S E M I N A R

MJESTO KRAJIŠKE KNJIŽEVNOSTI U BOSANSKO-HERCEGOVAČKOJ KNJIŽEVNOSTI I KULTURI
(ZAVIČAJNE ZBIRKE I NJIHOV ZNAČAJ)

D O D A T A K:
KRAJIŠKI PISCI PO OPŠTINAMA

---

BANJA LUKA
BIHAĆ
BOSANSKA DUBICA
BOSANSKA GRADIŠKA
BOSANSKO GRAHOVO

BOSANSKA KOSTAJNICA
BOSANSKA KRUPA
BOSANSKI NOVI
BOSANSKI PETROVAC
BUŽIM
CAZIN
DRVAR
KLJUČ
KOTOR VAROŠ
PRIJEDOR
SANSKI MOST
V. KLADUŠA

---

Zbog dužine stranice poglavlja su numerisana za brži pregled. Ako udarite mišem u jedno od gornjih poglavlja bićete odmah prebačeni na početak dotičnog poglavlja. Ponovo nazad na vrh stranice udarite na strelicu koja pokazuje ka vrhu stranice. Nadamo se da će vam ovo pomoći. Želimo Vam ugodno čitanje!

---

BANJA LUKA

BARAKOVIĆ, MEHO
(1945. Banja Luka – živi u Švedskoj )
BIOGRAFIJA:Rođen u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao u Sarajevu, a zatim radio u Trebinju iz kojeg je protjeran. Piše poeziju koja je uvrštena u razne izbore i antologije. Dobio brojne nagrade za književnost. Živi u Švedskoj.
BIBLIOGRAFIJA:
Azil, poezija, Sarajevo, 1972.
Dvoje, Trebinje, 1972.
Nebeska studen, Sarajevo, 1979.
Opšta mjesta, Sarajevo, 1986.
Zemno srodstvo, Mostar, 1988.
Između Plava i zaborava, Titograd, 1994.
Legitimacija raseljenog lica, Kanada, 1995.
Homo Balkanicus, Švedska, 1995.
O BARAKOVIĆU SU PISALI: Zilhad Ključanin, Alija Kebo, Rizo Džafić


BEKRIĆ, ISMET
(1943. Banja Luka – živi u Sloveniji)
BIOGRAFIJA:
Rođen je u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i do 1993. radio kao novinar u kulturnoj rubrici banjalučkog lista "Glas", a zatim kao urednik lista i Izdavačke djelatnosti, te urednik edicije Savremena književnost.
Bekrić piše poeziju za djecu i odrasle i igrokaze za djecu i u toj oblasti je postigao visok umjetnički nivo. Jedan je od najistaknutijih dječijih pjesnika na prostorima Bosne i Hercegovine i predvodi novu generaciju pjesnika koja je počela pisati novim poetskim izrazom. Djela su mu prevođena na desetak jezika i u inozemstvu doživjela više izdanja. U školskim lektirama je brojnih zemalja. Za književni rad dobio je skoro sve nagrade i priznanja u bivšoj Jugoslaviji. Među njima se izdvajaju nagrada grada Banjaluka "Veselin Masleša" (1970), Nagrada za najbolju knjigu za djecu u BiH (1980.), Nagrada Zmajevih dječjih igara (1989.) i dr. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Živi u Sloveniji.
BIBLIOGRAFIJA:
Jutro tate Mrguda, poezija, Sarajevo, 1968.
Kape uvis, poezija, Banja Luka, 1971.
Klupa kraj prozora, poezija, Banja Luka, 1974.
Otac s kišobranom, poezija, Banja Luka, 1975.
Noć kad su neboderi šetali, igrokazi, Sarajevo, 1976.
Šetnja nebodera, radio igra za djecu, Sarajevo, 1978.
Radnička četvrt, poezija, Banja Luka, 1980.
Četiri revera, poezija, Banja Luka, 1980.
Ne žuri tata, ne žuri mama, poezija, Banja Luka, 1980.
Očev kaput, poezija, Sarajevo, 1999.,
Cipele starijeg brata, poezija, Ljubljana, 2000. i dr.
O ISMETU BEKRIĆU SU PISALI: Alija Dubočanin, Rizo Džafić, Muris Idrizović, Dragoljub Jeknić, Ibrahim Kajan, Šimo Ešić, Ivica Vanja Rorić, Risto Trifković, Branko Stojanović, Josip Osti, Željko Ivanković, Hazim Akmadžić i dr.


BOJOVIĆ, JOVAN - JOCO
( 1934. Prnjavor – živi u Banjaluci )
BIOGRAFIJA: Bojović je rođen u Prnjavoru gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu je završio u Banjaluci i radio kao bankovni stručnjak. Pisao je poeziju za djecu i odrasle. Pjesme mu zastupljene u krajiškoj pjesničkoj kronici "Poezija dvadesetpetorice", 1971. i prevođene na nekoliko jezika. Za poeziju je nagrađivan. Nekoliko njegovih pjesama je uglazbio Vlado Milošević za filharmoniju i bariton. Živi u Banjaluci.

BIBLIOGRAFIJA:
Dajak Pantokratora, poezija, Banja Luka, 1970.
Poslije gozbe, poezija, Banja Luka, 1971.
Ulaz u labirint, poetska proza, Banja Luka, 1980.
Između trave i rijeke, proza, Banja Luka, 1985.
O BOJOVIĆU SU PISALI: Ranko Risojević, Nenad Radanović, Ismet Bekrić, Ranko Preradović, Miloš Aprilski, Dragan Kecman, Risto Trifković, Branko Stojanović, Ranko Sladojević i dr.


