|
CRVENA
RIJEKA
Ne mogu sretan biti ni ovog vijeka
Ne zbog žulja u cipeli
I što su mi tabani vreli
I ne zbog oca što mi nije živ
Zemljom mojom je potekla crvena rijeka
Niz plav je odnijela hiljade snova
I bezbroj tajni skrivenih
Odnijela je momačke i težačke dane
Uspomene djevojačke sve
Sve mi je odnijela ta crvena rijeka
Ne mogu sretan biti ni ovog vijeka
Ne zbog jarma koji vučem
I klasja smrvljenog od ljetne tuce
I ne zbog vida što mi uz starost slabi
Zemljom mojom je potekla crvena rijeka
Bojari zla obojiše nju u crvenu
A,vrelo joj bistro bi ko rosna kap
Sad slikar bit ću tvoj da te slikam
U bijelu, plavu, žutu i slobodnu boju
Bosnu i Hercegovinu domovinu moju
Idriz Bričić
PUT DO LJUBAVI
Proljetna kiša prekide tišinu između nas
I skvasi polen na malom nosu tvom
O, kako je to cvijeće mirisalo, sjećam se još
Daleko od čaršije, daleko od bijela dana
Pronašli smo mir ja i moja draga
O, kako je put do ljubavi bio dug, pamtiš li to
Proljetna kiša mogla je biti tisa
Da ne budi nas iz snova naših
I da ti cvijeće još mirise u kosi
Da me mami i da me svlada
Ko´ pčelu mokrih krila u rosi
Idriz Bričić
06.09.2007
VJEČNI BOG
Ni jedna zvijezda ovoga svijeta
Nije jača od Tvoga svjetla
I kad je dan
I kad je noć
Zovem te u pomoć
Bože veliki
Hiljadu Sunca može gorjeti
Ja ću se Tebi uvijek moliti
Od ranog jutra
Do kasno veče
Tebi se ja okrećem
Bože veliki
Sve rijeke svijeta kada prisuše
Naše će sretne biti duše
I kad se mučim
I kada učim
Boga s pominjem
Bože veliki
Idriz Bričić
2005
RATNA PRIČA
I vrijeme je postalo nevrijeme
Vjetrić je hladio uzavrela prsa
Dok smo čvrsto zagrljeni bili
Ja sam te gledao naivno, žudeći
Usnama tvojim nebil´ se poljubili
Ezan se stapo uz zagrljaj naš
Dok me pogled tvoj okiv'o zase
Misleći da život je ispred nas
Ja ni slutio nisam toga trena
Da će vrijeme donijeti loš glas
Mene je spasio dragi bog
A ti sreću na zapadu nađe
I dok sam bio ratnik srca tvog
I slobodu stvaro za zaljubljene
Ti si me ranila, ti si me izdala
Sada kada prolazim gradom
I kada čujem ezane mujezina
Ja se sjetim tebe, bivša draga
Zaboravit te nikad ne mogu
Nek sve ovo ide do vraga
ČUVAĆU TE
Sakrićute ja od zime
U naručje svoje
Od mraka i tišine
Sakriću te
Čuvaćute od zlih ljudi
Pod okriljem svojim
Od zlih ljudi i zlih ćudi
Čuvaću te
Ko malo vode na dlanu
Ko dragi kamen na đerdanu
Čuvaću te
Ne pričaj mi da se bojiš
Znam da me voliš
Skloni ruke digni lice
Pogledaj me
Reći ćemo da, toga dana
Pred bogom, pred svima
Skloni veo napuči usne
Da ljubim te
Idriz Bričić
NOSTALGIČNA
I
Kada se sjetim proljeća naših
I kad zasviram onu na gitari
Vrati se sjeta i bol procvjeta
Ko maslačci u majskoj travi
II
Ni žbunja svaljanih nema više
I nova lica su uglavnom nervozna
Kome zvijezde ljubav da gnijezde
Kad su vremena postala grozna
lll
Sve naše
pjesme, sve naše sjete
Najljepše naše uspomene
Jedna od njih ostaješ ti
U životu mome najdraži stih
Idriz Bričić
|
KULA ZMAJA OD
BOSNE
Sve može biti i sve može proći
Al´ tebi nauditi ne može ništa
Ni hladna jutra, ni vatrene noći
Vjetar s ravnice,ni miris ratišta
Ti si Kulo Zmajevo gnijezdo
Temelj je tvoj kamen ko´čelik
I sve dok sijaš sjajna zvijezdo
Živjet će vječno Kapetan veliki
Ponosno prkosiš bijela ljepotice
Dok pored tebe Gradašnica žubori
U svakom oku zatrepere zjenice
Diveći se spreman zate da se bori
Sad sokoli nebom šire svoja krila
Jer slobodu ne moraju da prose
Na Kuli će zastava vihoriti mira
Husejn Kapetana Zmaja od Bosne
Idriz Bričić
05.10.2007
SUDNJI DAN
Ti ćeš vidjeti da nije san
Zemlja kad se jako zadrma
Tegbir ćeš učiti na sav glas
Shvatit ćeš da je to sudnji dan
Voda će sve potopiti
U vatri će cvijet izgorjeti
Ovog će svijeta nestati
Posljednji put vidjet ćeš oblake
Nebo plavo i ptice u letu
Ko se iskreno Jedinog bude bojo
Imat će mjesto na ahiretu
Svaki će čovjek imati strah
Kamen će pretvoriti On u prah
Tada će to biti sudnji dan
Idriz Bričić
2005

LIK IZ DIMA
U zraku dim kruži oko mene
Vlaga u očima ruži osmijeh moj
Osjećam tonem u prostor taj
Gdje samo na tren želim biti tvoj
Iz dima lik u meni vječni krik
Zove me tiho čujem poznati glas
Dok iluziju pretvaram u stvar
Osjećam strah i tražim novi spas
Lik, opet tvoj lik, dolaziš i donosiš krik
Lik, dragi tvoj lik,lagano bol nastaje
Kad u svijetu mom postojat prestaješ
Idriz Bričić
BOSNA I
SUNCE
Sunce željno jutra čeka
Sve do svoga izlaska
Da obasja zemlju Bosnu
Gdje izvire Miljacka
Na Drini se svakog jutra
Bosna njime umiva
Okićena sva u cvijeću
Zavjesu sjaja raskriva
Uz Neretvu vjetrić piri
I donosi miris mora
Cvrkut ptica April širi
Proljeće stiže na vrh gora
Krajiški biser vječno blista
Pa to je Una svako zna
Ostala je uvijek ista
Uvijek lijepa kao iz sna
Kad bi me pito stranac neki
Gdje najljepše Sunce sja
Ja bih mu tada istinu rek'o
U mojoj dragoj BiH
Idriz Bričić
RUMENE RUŽE
U našim vrelim srcima
Još cvatu polja rumenih ruža
Ne skrivaj namjeru ni želju
Već uzmi što ti život pruža
Poljubime,i da te ljubim
Da se usne samoće ne boje
To najbolje znamo nas dvoje
U našim ludim mislima
Još su slike cvjetnih livada
Poneka drhtava riječ iz grudi
I onda opet tišina zavlada
Ne pričaj, već razmišljaj
O poljima rumenih ruža
Da nam sreća bude duža i duža
Idriz Bričić

|