Bosanski knjizevnici u dijaspori

CULTURE
KULTURA

TOP

PROSE&POETRY - PROZA I POEZIJA
Bosnea littera - Bosnian Letter - Bosansko slovo
AUTORI KOJI SU PUBLICIRALI LITERARNI RADOVE
NA STRANICAMA ORBUSA

ORBUS O AUTORIMA IZ DIJASPORE
[NAZAD NA STRANICU KULTURA]

	Ševko Kadrić PROZA, PUBLICISTIKA Hamza Orlović Bošnjak Zmaj od Bosne, Osman, Bina POSLJEDNJI BOSANSKI BOGUMIL Nedostaje nam veličina jednog Krleže Likovne metamorfoze Mehmeda Klepe "Bogomils as ispiration"	Ovaj plodni pisac, na prvom redu je pokazao da kultura ne poznaje granice. U Švedskoj je nagrađen za vrijedan i kvalitetan književni rad. Spektar njegovih knjiga, prevedenih i na druge jezike, obradovaće svakog čitaoca. Kao što reče jedan moj prijatelj: "One se ne čitaju već gutaju, ja ne mogu stati dok je ne pročitam, a onda mi žao što nije duža". Osim odlomaka iz njegovih knjiga, ORBUS je publicirao i njegove publikacije iz drugih domena, čime je on pokazao da ima više talenata. Osvjedočeni borac za pravdu, kako svog tako i drugih naroda, čija egzistencija je ugrožena, on se postavlja u zaštitu čovjeka i prirode u kojoj živimo. Ne preza ni od političkih i historijskih tema, koje su postale naša svakodnevnica. On je u njegovim publikacijama pokazao realni put kojeg su mnogi naši čitaoci shvatili, uz to i nedostatke za koje smo krivi mi sami. On pokazuje da su istina i pravda dugačak ali ipak najkraći put i da je tolerancija, drugog i drugačijeg, neminovna da bi smo u skoroj budućnosti svi mogli živjeti u miru i slobodi na ovoj planeti.
	Meho Baraković POEZIJA	Meho Baraković, bosanski pjesnik koji je svojom biografijom uvezao Bosnu a ona njega. Rođen u Banja Luci, a školovao se u Trebinju, Dubrovniku, Sarajevu, pa Bolnesu u Švedskoj. Sve škola do škole, život do života. U svijet poezije je ušao sa knjigom "Azil" Sarajevo 1972. a onda se redaju "Dvoje", "Osipanje", "Nebeska Studen", "Di fronte a Ragusa il mare" na italijanskom, "Opšta mjesta", "Zemno srodstvo", "Skrovište za nesanicu". Od 1992. kad je prognan iz svog Trebinja počinju knjige prognaničke i nostalgične poezije: "Između Plava i zaborava", "Plavska zvijer", Legitimacija raseljenog lica", "Homo balkanikus". Baraković je član Društva BiH pisaca, Društva švedskih pisaca i član Društva BiH pisaca i prevodilaca u Skandinaviji. meho.barakovic@telia.com
	Minka Blekić POEZIJA	Pjesnikinja, kao glumica, u duši nosi iskustva i ljepotu preživjelih likova i tuđih drama ali i lične sreće kao roditelja, supruge i konačno nane. Na obrazima cvrkut ptica i leptira. Poneka suza u osmijehu nekih izmišljenih likova.. U Minkinoj poeziji se tom iskustvu, tom blaženom i najljudskijem od svih ljudskih iskustava, suprotstavlja gorčina preživljenog, krvavog, prognaničkog, useljeničkog, Rane u mojim očima. Rane u mojim mislima. Rane u mojim nadama. Rane u mojim čežnjama. >>>Pročitajte dalje>>>
	Ejub Pašalić PROZA - PUBLICISTIKA POEZIJA Tragom humanitarne akcije Kulturno-kreativan rad Praznik Elvirov krug	Banjalučki zubni ljekar, Ejub Pašalić, prognan sa vlastitog ognjišta u egzilu u dalekoj Švedskoj izdao je zbirku pjesama "Negdje u svijetu". Pašalić se a okušao i publikacijama, koje s obzirom na profesiju, imaju socijalni prizvuk, njemu socijalno stanje ljudi i sredine upada u oči prije nego drugima. On vidi ono što drugi ne vide, ili ne obraćaju pažnju. U njegovim pjesmama se osjeća čežnja i nostalgija za rodnim krajem. Osim toga, preživljena golgota ga razuvjerila u ljude, on je stalno u potraži za čovjekom, da popije kahvu, kafu, kavu, ma kako se ona zvala, samo da je sa pravim čovjekom.