COCO, KEMAL
(1938. Banja Luka – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:Rođen u Banjoj Luci, a školovao se u rodnom gradu i Sarajevu. Po zanimanju je novinar. Radio je u brojnim listovima (Politika ekspres) i surađivao u časopisima, dječijoj i omladinskoj štampi. Živi u Bihaću i Coco piše poeziju. Za književni rad nagrađivan. Dobitnik je nagrade grada Banja Luke "Veselin Masleša", 1981. godine. Član Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

BIBLIOGRAFIJA:
Valovi na Uni, poezija, Banja Luka, 1963.
Crni okvir, poezija, Banja Luka, 1971.
Čestitka za mamu, poezija, Banja Luka, 1977.
Da mi je znati, poezija, Banja Luka, 1980.
Bosni u pohode, poezija, Banja Luka, 1981.
Krivonogi, poezija, Karlovac, 1983.
Pjesme izbjegličke, poezija, , USN-e Bihać, 1999.
Smotanko, poezija, Bobare, 2001.
Ničiji pjesnik, poezija, Bihać, 2001.
Zvijezde i svici, poezija, Sarajevo, 2001.
O COCI SU PISALI: Ranko Risojević, Zorica Turjačanin, Ranko Pavlović, Stanko Rakita, Rizo Džafić, Husein Dervišević, Ismet Bekrić, Midhat Kaliman, Emin Huskić, Vildana Pečenković i dr.


ĆOSIĆ, ANTE
(21.08.1928. Banja Luka – Umro 1.6.1998. u Okučanima, gdje je i pokopan.)
BIOGRAFIJA:Pjesnik, pripovjedač, dramski pisac i književni kritičar piše i za djecu i za odrasle. Rođen u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirao sa temom Tematski krugovi Cesarićeve lirike. Objavljuje književnu, kazališnu i filmsku kritiku, kao i humoreske i literarne reportaže. Za djela dobio niz značajnih nagrada i priznanja. Prevodi sa italijanskog. Dugo vremena radio kao srednjoškolski profesor u Banjoj Luci gdje je i dugo živio kao umirovljenik.

BIBLIOGRAFIJA:
Lirski mozaik, poezija, Banja Luka, 1955.
Šumski razbojnik, poezija , Sarajevo, 1957.
Nečujne oluje, poezija, Banja Luka, 1961.
Kraja nema, poezija, Banja Luka, 1971.
Putovanje Ali Kirije, priče, Sarajevo, 1954
Brak nije isključen, drama, Banja Luka, 1962.
Vrtić ljubav, epigrami, Banja Luka, 1962.
O ĆOSIĆU SU PISALI: Zilhad Ključanin, Rizo Džafić, Ismet Bekrić, Ranko Risojević, Ranko Pavlović, Zorica Turjačanin, Muris Idrizović i dr.


ĆURIĆ - OSMANČEVIĆ ENISA
(16.05.1945. Banja Luka – živi u Banjoj Luci)
BIOGRAFIJA:Rođena u Banjoj Luci gdje je završila osnovnu školu, gimnaziju i Višu pedagošku školu. Piše isključivo za djecu, a istakla se i kao vrsni pedagog. Uvrštena je u brojne izbore i antologije, u đačke čitanke i školske lektire. Za poeziju je nagrađivana kao jedan od najperspektivnijih pjesnika savremene bosanskohercegovačke poezije. Djela prevođena na više jezika (engleski, njemački, slovenački, makedonski, turski i dr.). Živi u Banjoj Luci.

BIBLIOGRAFIJA:
Pramčiok, poezija, Sarajevo, 1971.
Klempav oblak, poezija, Banja Luka, 1980.
Svjetlac u koprivama, poezija, Banja Luka 1985.
Pedalj vedrine, poezija, Wuppwrtal, Sr Njemačka, 1993.
O ENISI OSMANČEVIĆ – ĆURIĆ SU PISALI: Muris Idrizović, Ismet Bekrić, Šimo Ešić, Ibrahim Kajan, Ranko Pavlović, Amir Brka, Ranko Risojević, Željko Ivanković, Dragoljub Jeknić, Risto Trifković i dr.


GUŠIĆ BEDRUDIN
BIOGRAFIJA:
Rođen je 1947. godine. Gimnaziju završio u Banjoj Luci, a Ekonomski fakultet u Varaždinu. Ovo je banjalučki pisac, publicist i novinar novijeg vremena. Strukom se bavio do početka agresije na BiH, kada je zbog imena i prezimena najprije smijenjen sa rukovodećeg položaja, a potom i otpušten s posla. Kao novinar surađivao od kasnih 80-tih sa listovima i časopisima kao što su: "Oslobođenje", "Ljiljan", "Preporod", "Svijet", "Zambak" i "Tribina Bošnjaka" iz Čikaga, "Sabah" iz Njujorka te "BH bladet" iz Danske. Pisao i za mnoge naše web. stranice. Danas je kolumnist bošnjačkog mjesečnika "NUR" iz Danske, te novinar "Orbusa".
Dobitnik "Zlatnog pera" lista "Sabah" (Njujork) za 2000. godinu. Trenutno živi u Bostonu (SAD).

Bibliografija:
1. "Svjedočiti zločin i Bosnoljublje", koautor (autor: Muharem Krzić)
2. "Iz sehare"
3. Prilog knjizi "Banjalučki dnevnik" - "Vrijeme mraka", pok. Ante Ćosića
4. Član Uređivačkog odbora edicije "Banjalučki žubori" (urednik: Ismet Bekrić)
5. Član uredništva u povodu posthumnog izdavanja knjige "Kao vrelo dženetsko", autora rahm. Alije Kapidžića - AlKapa
6. Prilog za knjigu BANJALUČKI SEVDAH U VREMENU, autora Omera Pobrića

O ovom autoru je pisao pok. Anto Ćosić u svojoj knjizi "Banjalučki dnevnik" - "Vrijeme mraka" te u nekadašnjem sarajevskom "Svijetu".
Urednik Orbusa Ing. Salih Čavkić za Gušića je rekao: "On ima duha i smisla za svaku situaciju, veliki je vjernik ali za razliku od drugih on je realan prema svima, bez obzira na vjeru i porijeklo, dobar analitičar, a posebno me raduje što je dobar na peru te njegove tekstove nikad ne moram ispravljati".


HOROZOVIĆ, AJNUŠA
(1952, Banja Luka – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:U rodnoj Banjoj Luci završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala na Pedagoškoj akademiji. Piše poeziju i priče za djecu i odrasle. Bavi se i slikarstvom. Priredila nekoliko izložbi ulja i akvarela sa motivima iz svoje poezije. Bavi se i dizajnom ( oprema knjiga, plakat i dr.). Nakon protjerivanja Iz Banje Luke jedno vrijeme je provela u izgnanstvu u Zagrebu, a zatim prelazi u Sarajevo gdje i danas živi. Poezija joj je prevođena.

