|

Autor: Enes Topalović
Bosnian
- prose
- poem
- poetry
Bosanska
- proza
- poezija
- pjesma

Na ovim stranicama
objavljujemo radove iz
proze i poezije naših
članova, prijatelja i
simpatizera.
KNJIGE
Uređuje:
Salih Čavkić
Belgija
|
Bosanski protestant

"A se piše Enes Topalović,
đak vas i tragač za duhom.
U svome traganju mnoge knjige pročitah,
u svakoj nađoh po parče duše,
u ovoj nađoh i izvor njen,
koji je uvijek i bio tu,
u ljepoti i duhu Bosne,
ponekad prikrivan izmaglicom
iz primozga zlog "zoona politikona".
Pročitavši knjigu "Bosanski protestant" čovjek koji korijene i svoje
duše
prepozna na njenim stranicama dobije zelju da se zahvali autoru za
hiljadugodišnji doživljaj jednog duha, postojanog, stamenog, kamenog, koji
i danas živi, ne samo u kamenu bogumilskih stećaka, vec i u dušama, srcima
i genima PRAVIH Bosanaca.
Mora se reci da je knjiga neobičan, i hvale vrijedan, pokušaj ( uspio
pokušaj ) da se ispriča hiljadugodišnja istorija Bosne i njeno duhovno i
genetsko naslijeđe, bogumilska kultura, prezentira kako unutar tako i
izvan granica zemlje u kojoj je nastala.
Potresna i dirljiva priča o jednoj porodičnoj lozi (Humljana, Huma) koja
je vjerodostojan ambasador bošnjaštva kako u bosanskim brdima, na
bosanskom kamenu, tako i sire, u dalekoj Skandinaviji (bijelom svijetu), u
kojoj je pisac vješto uzdigao bosansku neuništivu dušu do neba (gdje je
dobila svjetske dimenzije) i dao joj moć da prebrodi i pobijedi sve
prolome, pogrome, pokolje i uništavanja, čak i vrijeme da preskoči (da
"preskoči zid vremena") i da zacrta ljepšu budućnost hiljadugodišnjih
bogumilskih korijena, uklesanih u kamenu, genima i okamenjenom sjećanju
duše.
Ovdje pisac s pravom pokušava, još jednom i na svoj način, ovjekovječiti i
svijetu pokazati ljepotu zemlje, njenog podneblja, života, kulture, te
značaj jezika i tradicije kojima bi se svaki Dobar Čovjek (čovjek s dušom)
pa i svaki narod trebao ponositi, slaviti ih, siriti, njegovati i
nastavljati djelovanje u njihovom duhu.
Istorija kroz roman, istorija kroz pojedinačnu, ličnu priču najlakše i
najbrže prirasta za srce čitaocu i ja sam siguran da ce mnogi Bosanci
prepoznati sebe i svoje korijenje u njoj, a i oni svakojaki bjelosvjetski
radoznalci, književnici, istoričari, arheolozi i drugi ce sigurno
razrogačiti oči nad nekim činjenicama pred kojima se i namjerno žmirilo.
Želio bih da zahvalim autoru, entuzijasti, na izvanredno uspjelom pokušaju
objedinjavanja i rasvjetljavanja pomalo zamračene nam istorije, s nadom da
ce buduće generacije umjetnika ( pisaca i drugih ) crpiti motive iz ovog
djela, a u njemu zaista ima materijala i za deset puta opsežniju seriju
romana opsežnosti npr. jednog "Rata i mira".
Dragi moj profesore, ostali ste profesor ( dobar profesor ) i kroz svoj
književni rad, na najpedagoškiji način, naučili nas kako se voli, cijeni,
poštuje i širi svoje, bez ikakvih pretenzija da se dirne i omalovaži
tudje, naprotiv, "svi ljudi su anđeli sa neba na zemlju spušteni,
zarobljeni u kozi ljudskog oblika".
Jeste, "narod je voda, a zemlje su korita", ali neumitno je da je ta voda
pokupila sa svog izvora i na putu do svojih "korita" najfinije minerale
koji joj daju najljepši ukus na svijetu ( da budemo malo i pristrasni )
čemu nas autor pokušava naučiti i što ne smijemo zaboraviti, tj. dušu
svoju izgubiti. " Mi možemo otići i do zvijezda ali i tamo nećemo naći
nista osim nas samih. Možemo vidjeti sto nikad vidjeli nismo, čuti ono sto
čuli nismo, okusiti ono sto okusili nismo, ali uvijek i svugdje samo sebe
možemo naći ILI NE NAĆI."
Žalosno je sto smo nekad morali davati svojim imenima nadimke ( Mirsad je
morao biti "Miso" - hiljade Sandžaklija i Crnogoraca koji imaju
muslimanska imena to i danas rade) koji su nam otvarali vrata tamo gdje su
nam inače bila zatvorena zbog glupih predrasuda, istorijskih i religijskih
nesporazuma i zabluda, a bogami i zlobe "zoona politikona".
Draga Manuela, možeš biti ponosna na svoje djelo, DALA SI MU SVJETSKU
DIMENZIJU. U ime svih tragača za dobrim duhom ljudskim jos jednom HVALA.
S poštovanjem,
Enes Topalovic,
Bergen, 05.06.2004.

Bosanski jezik: "Čuvaj rode jezik, iznad
svega, u njem živi, umiri za njega." (Salihaga, Preporod 1901.)
Coded in Central
European Windows-1250
|