	Mustafa Cico Arnautović POEZIJA	Mustafa Cico Arnautović je bard novinarstva i pjesnik duše. Iz Trebinja je pisao za Oslobođenje dok su mu dali da piše i diše, a onda u pečalbu kao hiljade prije njega i isto toliko sa njim. Cicine pjesme odišu Bosnom, izgubljenim zavičajem i stvarnošću evropskih metropola u koje je surovo bačen tuđom voljom zlom sudbinom. Njegovi stihovi govore o njemu, nama, njima. Govore srcem jer "srce ne voli kad se srcem ne govori". Arnautović je 1994. godine dobio prestižnu nagradu Danske, kao najbolji strani pisac. Sa dvojezičnom zbirkom pjesama "Ptice na rukama", Društvo BiH pisaca i prevodilaca u Skandinaviji je počelo svoju izdavačku djelatnost. Cicinu knjigu je moguće naručiti kod izdavača hamlet.forlag@telia.com
	Ferid ČEHIĆ PROZA POEZIJA Obmana za vršnjaka Crni kabare	FERID ČEHIĆ, 50 godina druženja sa perom. Rođen sam u Doboju, gradu za koji ljudi od pera, kista i drugih umjetničkih izraza tvrde da je bio jedan od najotvorenijih u bivšoj Jugoslaviji, ja dodajem i ono najljepši sa tvrđavom što se u rijeci Bosni ogleda. Poslije gimnazije krenem prema Zagrebu da glumac postanem, a ono tamo upišem književnost i uplovim u vode žurnalistike. I tako u mom slučaju ne ispadne što je planirano već što je bilo suđeno. Do 3 maja 1992. godine pisac je pisao u svom gradu da bi onda bio zatočen u njemu punih 1237 dana. U Švedskoj, Feridu je najbolji prijatelj i dalje mašina, samo sad ona modernija. Zahvaljujući divnoj profesorici Klaudiji Miljnicki shvatio sam da u meni nešto talenta čuči što je trebalo radom odnjegovati, dovesti do nečeg, kaže Ćehić prisjećajući se Doboja, drage profesorice i prijatelja po peru: Kasima Derakovića, Nikole Davidovića, Senada Malohodžića, Feliksa Pašića. Podsjetimo se Ćehićevih naslova: Posudi mi svoju tugu ili romana "Obmana za vršnjaka", zbirke pjesama "Crni kabare". Što je bilo do mene ja sam uradio, kazao Ferid šeretski uz rukopise ovog romana prije godinu dana. Društvo BiH pisaca u Skandinaviji je stvorilo uslove da ova knjiga i ovim povodom i ugleda svjetlo dana uz čestitke autoru.
	Ibro Suhopoljac POEZIJA PROZA - PUBLICISTIKA KAD TICE JEDNOM ODLETE SUBHA	Ibro je mlad čovjek kojim su se historija i sudbina poigrale. Sto više Bosnu voli sudbina ga sve više od nje fizički udaljava. Rat je proveo na prvoj liniji u borbi za odbranu domovine od prvog do posljednjeg dana i gubitak brata, ostavilo je neizbrisive tragove na njemu. Vidjevši da je ta borba za njega bila uzaludna jer se nije mogao vratiti u svoj rodni Doboj otisnuo se sa familijom u bijeli svijet i završio u Australiji. Nastavio je da piše i da dalje vodi rat. Ali, umjesto s puškom sada sa perom, nastavio je borbu za pravdu protiv nepravde, svake vrste.
	Ibrahim Halilović Predratni i ratni novinar TV Sarajevo PUBLICISTIKA PUTOPIS	Preko 20 godina staža kao novinar Televizije Sarajevo, bio je upućen u mnoge stvari i događaje. Zbog toga je podnio mnoga razočaranja i muke. Najteži njegovi trenuci su bili kad je u ratu izvještavao iz Jajca dok se u Mrkonjiću nalazila njegova familija. Supruga i djeca su drhteći od straha, ispod jorgana, na malom tranzistoru, slušali njegove izvještaje i strepili da ih četnici ne pobiju zbog njegovog izvještavanja. Ratni strah i ostalo uticalo je u mnogom da njegova supruga i danas osjeća ratne posljedice. Po progonu u Njemačku, Halilović, mada još slomljen fizički i psihički, organizira prve novine na bosanskom jeziku u Njemačkoj. Dok je on to činio iz patriotizma, drugi su njegov patriotizam koristili. Danas sa familijom živi u Kanadi, a kad mu vrijeme dozvoljava on piše i bori se za istinu i pravdu. I pored svega što je preživio on je ostao ponosan, tolerantan, nepristrasan i pravedan Bošnjak, koji otkida ljudskost od neljudskosti. Nikad se nije plašio da napiše istinu pa makar mu i prijetili, njegov patriotizam i vjera u pravdu jači su od svega.
	Šaban Nurić Bosniseja PROZA PUBLICISTIKA	Šaban Nurić, književnik, publicista, esejist, novinar i univerzitetski profesor. Uža oblast njegovog istraživačko-naučnog interesovanja je međunarodno pravo, sa fokusom društava zemalja u tranziciji, i to onih iz bivšeg takozvanog Istočnog bloka plus Ex Jugoslavija. Živi "podijeljeno" malo u BiH, a malo u Kanadi. Autor je nekoliko knjiga i brojnih rasprava, eseja, itd. Posljednja knjiga "BOSNISEJA" izazvala je posebno interesovanje bosanske javnosti, kako one u svijetu, tako i one u zemlji.