BIBLIOGRAFIJA:
Lutkine igračke, priče, Banja Luka, 1986.
Dijagram noći, poezija, Banja Luka, 1986.
Šutnja s prorezima za oči, poezija, Banja Luka, 1991.
Skrila sam se usvoje rukopise, poezija, Runolist, Ljubljana, 1996.
O AJNUŠI HOROZOVIĆ SU PISALI: Rizo Džafić, Ismet Bekrić, Josip Osti, Kemal Coco, Dragoljub Jeknić, Mesud Islamović, Irfan Horozović, Muris Idrizović, Stevan Tontić, Ranko Pavlović, Ranko Risojević i dr.


HOROZOVIĆ, IRFAN
(1947. Banja Luka - živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Filozofski fakultet (Komparativna književnost i Jugoslavenski jezici i književnosti) diplomirao u Zagrebu. Bio je urednik Studentskog lista, Pitanja i Putova. Bio je odgovorni urednik u izdavačkoj djelatnosti Novog glasa u Banjoj Luci. Živi u Sarajevu. Urednik književne edicije u BZK "Preporod" i uredni k časopisa Život.
Dramski tekstovi su mu izvođeni na radiju (Šesta smrt Benjamina Talhe, Zadovoljština, Kuburović, Posuđena rečenica), u teatrima (Ružičasta učiteljica, Soba, Pehlivan Arif Tamburija, Šeremet, Proba) i na televiziji (Šeremet). Neki od tih tekstova su prevedeni i igrani u Švedskoj i Poljskoj. Dobitnik je Nagrade "Sedam sekretara SKOJ-a" (1972.), nagrade grada Banje Luke (1980.), Udruženja književnika BiH (1988.), nagrade za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. i drugih nagrada i priznanja. Zastupljen u antologijama pripovijetke i poezije, prevođen na više jezika. Član Društva pisaca BiH. Živi u Sarajevu.

BIBLIOGRAFIJA:
Šesta smrt Benjamina Talhe, drama za glasove, Radio Zagreb, 1968.
Zvečajsko blago, pjesme, Banja Luka, 1969.
Ružičasta učiteljica, Osijek, 1970.
Talhe ili šedrvanski vrt, proza, Zagreb, 1972.
Soba,. Groteska. Prolog. Zagreb 1970.
Tanka Katanka, farsa za djecu. Dječije pozorište Banja Luka 1971.
Zadovoljština, Drama za glasove. Radio-Zagreb 1972.
Salon gluhonijemih krojačica, pripovijetke. Svjetlost, Sarajevo 1979.
Testament iz mladosti, poezija, Banja Luka 1980
Šeremet, drama, Sarajevo 1985.
Karta vremena, priče/roman, Sarajevo 1983.
Noćne ceremonije, izabrane priče, Sarajevo 1984/1985.
Vauvan, roman za djecu, Bihać 1986; - 2. izd. Sarajevo 1990; -3.izd. Bosanska riječ
Rea, kratki roman, Sarajevo 1987.
Mađioničar iz prijestonice domina, pripovijest za djecu, Banja Luka 1988.
Kalfa, roman, Sarajevo 1988.
Iluzionistov grob i lebdeća žena, priče, Beograd 1991.
Posuđena rečenica, drama, Radio-Sarajevo 1991.
Prognani grad, priče, Zagreb 1994.
Bosanski palimpsest, priče, Zagreb 1995.
Sličan čovjek, roman, Sarajevo 1995.
Oblak čija lica prepoznajemo, izabrane priče, Sarajevo 1997. - drugo, promijenjeno izdanje, kod istog izdavača 1999.
Knjiga mrtvog pjesnika, poezija, Zagreb 1997. - II izdanje, Sarajevo 1999.
Inspektor vrtnih patuljaka, roman za djecu, Sarajevo-Amsterdam 1998.
Proba, dramolet, Sarajevo 1998.
Berlinski nepoznati prolaznik, roman, Sarajevo 1998.
Prodavnica noževa, izabrane priče, Novi Pazar 1999.
Izabrane pripovijetke, Sarajevo 2000.
Filmofil, roman, Sarajevo 2000.
Imotski kadija, roman, Sarajevo 2000.
Izabrane igre, drame, Sarajevo 2000.

O HOROZOVIĆU SU PISALI: Vlaho Bogišić, Enes Duraković, Željko Ivanković, Zilhad Ključanin, Ranko Risojević, Ivan Bošković, Munib Delalić, Branimir Donat, Alija Dubočanin, Dejan Đuričković, Srba Ignjatović, Milje-nko Jergović, Neven Jurica, Enver Kazaz, Željko Kliment, Josip Lešić, Ivan Lovrenović, Mirko Marjanović, Vedrana Martinović, Kolja Mićević i dr.


ISLAMOVIĆ, AJNUR
(17.12.1962. Banja Luka – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Piše poeziju i prozu, uvršten u izbore i antologije. U Banjoj Luci je bio predsjednik Književne omladine, te zamjenik glavnog i odgovornog urednika Preloma. Neki tekstovi su mu uglazbljeni. Živi u Bihaću.

BIBLIOGRAFIJA: Trag mjesečeve svjetlosti, poezija, Banja Luka, 1987.
O ISLAMOVIĆU SU PISALI: Zilhad Ključanin, Ismet Bekrić, Mesud Islamović, Rizo Džafić, Enisa Osmančević – Ćurić i dr.


ISLAMOVIĆ, MESUD
(24.10.1926. Banja Luka – 2002.Bihać)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Banjoj Luci, diplomirao na Pedagoškoj akademiji književnost. Piše poeziju i prozu. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja za književnost. Umro u Bihaću.

BIBLIOGRAFIJA:
Igre vremena, poezija, 1956.
Mostovi u očima, poezija, 1959.
Pozdrav, poezija, 1968.
Vododerine sna, poezija, 1971.
Sirat Ćuprija, roman, 1986.
Cvjetovi u očima duše, poezija, 1986.,
Bedr i Mag, roman, 1987. i dr.
O ISLAMOVIĆU SU PISALI: Ismet Bekrić, Rizo Džafić, Kemal Coco, Nasiha Kapidžić – Hadžić i dr.


