitičare Goldman Sacha najviše navodi na ovakve prognoze
o novom svjetskom poretku gdje neće biti dominacije SAD je podatak
da više od trećine svjetskog gospodarskog rasta u zadnjih deset
godina zasluga zemalja BRIC-a.
Nadalje analitičari smatraju da će se taj trend rasta pojačavati te
da će gospodarstvo BRIC-a do 2018. godine prestići privredni rast u
Sjedinjenim Američkim Državama, a da će do 2020. godine na Brazil,
Rusiju, Indiju i Kinu otpadati do 49 posto gospodarskog rasta
Svijeta.
Indija i Kina imaju godišnji privredni rast do 10 % dok Rusija i
Brazil nešto manji procenat.
Na prognoze nekih stručnjaka da ove četiri zemlje imaju unutarnje
probleme i proturječnosti (Indija- siromaštvo, Rusija- demografski
pad, Brazil- ekološki problemi, Kina- komuništičko nasljeđe) bolji
poznavaoci ekonomije ovih i drugih zemalja uvjereni su da to neće
uticati na rapidno povećanje industrijske proizvodnje i izvoza ovih
zemalja. Oni ističu da ako se ove zemlje budu mjerile našim sistemom
mjera da će se načiniti ogromna pogreška u procjenama.
Procjenjuje se da će u zemljama BRIC-a izrasti stotine milijuna
pripadnika srednjeg sloja a što će, s druge strane dovesti do
povećane potrošnje industrijske robe.
Često se navodi primjer Kine koja u zadnjih deset godina ne
proizvodi samo jeftinu robu nego i ulaže u tehnologiju 21. stoljeća.
Do 2020. godine Kina će postati tehnološki lider, a Indija je
napravila ogroman pomak u informacijskim tehnologijama. Viši nivo
tehnologije stvara veće prihode i podstiče veću potrošnju.
Takođe po potrošnji Kina će SAD stići za deset godina. Dokaz za to
da mnoge multinacionalne kompanije koje su poradi jeftine radne
snage otvorile pogone za proizvodnju u Kini, cjelokupnu svoju
proizvodnju prodaju u Kini, iako je prvobitna namjera bila
proizvoditi u Kini za ostatak svijeta. Zamislite da svaki indijac
ili Kinez potroši novac na jednu košulju više, kupi kilogram mesa
više, kupi hardverski dio za kompjutor više ili potroši energije
plina za par kubika više od sadašnjeg nivoa potrošnje.
Problem u svijetu u međunarodnim političkim odnosima nastaće onog
trenutka kad vodeće zemlje svijeta ne prihvate Brazil, Rusiju,
Indiju i Kinu kao politički ravnopravne partnere u odlučivanju o
svim bitnim stvarima u svijetu to će biti veliki problem za svijet i
uvod u eventualni globalni rat.
Autor: Darko Dujmović, dipl. ecc
Mostar
mob: +387-(0)63 468-651
e-mail: teledar@tel.net.ba
06.07.2010.
INDIA -
National Award-2010-11
MEĐUNARODNE FINANCIJE
INNOVA
"Eureka" u Evropskoj metropoli u Briselu
NIKAD
VEĆI USPJEH BH. INOVATORA!
Zlatne medalje za bh. inovatore
u Kini
POZLAĆENA BUGOJANSKA BRAVA
Izložba inovacija
u Nirnbergu: 11 medalja za inovatore
iz BiH
Zloupotreba intelektualne svojine u Bosni i Hercegovini
Za više informacija obratite se
pitanjima na email:
info@orbus.be (samo za članove ORBUSA)