	Avdo Metjahić PROZA "Stari muhabeti"	Avdo Metjahić, veliki Bošnjak, kojeg je put i sudbina odvela do Njujorka, ali on nije zaboravio svoje porijeklo ni muhabete njegovih starih komšija, prijatelja i rođaka. Nastavio je zapisivati svaku riječ da se ne zaboravi, a onda je izdao knjigu "Stari muhabeti". Osim toga on je pravedan čovjek, koji ima prave vizije o životu i poretku. Publikacija Ševke Kadrića o Bošnjacima i bošnjaštvu, veoma ga se dojmila. On smatra da je Ševko najrealnije označio pravac kojim Bošnjaci trebaju ići da bi učvrstili identitet i sačuvali matičnu državu.
	Bedrudin Gušić PROZA PUBLISCISTIKA PUTOPIS	Rođeni Banjalučanin, krajem 1994. godine, sa familijom je izbjegao u Hrvatsku, a 25. augusta 1995. u Boston (USA), gdje i danas živi. Diplomirani ekonomist, piše iz hobija još iz 80-tih godina. Za vrijeme agresije na RBiH ilegalno je surađivao sa "Oslobođenjem", i RTV BiH šaljući izvještaje iz okupiranog grada o pogromu nad banjalučkim Bošnjacima i Hrvatima. Zbog svoga angažmana u Odboru IZ-e Banja Luka (predsjednik), i u medijima, za vrijeme agresije, četiri puta hapšen od četničke policije i tom prilikom fizički i psihički zlostavljan. U "Oslobođenju" je 1995. g., objavio feljton u pet nastavaka pod naslovom "Život i smrt u okupiranoj Banja Luci". Iz egzila je nastavio suradnju sa bh. listovima u Domovini, i u dijaspori. Pisao je za LJILJAN, OSLOBOĐENJE, PREPOROD i SVIJET, u dijaspori za ZAMBAK, SABAH i TRIBINU BOŠNJAKA (USA), te za BH-BLADET i NUR (Danska). U NUR-u je i danas prisutan kao kolumnist. Uređivao jednu web stranicu, a na nekoliko njih se oglašavao svojim prilozima. Za vrijeme agresije na BiH, u okupiranoj Banja Luci snimio dokumentarni film rušenja svih šesnaest banjalučkih džamija, koji je više puta emitiran na TV BiH. Koautor je knjige sugrađanina Muharema Krzića SVJEDOČITI ZLOČIN I BOSNOLJUBLJE, izdana u Sarajevu oktobra 2003. godine. Knjiga IZ SEHARE je njegov prvenac. Posjetite vebsajt: GUŠIĆ
	Safeta Obhođaš PROZA Intervju Mirenje sa odbjeglim precima Dzamillin uzor	Safeta Obhođaš je rijetka žena među bosanskim književnicima, a onda skoro usamljena kao romanopisac. Iz nje je prije 15 godina progovorio protest žene protiv tadašnjeg naglašeno muškog društva u zbirci novela „Žena i tajna“ . Onda dolazi strahota rata posebno ženi namijenjena. Safeta je u izbjeglištvu ponovo progovorila jezikom žene na način kako je najbolje umjela. Između ostalog, napisala je tri romana koji su prevedeni i na njemački jezik. Razgovaramo sa njom, o književnosti, ženi, Bosni, nama. ORBUS: Prošlo je 15 godina od objavljivanja tvoje knjige "Žena i tajna" u kojoj si kroz svoje junakinje progovorila ženski, protestno, zaštitnički. U međuvremenu se desilo što se desilo. Svaki rat, a posebno agresije i genocidi degradiraju ženu, oduzmu joj u miru osvojena prava. Kako si ti doživjela rat na prostoru bivše Jugoslavije, posebno Bosne upravo sa tog aspekta žene kao stradalnika rata ? Odgovor
	Mirko Kovač Književnik i reditelj	Mirko Kovač je Srbin od Trebinja, autor knjiga: "Vrata od utrobe", "Gubilište", "Životopis Malvine Trifković" dobitnik nagrade "Tuhovski" koja se dodjeljuje piscima u egzilu, svojevremeno dobitnik dvije Ninove nagrade, živio u Beogradu i jedan od prvih stradalnika Miloševićeva režima. Roman "Životopis Marvine Trifković" je napisan šezdesetih godina dok je živio u Zagrebu i preveden je na više jezika. To je zapravo starija knjiga čija se tema podudarila sa našom sadašnjom stvarnošću na jedan svakako drukčiji način. "Gubilište" je napisano kad je imao 23 godine. Prevedeno je eto i u Švedskoj i dobio je kritike koje mu kao čovjeku jako laskaju. Ta knjiga sa temom apokalipse je na način književne intuicije predvidjela dosta toga što se poklapa sa ovim danas.