DR. KAPIDŽIĆ ALIJA
(25.11.1943. Banja Luka, umro u Malmeu u Švedskoj 13.12.1996.)
BIOGRAFIJA:
Ovaj banjalučki liječnik se iz hobija bavio pisanjem. Bio je prozaist, pjesnik, satiričar i humorista. Godinama surađivao sa nekadašnjim Radio Sarajevom, pišući za taj naš medij skečeve, aforizme i humoreske. Iz tih vremena je poznat pod pseudonimom AlKap. Za vrijeme svoga života pripremio u rukopisu svoju prvu knjigu proze i poezije "Kao vrelo dženetsko". Međutim, iznenadna smrt ga je spriječila da je izda. Na dan njegove dženaze - 20. decembra 1996. godine u Malmeu,
nekolicina njegovih najbližih prijatelja i poštovalaca se zavjetovala da će Alijina knjiga ipak biti izdana, te doći do ruku čitalaca. Tom zavjetu su se kasnije
pridružili još neki njegovi sugrađani pa je knjiga izdana 2002., posthumno.

BIBLIOGRAFIJA:
"Kao vrelo dženetsko" (2002)


KAPIDŽIĆ-HADŽIĆ, NASIHA
(1932. Banja Luka – 2.10.1995. Sarajevo)

BIOGRAFIJA:
Rođena u Banjoj Luci gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a Filozofski fakultet u Beogradu. Radila kao profesorica, urednica obrazovnog programa radio Sarajeva i urednica biblioteke Lastavica u Izdavačkoj kući "Veselin Masleša" u Sarajevu. Još za života je, s pravom, nazivana klasikom dječijeg pjesništva. Uz poeziju za djecu objavila brojne pripovijetke, slikovnice, radio – igre, te studije o dječijim piscima, eseje i književne kritike. Za svoj rad dobila nagrade i priznanja među kojima se izdvajaju Dvadesedmo-julska nagrada BiH (1978.), Šestoaprilska nagrada Sarajeva (1979.), nagrada Zmajevih dječjih igara, te nagrade izdavačkih kuća Veselin Masleša i Svjetlost iz Sarajeva. Umrla je u ratu u okupiranom Sarajevu.

BIBLIOGRAFIJA:
Maskenbal u šumi, poezija, Sarajevo, 1962.
Vezeni most, poezija, Sarajevo, 1965.
Od Zmaja do Viteza, studije i kritike, Sarajevo, 1970.
Skrivena priča, poezija, Sarajevo, 1971.
Maskenbal u šumi, izabrane pjesme, Sarajevo, 1971.
Poslanica tiha, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.
Kad si bila mala, poetske proze. Svjetlost. Sarajevo, 1975.
San o livadici, radio-igra. 1974.
Od tvog grada do mog grada, poezija Sarajevo, 1975.
Glas djetinjstva, radio igra, Sarajevo, 1974.
Šare djetinjstva, izbor pjesama i poetskih proza, Beograd, 1977.
Liliput, poezija, Zagreb, 1977.
Glas djetinjstva, radio-igre. Sarajevo, 1978.
Lete, lete laste, slikovnica, Sarajevo, 1981.
Vrbaska uspavanka, pjesme, Banja Luka, 1981.
Krilo i šapa, olimpijska slikovnica, Sarajevo, 1982.
Vučko i crvenkapica, slikovnica, Sarajevo, 1982.
Dječija pozornica, dramski tekstovi, Sarajevo, 1982.
Trčimo za suncem, izbor pjesama, Sarajevo, 1984.
Pjetlić, svraka i proljeće, dramski tekstovi, Sarajevo, 1986.
O NASIHI-KAPIDŽIĆ SU PISALI: Muris Idrizović, Ismet Bekrić, Dragoljub Jeknić, Vladimir Milarić, Voja Marjanović, Zorica Turjačanin, Munib Maglajlić, Enes Kujundžić, Ranko Risojević, Ibrahim Kajan, Ranko Pavlović i dr.


KOČIĆ, PETAR
(11.2.1877.Stričići na Zmijanju kod B. Luke-27.8.1916.Beograd )

BIOGRAFIJA:
Rođen u selu Stričići na Zmijanju između dva značajna događaja u Bosni i Hercegovini: narodnog ustanka 1975 – 76., i austrijske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. U rodnom selu je proveo djetinjstvo gdje napajao ljepotama prirode i oduševljavao pričama o hajducima i uskocima. Ti događaji su ostavili snažan utjecaj i na njegovu ličnost i književno djelo.
Prva slova naučio u manastiru Gomionici, a zatim se školuje u Banjoj Luci i Sarajevu. U Sarajevu još kao učenik dolazi u sukob sa predstavnicima austrougarske vlasti, pa prelazi na školovanje u Beograd gdje je počeo da se bavi književnim radom, a zatim u Beč gdje studira slavistiku i gdje je napisao najveći broj svojih djela. Radio u Skopju, zatim se u Sarajevu, da bi se vratio u Banja Luku gdje je njegov narod proživljavao teške godine života. Jedno vrijeme je boravio u Sarajevu gdje je bio politički veoma aktivan, a zatim dolazi u Banjaluku gdje pokreće časopis Otadžbinu u kom piše tekstove. Dolazi u sukob sa austro-ugarskim vlastima, pa je proganjan i zatvaran zbog propagandnih letaka i tekstova. U to vrijeme je otpuštan sa posla, premještan, osuđivan, proganjan. Po dolasku iz zatvora aktivno se bavi politikom i bori se za bolji položaj obespravljenih seljaka. Austrijske vlasti pokreću protiv njega sudsku istragu i nakon proganjanja i zatvaranja umro je u Beogradu u duševnoj bolnici.

BIBLIOGRAFIJA:
S planine i ispod planine, pripovijetke, Sarajevo,1902, 1904. i 1905..
Jauci sa Zmijanja, pripovijetke, Beograd 1910.
Jazavac pred sudom, pripovijetke, Beograd 1904.
O KOČIĆU SU PISALI: Branko Lazarević, Jovan Skerlić, Marko Car, Jovan Kršić, Isidora Sekulić, Ivo Andrić, Todor Kruševac, Muhsin Rizvić, Fahrudin Rizvanbegović, Miloš Savković, Todor Kruševac, Midhat Begić i dr.


