Kako se vladamo i koliko smo jaki pred osobnim životnim
zatečenostima? Zašto gledamo više okom, a manje razborom, kada bi
razbor trebao biti bistrina našeg oka?
Autor,
Habib Mandžić, dotiče u svojoj knjizi ova i mnoga druga
pitanja, reda ih, kao život događaje u odlasku, zasebno i koncizno.
U njoj, kao na traci nestajuće svijesti, zabilježena su brojna
životna iskušenja i odjeci u dušama koje naše (ne)sposobnosti, da ih
razriješimo, prave. U realnosti, svaki odjek porađa upit, ali ne
daje odgovor! Autor se zato pobrinuo da pronađe odgovore, koje nudi
u pojedinim poglavljima, a temelji na znanosti i mudrosti . Ipak,
knjigu doživljavamo kao cjelinu, jer su odvojene poruke , iako ne
uvijek preplićuće u značenjima, u istoj misiji – samoizgradnji nas
samih.
Habib Mandžić uspjeva da, poslije svakog poglavlja, plasira
zaključak kao čistu logičnost, za razliku od svakodnevnice, gdje nam
često nedostaju ti smisaoni završeci. On se ne upušta u intrigantost
objašnjenja, zašto su u životu razumnost i nerazumnost tako bliske
(odvojene su samo malim ne), već nudi primjere iz svijeta
egzistencije gdje bitišu čovjek i njegov um, bojeći ih jednostavnim
psiho- skicama („Sebi smo raj ili pakao“,“ Sklad razuma i osjećaja“,
„Sebe savjetuj“...)
Kada čitate knjigu, dobivate utisak da ste se već negdje oprobali u
prezentiranim životnim izazovima, a onda, napuštajući taj „deja vu“,
osjetite čudnost pred nekim osobnim, davno popadalim, „maglama“,
koje se, jednostavnošću autorovog zbora, temeljenog na sposobnosti
da iskaže životne složenosti jednostavno, počinju rasplinjavati. To,
samo po sebi, govori o kvalitetu ove knjige, kao i velikom naporu
autora u realizaciji iste.
Ova knjiga pametnica je bez glavnog lika, ali sa mnogo likova. I vi
lahko možete postati „glavni“u nekoj od ponuđenih storija, samo ako
niste izgubili ono rumenilo na obrazima, koje usađuje dobar odgoj.
Ovo je, takođe, izvanredan zbornik mudrosti i jednostavnih uputa za
život, koji autora definišu, koliko i on njih. Mandžić ne citira
Freuda, Alfreda Adlera ili Omera Hajama da bi dominirao slovom, on
ne priča o sufijama, perzijskim filozofima, jogi ili kršćanskom
misticizmu da bi zbunio prosječnog čovjeka za knjigom,već se služi
mudrostima njihovih „poniranja u sebe“ , pružajući mu šansu da se
uporedi, koriguje ili bar zapita zašto je to tako?
Mandžić se ne zatvara u istobojnost spoznaja, ma šta one značile,
što je još jedna bitna odrednica ove knjige. On u njoj odstupa od
autorskog stereotipnog „prava“ na svojatanje „svega i svačega“,
zadržavajući neukaljano znanje kao istinsku vrijednost iznad
emotivno, dakle i sumnjivo, obojenih markera današnjice. Zato je
cijela knjiga postala jedna vrijedna, univerzalna i nadasve
prijemčljiva poruka čitaocu.
Autor kao da prati svoju misao,“nikada se ne smijemo svjesno
truditi, da ostavimo dobar utisak“, pa piše nenametljivo, plijeneći
čitalačku pažnju. Uvjeren sam da će se on , ovom knjigom, sigurno
nametnuti tragačima za znanjem, jer ničim u njoj ne ugrožava
„ravnotežu svjetova“, razumljenu različito od različitih. Manirima
modernog sufije , zaranja u duše ali konačne zaključke ipak prepušta
zaintrigiranom.
Bilješka o
autoru:
Habib Mandžić je rođen u Srebrenici, Bosna i Hercegovina. Kao
srednjoškolac je pisao za nekoliko bosanskohercegovačkih novina i
časopisa.
Na Odsjeku za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Prištini
diplomirao je engleski jezik i anglo-američku književnost.
Od 1983.do 1992. godine predavao je engleski jezik u srednjim
školama u Prištini (Kosovo), Srebrenici i Bratuncu (Bosna i
Hercegovina) i Ljuboviji (Srbija). Zatim je predavao engleski jezik
na Radničkim univerzitetima spomenutih općina.
Od 1995. živi u Melburnu. Radio je dugi niz godina kao profesor
bosanskog jezika u Bosanskoj školi u Melburnu, zatim kao urednik i
voditelj bošnjačkog radio-programa na multietničkoj radio stanici
3ZZZ. Od 1999. godine član je međunarodnog Saveza novinara. Predavao
je bosanski jezik na RMIT- Univerzitetu budućim prevodiocima.
Osnivač je odjela za bosansku knjigu u gradskoj biblioteci općine
Springvale u Melburnu. Postdiplomski studij i magisterij u ESL (
English as Second Language) završio je na Monash univerzitetu u
Melburnu. Već dugi niz godina predaje ESL na institutu Holmesglen.