	Enes Topalović PROZA i POEZIJA Plač do ludila, Veliki ulov Živio Bog, Ničija djeca Govor ruže, Šaptat predaka Nije moj rat	Enes Topalović, rođen je 10.03.1963. godine u selu Bare, opština Goražde. Završio je četverogodišnju osnovnu školu u rodnom selu, a osmogodišnju u Podgrabu kod Pala. Poslije završene Prve Gimnazije, u Sarajevu je diplomirao jezik i književnost na Pedagoškoj akademiji. Radio je kao prosvjetni radnik u Novom Travniku, Cazinu i Velikoj Kladuši. Danas predaje naš jezik djeci i omladini sa prostora bivše Jugoslavije u norveškom gradu Bergenu gdje živi, studira i, u skromnom obimu, bavi se književnim i humanitarnim radom. Ovo je njegova prva druga objavljena knjiga. Rukopis prvorođenčeta, doduše nedovršen, nestao je zajedno sa mnogim nedužnim ljudima u tragičnom bosanskom ratu. Zbog toga je ova knjiga i posvećena svim nestalima. Duše im našle vječni mir i spokoj.
	Idriz Saltagic POEZIJA	Idriz Saltagić je bosanski pisac koji trenutno živi u Engleskoj. Rođeni je Banjalučanin gdje je u rimu uvezao i svoje prve pjesme. Životni put plodnog pisca uvezuje Banjaluku, Sarajevo, Zagreb i London. Saltagić je diplomirao novinarstvo u Zagrebu a prvu knjigu objavio u Banjaluci. Do sada je objavio: Izlet i druge priče, 1979, Drhtaj cvijeta, 1985, Voda, ljudi, putovanja, 1987, Pucanj na studencu, 1997, Sa obala Vrbasa i Temze, 1998, Big - Ben i Sahat kula 2004. Pjesme Idriza Saltagića su prevedene i na engleski jezik i pjesnik je član International Pen kluba u Londonu.
	Edin Islamović POEZIJA	Rođen u Ljubiji, gdje je i odrastao, a 1992. god. je sa ostalim vršnjacima, mještanima zatvoren u logoru na Manjači. Posredovanjem "Crvenog križa", sa familijom stigao u egzil u Belgiju. Njegovu pjesmu novorođenom sinu, napisanu na komadiću kartona promjera 3x3 cm, uspio je da iznese i donese u Belgiju. Pogotovo je interesantna zbog toga što on je piše tek rođenom sinu. Mada sina još nije ni vidio, jer se sin rodio u vrijeme dok je on bio u logoru na Manjači. Koliko je bezizlazna situacija bila može se naslutiti u poruci novorođenoj bebi da čuva majku i dida.
	Tomislav Dretar PUBLISCISTIKA Sorella della notte Vox interioris Drska perunika Slika, unutarnja rukovet Nedostupna staza Gorka srma Potraga za rubom Bol, ciganska rapsodija L'image, florilège des lumières Le Foyer de paroles	DRETAR, Tomislav, pjesnik (Nova Gradiška, 2. III. 1945.). Diplomirao organizaciju kulturne djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1977, a magistrirao 1984. u Sarajevu. Do 1977. nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim tajnik SIZ-a za kulturu u Bihaću, od 1989. do početka devedesetih predavač na Bihaćkoj višoj ekonomskoj školi. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje i članke u periodicima Kultura, Pregled, Naše teme, Oko, Oslobođenje i dr. Objelodanio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. G. Scotti je na talijanski preveo izbor iz Dretarove poezije Sorella della notte (Napulj 1984). Na internet stranicama http://www.studiacroatica.com/biblia/titulos.htm objavio prijevod Biblije na hrvatski jezik. DJELA: Vox interioris, Sarajevo 1976. – Drska perunika. Banja Luka 1980. – Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984. – Knjiga čežnje, Bihać 1986. – Slika, unutarnja rukovet – Gorka srma, 1989. – Potraga za rubom, 1989. – Bol, ciganska rapsodija, 1990. Osnivač i prvi predsjednik HVO-a Bihać i HVO-a Okruga Bihać. Bio je predsjednik HDZ-a Bihać, dopredsjednik Okruga Bihać, ministar za informacije Okruga Bihać, te dopredsjednik Općine Bihać. Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "L'image, florilège des lumières", Paris 2001 i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2003. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca francuskog izričaja.