LUKIĆ ZLATKO
(Rođen: 11. 02. 1953. u Zagrebu)

BIOGRAFIJA
Rođen sam 11. 02. 1953. Zagrebu. Pamtim mlijeko u prahu i Trumanova jaja. Otac je bio komunista i nije dao da me krste, a mati nije dozvolila da me osunete, pa sam tako ostao visjeti u zraku između dvije vjere, a obje poštujem. Od prve godine živio sam u Banjaluci, gdje sam se školovao. Rahmetli ebejka mi je pričala pripovijetke iz 1001. noći i to je valjda uvjetovalo da jednog dana počnem pisati. Prvu priču sam napisao sa četrnaest godina, a prvu sam objavio sa dvadeset. Cijelo vrijeme gimnazijskih dana pišem, uglavnom pripovijetke i dramske tekstove. Poslije gimnazije sam studirao dvije godine pravo, a usput slušao i predavanja iz književnosti na Pedagoškoj akademiji u Banjaluci. Putovao sam i nastupao čitajući svoje "rane radove" od Triglava do Đevđelije jer sam kao dijete iz mješovitog braka vjerovao u "bratstvo i jedinstvo". Sa dolaskom demokracije i rata odlazim u Švedsku, a prethodno sam izbjegao pet regrutacija u vojsku RS. U izbjegličkom logoru u Ystadu predajem bosanskoj djeci maternji jezik, povijest i zemljopis od 5. do 8. razreda. Zajedno sa Senadom Angelov i Mehmedom Mešićem sam autor čitanke i radne sveske "Naši mostovi" za bosanski jezik koje su finansirali Ministarstvo prosvjete Kraljevine Švedske. U Stockholmu radim kao animator kulturnih manifestacija u bosansko-švedskom udruženju "Ljiljan" i voditelj recitatorsko-dramske sekcije za djecu i omladinu. Radim u redakciji "Glasa BiH" (Stockholm, 1993/95.), i objavljujem eseje u kulturnom listu Bošnjaka "Behara" (Zagreb, 1995). Prelaskom u Norvešku radim kao dopisnik za evropsko izdanje "Oslobođenja" 1995/96., "Bosanske pošte" (Oslo, 1995/98.), "Bosanske riječi" (Göteborg 1996.) i na radio "Beharu" u Oslu 2000. Između 1996. i 2000 četiri puta se vraćam u BiH i radim na radiju, redakciji novina i televiziji (sve u Federaciji), ali u zemlji koja je podijeljena između političara i tajkuna ne uspijevam nigdje jer ne želim pripadati ni jednoj političkoj stranci. Zato od 2002. lutam Evropom (Köln, Frankfurt, Amsterdam, Beč, Dubrovnik) i zaustavljam se u Sarajevu. Nastojim prezentirati radove koji su nastali u u egzilu međutim pošto nisam bio u domovini "kad je grmilo" ne uspijevam ništa. I dalje vjerujem da ima nade za nomade i pišem, pišem, pišem... Nudim izdavačima sve ono što Bosna nema, a treba imati ("Bosansku seharu" – zbirku poslovica, "Bosanski rodoslovi" – genealoške karte bosanske kraljevske dinastije Kotromanića i visokog plemstva) – međutim to njih ne interesira. Demoraliziran prelazim u Split i tada nastaje moj književni uspon. Ali sam i dalje sam vezan za Norvešku jer u Oslu imam stan.

BIBLIOGRAFIJA

ROMANI:
"Antigona Bosanska"; raspad jedne bosanske obitelji zbog rata u BiH.
"Tajna knjiga"; srednjovjekovna kronika Bosne.
"Progonstvo"; život pisca koji je napisao prva dva romana.
(Sve tri romana su svrstani u knjigu "Bosanski trokut" i objavljeni u Sarajevu 2002.).
"Posrtanje knjige"; pad moralnih vrijednosti pred rat u BiH.
"Karađoz"; povijesna kronika Banjaluke prikazana kroz obitelj karađoza.
"Kino Bosna"; sazrijevanje glavnog junaka koji je ljubitelj filmova.
(Sve tri romana su svrstani u knjigu "Mozak i Metak") i to sam izdao o svom trošku u Sarajevu 2002. godine u izdavačkoj kući "Bemust".
"Karađoz"; drugo izdanje, "Bosanska riječ" Tuzla, 2007.
"Katarza" – roman objavljen od Fondacije Fra Grgo Martić u Kreševu 2007.

DRAME:
"Crveni kesten" 1980. – režija Živomir Ličanin u izvedbi Studentskog pozorišta iz Banjaluke.
"Djeca noći" 1984. – režija Bahrudin Avdagić, u izvedbi Studenstskog pozorišta iz Banjaluke.
"Hibernatori" 1987. – režija Boris Pržulj. Ovu dramu su izvodili: Radnički teatar iz Banjaluke, Narodno pozorište iz Jajca u režiji Amira Hadžiosmanovića i Narodno pozorište u Doboju u režiji Rašida Muminovića. Jajačko pozorište je izvodilo predstavu u dvadeset i jednom gradu BiH, Hrvatske i Slovenije.
Monodrama: "Pušiona" - u izvedbi Muhameda Bahonjića, 2008.

PRIPOVIJETKE:
Objavio sam nekoliko desetina pripovijedaka u listu "Glas" i časopis "Putevi" između 1973 i 1989. (Banjaluka), Zadnja je objavljena u "Diwanu" 2007: "Dobri duh Sarajeva".