	Salih Čavkić Hhistorija elektronike Digitalna tehnika Savjeti iz fizike Elektronski sklopovi POEZIJA Priče i niz naučnih publikacija	Bišćanin Salih ČAVKIĆ, prije 38 godina je otišao iz rodnog grada, u 1975. stekao zvanje inžinjera elektronike, a 1983. i inžinjera informatike. Uz maternji bosanski jezik služi se sa još nekoliko stranih jezika od toga na četiri piše. Sam za sebe kaže da je od onih koji cijeli život trče za znanjem, ko jednom krene u nepoznate vode nauke više se ne zaustavlja. Tehnika, posebno digitalna, prerasla je u opsesiju, ali se odlično snalazi u svim drugim tehničkim granama i drugim oblastima nauke i tehnike. On poručuje mladima: "Edukacija je najbolji put do uspjeha" i smatra da nauka treba da pripada svima i da patentiranje softverskih pronalazaka potrebnih za edukaciju mladih kadrova usporava tehnološki razvoj i napredak. Zato je mnoge njegove radove javno publikovao da se svi s njima koriste. I na ovom sajtu se mogu pronaći neki savjeti i uputstva namijenjena mladima. Čavkić ima velike zasluge na promoviranju bosanskog jezika i BiH općenito u ime čega je primio i brojne zahvalnice. Izradio je prvi izvorni kod za prepoznavanje bosanskog jezika, preveo je dosta programa na bosanski jezik, s ciljem da Bošnjacima i drugima pomogne, i za bolje razumijevanje računarske i Internet tehnologije. Preko deceniju i pol sakupljao je bosanske riječi za nadzornik pravopisa koji danas broji preko pola miliona kontroliranih riječi, primjenjiv u mnogim operacionim sistemima. Kao utemeljitelj Web Magazina ORBUS uspio je oko sebe okupiti najbolja pera, uz nekolicinu stručnjaka i naučnika, u namjeri objektivnog informisanja i nadzora nad sudbinom BiH. Uz diverzna priznanja i zahvalnice, iz zemlje i inozemstva, za zalaganje i doprinos na polju nauke dobio je Laureat u rangu Oficira i dekorisan Ordenom viteškog križa u Briselu.
	Seima VIŠIĆ Sjećanja Pisma prijatelja	Rođena 31.10.1940.u najstarijem dijelu Banja Luke, Gornjem Šeheru, gdje je provela sretno djetinjstvo i mladost u krugu predivnih roditelja, sestre i tri brata. Susreti i prijateljstvo sa divnim djevojčicama, mirnim i tolerantnim komšijama, rascvjetanim baštama i neizbježno druženje na obalama Vrbasa, ostaviće dubok trag na dusi da bi se poslije nekoliko decenija mnoga sjećanja prenijela u njene knjige koje su nastale u tuđini, a u periodu izbjeglištva. Prva knjiga "Sjećanja na oteti grad" objavljenja je krajem 1999., a nastajala je od onog trenutka kada je počela agresija na njenu Bosnu i rodni grad. To je dnevnik ispisivan tri godine koji će tek u tuđini po nagovoru prijatelja postati potresno svjedočanstvo. Knjiga je prevedena na njemački jezik. Druga knjiga izdana 2002. je ustvari slijed prve. Nakon objavljivanja "Sjećanja", primivši na stotine pisama čitalaca, odlučila se da i to pretoči u knjigu pod nazivom "Pisma prijatelja". Knjiga sadrži preko stotinu pisama poznatih i nepoznatih čitalaca, stihove, sjećanja na drage likove, a sve je to ilustrovano vrijednim slikama Mersada Berbera. Sada priprema treću knjigu, knjigu pripovijedaka iz života njenih prijatelja i sugrađana u tuđini. Kada će se knjiga pojaviti, zavisi od toga hoće li se javiti neki sponzor? Osim pisanja literarnih sastava i poezije za svoju dušu, ranije se nije bavila književnim radom. Sada je dopisnik nekoliko B-H listova. Trenutno živi sa svojim suprugom Mustafom u malom gradiću Klotenu., nadomak Züricha u Švicarskoj.