ESEJI:
Geneza Bošnjaka; časopis za kulturu Bošnjaka, "Behar" 1995.
http://www.bosnjaci.org.au/Bosna_i_Bosnjaci/Zlatko_Lukic/Geneza_Bosnjaka.pdf
http://hjem.get2net.dk/VRBAS/pedia/evolucija.html 
Anatomija zla na Balkanu; časopis za kulturu Bošnjaka, "Behar" 1995. a to je dio projekta internet enciklopedije BiH:
BOSNIAPEDIA ®: http://hjem.get2net.dk/VRBAS/pedia/index.html

LEKSIKOGRAFIJA:
"Bosanska Sehara" (poslovice, izreke i fraze u govornim jezicima BiH, prvo izdanje "Šahinpašić" - Sarajevo 2005, obrađeno 10954 jedinica). Drugo izdanje u pripremi 12008 jedinica).
U pripremi: "Eponimi" - etimološki rječnik pojmova koji su imenovani po nekome (npr. nikotin, giljotina, linč, kvisling, itd); 2592 objašnjenih natuknica.

GENEALOGIJA:
"Bosanski rodoslovi" - kratak pregled bh istorije do austrougarske okupacije (dokle je plemstvo imalo bar neku moć; biografije bosanske kraljevske dinastije Kotromanića i visokog plemstva i rodoslovne karte) - kod izdavača "Međunarodni centar za mir" - Sarajevo.
"Hrvatska rodoslovlja" - samo rodoslovne karte Trpimirovića-Krešimirovića i visokog plemstva Hrvatske - "Školska knjiga" Zagreb.
U pripremi: "Book of Kings" - rodoslovne karte svih monarhija Evrope i visokog plemstva od antike, počevši sa starim Egiptom, preko Rima, Vizantije pa do današnjih dana (403 rodoslovne karte, 32 popisa i 5 sinoptičkih tabela).

SCENARIJI:
"Kino Bosna" - tv scenario u šest nastavaka.
"Hibernatori" - filmski scenario.


MAHIĆ, ADMIRAL
(1948. Banja Luka – živi u Sarajevu)

BIOGRAFIJA:
Rođen u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu i srednju školu. Piše poeziju i prozu. Djela mu prevođena na brojne jezike. Za književni rad dobio veliki broj priznanja. Živi u Sarajevu kao slobodni umjetnik.

BIBLIOGRAFIJA:
Ljubavna inspiracija, Sarajevo, 1977.
Epilepsija cvjetova, Sarajevo, 1981.
Atlasna imperija, Sarajevo, 1985.
Glasno zrim, Tuzla, 1988.
Sahara, Sarajevo, 1993.
O MAHIĆU SU PISALI:Zilhad Kljucanin, Mile Stojić, Irfan Horozović…


OMEROVIĆ, MUHAREM
(1940. Banja Luka – živi u Zenici)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Banjoj Luci gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Doboju. Piše humorističke tekstove, poeziju i prozu za djecu i odrasle, ali je prvenstveno dječiji pisac. Za dječju poeziju je dobio više književnih nagrada, a pjesme su mu uvrštene u udžbenike za osnovnu školu. Živi u Zenici.
BIBLIOGRAFIJA:
Zlatni zarobljenik, poezija, Sarajevo, 1971.
Dani raspjevani, poezija, Sarajevo, 1975.
Da zvone brda, Bihać, 1978.
Na leđima vjetra, Sarajevo, 1984.
Djed je glavna fora, Zenica, , 1986.
Soliterci, Tuzla, 1987.
Zbrda – zdola, Tuzla, 1994.
O OMEROVIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Irfan Horozović, Ranko Risoje-vić, Muris Idrizović, Željko Ivanković, Amir Brka, Enver Kazaz i dr.


DR. PAŠALIĆ EJUB
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Krupi 6.10.1935. godine.
Odmah poslije drugog svjetskog rata nastanjuje se u Banjaluci gdje završava osnovno obrazovanje.
U Sarajevu završava srednju zubotehničku školu a u Beogradu Stomatološki fakultet.
U Banjaluci je radio kao stomatolog od 1964. do 1992. kada je ( kao i ostali nesrpski zdravstveni radnici) dobio otkaz i bio prisiljen da sa familijom napusti Banjaluku zbog etničkog čišćenja, da bi 1993 došao u Švedsku gdje je našao svoje utočište. Poezijom se počeo baviti u izgnanstvu više iz potrebe da kaže istinu o svojoj domovini. Trebalo je podosta vremena da prođe, da se njegova izranjavana duša i misli smire da bi se u svom bolu i čežnji za domovinom kroz poeziju, kao stvaralac, potvrdio i iskazao. Ono "nešto" u njemu se "otvorilo" i počele su da izviru pjesme koje su se našle na stranicama naših bosanskohercegovačkih novina (u dijaspori) ali i švedskih jer se pjesnik potrudio da svoje pjesme prevede i na jezik zemlje u kojoj boravi i piše. Sve se dogodilo daleko od voljene domovine, u osami i novom okruženju, bez starih prijatelja i njhove ljudske topline. Pored pjesama je pisac mnogih debatnih članaka koji su publicirani u bosansko-hercegovačkim i švedskim novinama. Danas je stalni dopisnik Orbusa.

BIBLIOGRAFIJA:
Pjesme su mu objavljivane u bosansko-hercegovačkim listovima u dijaspori i u švedskim novinama.
Dvojezična zbirka pjesama pod nazivom "Negdje u svijetu" - "Någostans i världen" - na bosanskom i švedskom jeziku.


PAVLOVIĆ, RANKO
(19.1.1943. Šnjegotina, B. Luka – živi u banja Luci)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Šnjegotni gdje je završio osnovnu školu. Završio je Učiteljsku školu u Banjaluci. Kao prosvjetni radnik radio u okolini Banjaluke, a zatim kao novinar – urednik u banjalučkom dopisništvu za sarajevski list Oslobođenje. Kasnije je postao urednik kulturne rubrike banjalučkog Glasa i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Glasa. Pavlović piše pripovijetke i poeziju za djecu i odrasle. Napisao i nekoliko radio drama i radio – igara za djecu. Djela mu nagrađivana na konkursima, prevođena na svjetske jezike i uvrštena u đačke programe i čitanke. Živi u Banjaluci.

BIBLIOGRAFIJA:
Jarac u pozorištu, pripovijetke, Banja Luka , 1961.
Priče iz Vakufa, proza, Banja Luka , 1963.
Nemir sna, poezija, Banja Luka 1963.
Bajke za lijevo uho, pripovijetke, Sarajevo, 1965.
Čistač obuće, drama, Banja Luka , 1968.
Snovi Josipa Broza, poezija, Banja Luka, 1982.
Pravi pravcati miš bez navijanja, radio – igra, Sarajevo, 1984.
Napad u predvečerje, radio drama, Banja Luka, 1985.
Prvak svemira u brzini, priče, Banja Luka , 1986.
Robinzon iz podruma, roman, Sarajevo, 1987.
O PAVLOVIĆU SU PISALI: Muris Idrizović, Ismet Bekrić, Ranko Risojević, Zorica Turjačanin, Branko Stojanović, Dragoljub Jeknić i dr.


RAKITA, STANKO
(10.4.1930. Grabovica kod Šipova – 20.4.1982. Banja Luka)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Grabovici kod Šipova. U rodnom mjestu završio osnovnu školu, a Učiteljsku školu u Banja Luci. Radio je kao učitelj u selima oko Banjaluke, a kasnije prelazi u Banja Luku. Pisao poeziju za djecu. Uvršten je u sve izbore dječije poezije, u đačke čitanke. Prevođen na svjetske jezike. Rakita je svoj rad je dobio brojne nagrade među kojima i nagradu Banjaluke "Veselin Masleša" (1976.). Umro u Banja Luci.

BIBLIOGRAFIJA:
Nigdje kraja svijetu, poezija, Banja Luka, 1976
Veliki let, poezija, Banja Luka, 1982.
O RAKITI SU PISALI: Muris Idrizović, Dragoljub Jeknić, Risto Trifković, Branko Stojanović, Velimir Milošević, Ranko Pavlović, Ranko Risojević, Ismet Bekrić, Miloš Aprilski, Zorica Turjačanin i dr.


RAVLIĆ ALEKSANDER ACO
(1929. Banja Luka, danas živi na Rijeci - Republika Hrvatska)
BIOGRAFIJA:
Do odlaska u mirovinu (1990.) profesionalni je novinar i dugogodišnji rukovodilac Dopisništva "Vjesnika" (Zagreb) u Banja Luci. Počeo se baviti publicistikom početkom pedesetih godina prošloga stoljeća, od kada predano istražuje u prvom redu banjalučku prošlost. Usporedo s tim je bio, po agilnosti, zapažen društveni radnik, osobito u sportu, u kojemu je pregalački obavljao mnogobrojne odgovorne dužnosti u klubovima i savezima, te organizacionim odborima u Banja Luci i za Bosansku Krajinu; bio je član i više izvrsnih odbora u Bosni i Hercegovini i bivšoj zajedničkoj državi (košarka, nogomet, novinarstvo). Uz svakodnevni posao, istraživanje prošlosti i pisanje, Ravlić se je bavio i fotografijom. U publikacijama kojima je autor i brojnim drugim drugih autora, objavljeno je više stotina njegovih crno-bijelih i kolor snimaka, dok je mnogo više snimaka objavljeno u dnevnicima Vjesnik i Sportske novosti, odnosno tjednicima nekada velike kuće Vjesnik. Ravlićev kolor snimak - "Karneval na Vrbasu", načinjen pod zidinama stare utvrde Kaštel, na Vrbasu, je odabran za prvi turistički plakat Banja Luke, koji se pojavio u julu 1979.
Podaci rječito pokazuju koliko je Ravlić plodan publicist. Broj stranica u knjigama kojima je autor, odavno je prekoračio brojku 5000, a vrijedno je pomena da je većinu svojih publikacija, i nekoliko drugih, likovno i grafički sam uredio.
Dobitnik je više vrijednih i značajnih priznanja među kojima se ističu: Nagrada "Veselin Masleša" za oblast kulture SO Banja Luka (1975), Plaketa SO Cazin - najznačajnije priznanje Cazina (1985), Nagrada za životno djelo Udruženja sportskih novinara Jugoslavije (1983), Dvadesetpetomajske nagrade SR BIH (1981), zatim dviju plaketa Sportskih novosti, Srebrne plakete Vjesnika...

BIBLIOGRAFIJA:
35 godina Borca (1961)
100 potresnih dana Banja Luke (1970)
Banja Luka (1974)
Pola stoljeća Borca (1976)
Banja Luka - razdoblja i stoljeća (1979)
Banja Luka - napori i radosti (1985)
Drugo stoljeće hotela "Bosna" (1986)
"Jelšingrad 50 (1937-1987)
Banja Luka grad - Town of Banja Luka (1990. i 1992.)
Banjalučka Ferhadija - ljepotica koju su ubili (1996)
Banjalučki povijesni listići I (2001)
Banjalučki povijesni listići II (2003)

O Aci Ravliću su pisala mnoga ugledna novinarska, kritičarska i književnu pera iz bivše nam zajedničke države, te Bosne i Hercegovine. Njihov broj je impozantan i iz bojazni da nekoga slučajno ne spomenemo, nećemo niti navoditi njihova imena.


SINIKOVIĆ–HODŽIĆ, SANELA
(1974. Banja Luka – živi na Novom Zelandu)

BIOGRAFIJA:
Rođena u Banja Luci, ali je većinu života provela u Kozarcu, gdje je živjela sve do rata 1992. godine. Osnovnu školu je pohađala u Kozarcu a srednju u Prijedoru, gdje je završila Gimnaziju, prosvjetni smjer dobivši diplomu dva dana prije agresije na Kozarac. Kao izbjeglica je boravila sa porodicom u raznim izbjegličkim centrima po BiH i Hrvatskoj odakle u oktobru 1993. godine odlazi na Novi Zeland gdje i danas živi.

BIBLIOGRAFIJA: Moj san, Banja Luka, 1990.
O SANELI HODŽIĆ SU PISALI: Rizo Džafić i Hazim Akmadžić


SMAJIĆ ASIMA - SIMKA
(1941. Banja Luka - trenutno živi u egzilu u Francuskoj)

BIOGRAFIJA:
Rođena u Banjoj Luci 15. jula 1941. gdje se školovala i živjela. Ekonomist po struci, radila je u »Veletekstilu«, u kojem je bila na rukovodećim finansijskim poslovima. U ljeto 1992. godine je prognana iz rodnog grada. Nakon više od deset godina prognaničkog bivanja u drugoj zemlji, prilikom prvog dolaska u rodni grad, nastavila na najdražem mjestu kraj voljene rijeke. Tako je nastala njena prva knjiga s naslovom »Deveta želja rijeke«, koja je, u stvari, njena iskrena i emotivna životna priča što započinje prije skoro šest decenija na obalama Vrbasa.