	Mirza Čardaklija Poezija bosanskim okom	O Mirzinoj poeziji neću ja da sudim, poezija mi nije jača strana, ali u samoj liri nije veličina pjesme, prve knjige. Mirza je rastao u miljeu tuđeg jezika. Damo li šansu hiljadama naših srednjoškolaca da samo pročitaju jednu od Mirzinih pjesama, ili pjesama njegovim sličnih, shvatićemo u čemu je veličina i značaj upravo ovog pisanja. Bosanski dječak je propjevao Bosnom u dalekoj Njemačkoj pa još na bosanskom jeziku i to uramio knjigom. Čestitke. E to je vijest, to je veličina to je uzor. Desetine roditelja, nana i djedova su slušajući i gledajući ovog mlađahnog, stasitog momka poželjele da su im djeca kao on. Uzmimo to kao izazov, povod da sa našom djecom radimo da im damo šansu za prvi aplauz, radost javnog nastupa, radost u riječ uhvaćenu dozive. Mustafa Smailović će uz ovu zbirku napisati: "Većina tih pjesama jesu fin vez nevine duše, ali sa čvrstom osnovom i potokom od fino tkanih misli, čine pjesme sasvim zrelim za autorov uzrast i iskustvo." mr. Ševko KADRIĆ
	Denis Dželić 'Ptice iz doline Vrbasa' Aleje Potopljeni grad Fenix Banjalučki žubori 4, 5, 6 i 7	,Banjalučanin Denis Dželić, nastanjen je između danskih fjordova a duhovni smiraj traži između bosanskih književnih zapisa. Denis je od Šehera otišao tuđom voljom u mali primorski gradić Hundested u Danskoj gdje loveći troškove u hladnom moru sanja vrelinu ljeta na Vrbasu. Iz tog sna je izatkao i svoj privi roman ”Ptice iz fjordova” koji govori o sudbini prognanih Banjalučana po svijetu razasutih. Pričama i zapisima: ''Ptice iz doline Vrbasa'', ”Aleje”, ”Potopljeni grad” i ”Fenix” predstavio se i u knjigama Banjalučkih žubora 4, 5, 6 i 7. U pripremi su dvije nove knjige pripovjedaka. ”Paganska poezija” i ” Hladne priče sa juga” Web adresa: http://home20.inet.tele.dk/mezej/
	Zlatko Lukić Crveni kesten, Djeca noći, Hibernatori, Antigona Bosanska, Tajna knjiga, Progonstvo, Bosanski trokut, Posrtanje knjige, Karađoz, Kino Bosna, Mozak i metak, Bosanska sehara, Bosanski rodoslovi, Duša,	Zlatko Lukić je bosanski pisac trenutno u egzilu između Njemačke i Norveške._Ogledao se i republičkom nagradom potvrdio prvo u poeziji još daleke 1975, zatim piše pripovijetke te prvu dramu 1984. Zlatkovo ime se nalazi u antologiji suvremene BiH pripovijetke. Od drama spomenimo "Crveni kesten","Djeca noći "Hibernatori". U egzilu piše romane "Antigona Bosanska", "Tajna knjiga" i "Progonstvo" svrstane u trilogiju: "Bosanski trokut", zatim: "Posrtanje knjige", "Karađoz" i "Kino Bosna" svrstane u trilogiju: "Mozak i metak". Sakuplja i pravi zbirku poslovica u BiH "Bosanska sehara" koja bi ove godine trebala ugledati svjetlo dana. Zlatko je fasciniran historijom bosanske vlastele te pravi "Bosanski rodoslovi" (biografije i rodoslovna stabla Kotromanića i bosanskog visokog plemstva), "Hrvatska rodoslovlja" – sve troje kod izdavača. Tu je i "Knjiga kraljeva". Više o autoru: http://personal.inet.fi/cool/blt/bosnapedia.htm Roman "Duša": http://www.aleksasantic.com/Zlatko_Lukic/Dusa.html BiH Film: http://hjem.get2net.dk/VRBAS/bhfilm.html Inserti iz trilogije "Bosanski trokut": http://hjem.get2net.dk/VRBAS/trokut.html Inserti iz trilogije "Mozak i Metak": http://hjem.get2net.dk/VRBAS/metak.html
	Enver Eko Kadenić (autoportret) Nezatvoreni krug Eho Egzila	Banjalučanin Enver Eko Kadenić, umjetnik, slikar i pisac u egzilu, USA. On je prepoznatljiv po brojnim slikama i ilustracijama u koloru kao i crno-bijeloj tehnici. Njegove slike i ilustracije nalaze se i u knjigama od nekih pisaca iz Dijaspore, sa naše stranice. Pored slikanja Enko se bavi i pisanjem. Nedavno je u Sarajevu, BiH, učestvovao na Sajmu knjiga gdje je sam prezentirao njegove dvije knjige: "Nezatvoreni krug " i "Eho Egzila". Pod ovim imenom, "Echo of Exile", je održana i njegova zadnja velika izložba u Manchesteru, USA. Eho Egzila je nezavršena zbirka poema koje je Enko bazirao na svojim životnim iskustvima; na momente nostalgičan osvrt na nekadašnji život u Banjaluci i Bosni, a na momente uvid u američku svakodnevicu Enke i njegove porodice. Zbirka je trenutno nezavršena i određen broj poema još nije ni ilustrovan. Ilustracije, kao i dodatne poeme, će biti objavljene tokom sljedećih mjeseci. Preporučujemo da pogledate njegovu stranicu na ovom linku i sve ono čime se on bavi: www.atelierenko.com , komentare mu možete poslati na sljedeći e-mail: ekadenic@peoplepc.com
	Suvad ĆEHIĆ Proza: “Trnopolje” Poezija: “Trnje u očima”, “Sabah Bosnu budi”, Roman: “Samo mrtvi istinu znaju”,	Suvad Ćehić je rođen 20.10.1958. god. u Biljanima - Ključ (roditelji Hamdija i Paša). Živio u: Ćehićima, Biljanima, Prijedoru, Sarajevu, kao muhadžer u Travniku, Ljubljani, Jesenicama i Berlinu. Školovao se u Biljanima, Sanici, Prijedoru, Sarajevu i Berlinu. Rat mu je prekinuo vanredni studij prava u Sarajevu. Po zanimanju mašinski tehničar – peti stepen mašinstva, 1973. god. sa roditeljima seli u Prijedor u kojem živi do agresije. Dolaskom agresora, zatočenik je logora Keraterma i Trnopolja.30.05 – 15.08. 1992.godine. BIBLIOGRAFIJA: Proza: “Trnopolje” - Berlin 1996. godine Poezija: “Trnje u očima”, Tešanj 2002. godine, “Sabah Bosnu budi”, Cazin 2003. godine. Roman: “Samo mrtvi istinu znaju”, Sarajevo 2003. godine U pripremi roman: “Hamza” ove godine izlazi iz štampe. Monografija: “Biljanima u pohode”
	Asima - SIMKA SMAJIĆ "Deveta želja rijeke" "Nemesis i Dunja"	Rođena u Banjoj Luci 15. jula 1941. gdje se školovala i živjela. Ekonomist po struci, radila je u »Veletekstilu«, u kojem je bila na rukovodećim finansijskim poslovima. U ljeto 1992. godine je prognana iz rodnog grada. Nakon više od deset godina prognaničkog bivanja u drugoj zemlji, prilikom prvog dolaska u rodni grad, nastavila na najdražem mjestu kraj voljene rijeke. Tako je nastala njena prva knjiga s naslovom »Deveta želja rijeke«, koja je, u stvari, njena iskrena i emotivna životna priča što započinje prije skoro šest decenija na obalama Vrbasa. BIBLIOGRAFIJA: "Deveta želja rijeke", izašla je iz štampe u Sarajevu 2005. godine. "Nemesis i Dunja", izašla iz štampe u Sarajevu 2008. godine. O ASIMI SMAJIĆ SU PISALI: Ismet Bekrić, Sanjin Čošabić, Salih Čavkić i dr. Trenutno živi u egzilu u Francuskoj)
	Safeta Osmičić “IZMEĐU NAS” “SLONICA MICA u kupovini farmerica” “MELEK RABIJA”	Safeta Osmičić, rođena 1955. godine u Gradačcu ali najduži period svoga života u BiH provela je u Modriči. 1987. god. odlazi u Hrvatsku i poslije pet godina provedenih u Kutini, odlazi dalje za Njemačku. Tu ostaje također oko pet godina, poslije čega se seli u Holandiju, gdje i sada živi već 12 godina. Dakle, već 21 godinu ne živi u BiH ali govori i piše na svom maternjem jeziku. Piše još od djetinjstva, ali sve što je napisala za vrijeme boravka u Bosni, sve je izgubljeno, tako da je objavila samo nedavno napisano, zapravo, ovo što je pisala posljednjih godina. Prošle godine je izdala prvu knjigu, zbirku poezije “IZMEĐU NAS”, koja je objavljena kod BTC Šahinpašić i promovirana u BKC Preporod u Gradačcu. Ove godine (2008) je izdala slikovnicu za djecu “SLONICA MICA u kupovini farmerica”, kod Bosanske riječi iz Tuzla (Simo Ešić) a sada ima u pripremi novu slikovnicu “MEDENI I NJEGOVI PRIJATELJI”, koja će, najvjerovatnije, biti objavljena kod TBC Šahinpašić i nada se da će biti štampana do početka XXII Sajma knjiga u Sarajevu. Ove godine (2008) bila je predstavljena na Sajmu knjige sa već pomenutim knjigama i boravila tamo sve dane sajma, pa je tako i lično upoznala mnoge pisce i druge ugledne ličnosti. Momentalno pišem roman “MELEK RABIJA”.
	Nikola Šimić Tonin Prozaist, pjesnik, eseist, dramski pisac, pisac za djecu, književni, kazališni, likovni kritičar i tekstopisac Pošto ovaj plodni pisac ima vrlo bogatu BIBLIOGRAFIJU postavili smo je na drugu stranicu UDARITE OVDJE	Nikola Šimić Tonin, Busovljak, rođen, 8. siječnja 1962. Crkvice - Zenica, BiH. Prozaist, pjesnik, eseist, dramski pisac, pisac za djecu, književni, kazališni, likovni kritičar i tekstopisac. Stipendist Istraturista iz Umaga, radio gotovo sve poslove u ugostiteljstvu od konobara do voditelja ugostiteljskih objekata, jedno kraće vrijeme i kao nastavnik praktične nastave za konobare, živio u 36 gradova od toga u 11 kraće periode u mnogim europskim zemljama, trenutno u Falkenstajner Hotels Zadar. Aktivno se služi njemačkim, ruskim i talijanskim jezikom. Objavio: Rukama zaustaviti vjetar (pjesme) 2000. MH Knin; Nebeska drva (priče) 2000. MH Knin; Kraljevna u kapi rose (pjesme za djecu) 2002. MH Knin, Selice i stanarice (slikovnica, uvrštena za nagradu: Ovca u kutiji) 2002. MH Knin, Bilo je to jednom sve zbog kiše (pjesme) 2004. MH Knin; Kralj Zvonimir (poema) 2004. MH Knin; Host (likovna monografija) 2006. MH Knin, Posudionica snova (pjesme) 2009. MH Lastovo; Ustani kada kažeš Vukovar (poema) 2010. Privlačica Vinkovci, MH Zadar, U vatrama rata u vatrama krvi (domoljubna poezija) 2011. HKD Napredak Knin; Svratište riječi (ode, haiku i druge pjesme) 2011. HKD Napredak Zadar.

e-mail	PRIKAZ KNJIGA

ORBUS O AUTORIMA IZ BiH
[NAZAD NA STRANICU KULTURA]

	Prof. dr. Rizo Džafić SPISAK OBJAVLJENIH KNJIGA	RIZO DŽAFIĆ je rođen 2. septembra 1945. godine u Bosanskoj Krupi gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Filološki fakultet (Grupa: Jugoslavenska i svjetska književnost) u Beogradu 1971.godine. Svoj radni angažman je započeo kao srednjoškolski profesor u Bosanskoj Krupi, a pet godina je radio u SR Njemačkoj u dopunskim školama (Štutgart, Keln, Frajburg). Osnivanjem Pedagoške akademije u Bihaću zaposlio se kao asistent na predmetu Književnost za djecu. Postdiplomski studij iz područja književnosti upisao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1998.godine. Magistarski rad pod nazivom "Razvitak dječije književnosti u Bosni i Hercegovini" odbranio 2000. godine sa najvišom ocjenom i stekao akademski stupanj magistra humanističkih znanosti, znanstveno polje znanost o književnosti. Doktorat pod nazivom Tematske, genealoške i kontekstualne vrijednosti savremene krajiške književnosti za djecu odbranio na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2003. i stekao zvanje doktora humanističkih nauka iz područja književnosti. Za poeziju i prozu nagrađivan na književnim konkursima...... PROČITAJTE DALJE NA DRUGOJ STR.
	Ismet Ramljak POEZIJA, SLIKARSTVO Opus Bosniansem	Sluhom i duhom Ramljak je neraskidivo vezan za mirni bosanski krajolik, gdje čuje žubor vode, pjesmu svake ptice, uzdah svake travke i skok svakog kamena, i gdje svaka rijeka teče "u pjesme, u slike"... Kao što je na mnogim svojim slikama pjesnik, privrženik ljepote starih znamenja i pejsaža, tako je i u svojim pjesmama Ramljak slikar, koji i rječju pokušava da nagradi sliku, da prodre u nju, kao što bi proniknuo u svjetlost dana i zvukove noći, u poetiku vode i smisao svakog djelića prirode..., zapisao je nedavno jednim specijalnim povodom Ismet Bekrić, banjalučki književnik u egzilu. Opjevao je ovaj pjesnik i svoj uži i širi zavičaj (Prusac, Donji Vakuf, Bugojno, Travnik), Domovinu i njihove poznate ili manje poznate, ali vrijedne ljude... Zar ima ljepše hedije od ovih zbijenih, gusto satkanih, navezenih te formalno- stilski čistih zaokruženih soneta, recimo o jednom Pruscu, jedinstvenoj ljepoti njegove prirode te neprocjenjive baštine, njegovih nadaleko učenih i umnih žitelja Hasana Kjafije i Ajvaz Dede?! Ismet ne zaboravlja ni takozvane obične, male-velike ljude koji su zadužili svoj zavičaj kao što je rahm. Muharem Began koji je svojim rukama ozidao kilometre zidova oko prusačkih harema, ili pak vrla prelja, dadilja i nana rahm. Džula Sijamija "Hasanovica"! Ne zaboravlja ni srušenu banjalučku Ferhadiju, a pogotovo je taze njegov žal za izgubljenom životnom saputnicom. Na kraju, ova mala sehara našega Ismeta nije klasificirana po nekim posebnim uzusima. Njen sadržaj je bez kronološkog ili tematskog reda položen, čekajući svoje konzumente. Otvorimo je! Bedrudin Gušić
	Ensar Bukarić POEZIJA	Ensar Bukarić, rodom iz Gornjeg Vakufa, mašinski inžinjer, još kao student u Zenici počeo je pisati poeziju. Čak i kad piše o drugim stvarima u njegovoj poeziji se osjeća nijansa pretrpljenog vremena i čežnje za boljim sutra. Osjećajan kao svi poete, neke pjesme je poklonio novorođenom sinu Harisu.
	Atif Kujundžić

e-mail	PRIKAZ KNJIGA

Coded in Central European Windows-1250

Aida Korman - Amela prikaz - Nikola Šimić Tonin

HOME

© Copyright by CFABH-ORBUS vzw ®
Any copying or reproduction without permission is strictly prohibited
Page Construction:22/04/2004 - Last modified: 12/05/2013