BIBLIOGRAFIJA:
"Deveta želja rijeke", izašla je iz štampe u Sarajevu 2005. godine.
"Nemesis i Dunja", izašla iz štampe u Sarajevu 2008. godine.
O ASIMI SMAJIĆ SU PISALI: Ismet Bekrić, Sanjin Čošabić, Salih Čavkić i dr.


TODOROVAC, EJUB
(1924. Banja Luka – 1997. Sarajevo)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Banjoj Luci,a roditelji su mu porijeklom iz Todorova kod Velike Kladuše. Školovao se u rodnom gradu, a zatim prešao u Sarajevo gdje je radio i živio do smrti. Pisao poeziju i prozu, književne kritike i studije. Sarađivao u brojnim listovima i časopisima, uvršten u antologije i izbore bošnjačke poezije i proze. U Socijalističkoj Jugoslaviji je osuđivan zbog muslimanskog djelovanja i bio na crnoj listi za objavljivanje što mu je više od 20 godina onemogućavalo da objavi neko svoje djelo. Umro u Sarajevu.

BIBLIOGRAFIJA:
Imam, roman, Sarajevo, 1989.
Kazivanje Šefke Bulbula, pripovijetke, 1990.
Car veselog brijega, roman, Sarajevo, 1994.
O TODOROVCU SU PISALI: Sead Hodžić, Bajro Perva, Rizo Džafić i dr.


VIŠIĆ - KURJAK SEIMA SEKA
BIOGRAFIJA:
Rođena 31.10.1940. u najstarijem dijelu Banja Luke, Gornjem Šeheru, gdje je provela sretno djetinjstvo i mladost u krugu predivnih roditelja, sestre i tri brata. Susreti i prijateljstvo sa divnim djevojčicama, mirnim i tolerantnim komšijama, rascvjetanim baštama i neizbježno druženje na obalama Vrbasa, ostaviće dubok trag na duši da bi se poslije nekoliko decenija mnoga sjećanja prenijela u njene knjige koje su nastale u tuđini, a u periodu izbjeglištva.

BIBLIOGRAFIJA:
Prva knjiga "Sjećanja na oteti grad" objavljena je krajem 1999., a nastajala je od onog trenutka kada je počela agresija na njenu Bosnu i rodni grad. To je dnevnik ispisivan tri godine koji će tek u tuđini po nagovoru prijatelja postati potresno svjedočanstvo. Knjiga je prevedena na njemački jezik.
Druga knjiga izdana 2002. je ustvari slijed prve. Nakon objavljivanja "Sjećanja", primivši na stotine pisama čitalaca, odlučila se da i to pretoči u knjigu pod nazivom "Pisma prijatelja". Knjiga sadrži preko stotinu pisama poznatih i nepoznatih čitalaca, stihove, sjećanja na drage likove, a sve je to ilustrovano vrijednim slikama Mersada Berbera.
Sada priprema treću knjigu, knjigu pripovijedaka iz života njenih prijatelja i sugrađana u tuđini. Kada će se knjiga pojaviti, zavisi od toga hoće li se javiti neki sponzor? Osim pisanja literarnih sastava i poezije za svoju dušu, ranije se nije bavila književnim radom. Sada je dopisnik nekoliko B-H listova. Trenutno živi sa svojim suprugom Mustafom u malom gradiću Klotenu, nadomak Züricha u Švicarskoj.




BIHAĆ

ALAGIĆ, HAZIM
(12.5. 1952. Bihać – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću. Osnovnu i Srednju medicinsku školu završio u Bihaću, a Višu medicinsku u Beogradu. Živi i radi u Bihaću.
BIBLIOGRAFIJA: Pad Bišća grada, Bihać, 2002.
O ALAGIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Husein Dervišević, Kemal Coco, Senudin Jašarević


BIŠĆEVIĆ, HASAN
(1946. Bihać – živi u Njemačkoj)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje je završio osnovnu i srednju školu. Dugo godina radio kao novinar. Pisao poeziju i prozu. Živi u Njemačkoj.

BIBLIOGRAFIJA:
Sužnjeva pjesmarica, Bihać, 1976.
Abdićev put u izdaju, Ljiljan, Ljubljana, 1993.
O BIŠĆEVIĆU SU PISALI:Zilhad Ključanin, Boško Marjanović, Rizo Džafić


ČAVKIĆ, FEJZULAH
(2. 11. 1879. Bihać – 12.3.1938. Sarajevo

BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje je završio osnovnu školu i medresu. Školovanje je nastavio u Sarajevu gdje je proveo čitav život radeći u raznim službama Islamske zajednice. Pisao je prozu i to uglavnom didaktičkog karaktera sa snažno naglašenim nostalgičnim tonovima. U djelima u prvom planu je zavičaj.
BIBLIOGRAFIJA: Derija, priče, Sarajevo 1914.
O ČAVKIĆU SU PISALI: Enes Kujundžić, Alija Nametak, Muris Idrizović.


DERVIŠEVIĆ, HUSEIN
(28.12.1948. Bihać – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:Husein Dervišević je rođen u Bihaću. Školovanje je prekinuo u bihaćkoj gimnaziji i rano se počeo baviti književnim radom. Surađuje u mnogim listovima i časopisima, više puta je nagrađivan književnim i društvenim nagradama. 1984. godine "Prodavac osmijeha" je na književnoj manifestaciji "Pjesnička drugovanja" proglašena knjigom godine. Pjesme mu prevođene na nekoliko svjetskih jezika. Povremeno piše i dramske tekstove. Živi u Bihaću.

BIBLIOGRAFIJA:
Praznik, pjesme Sarajevo, 1969.
Nigdina, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1973.
Kad me uzme luda rima, pjesme Svjetlost, Sarajevo, 1978.
Napasne basne, pjesme za djecu Svjetlost, Sarajevo, 1979.
Medvjed ima dječje srce ,pjesme za djecu, Sarajevo, 1980.
Verlen u autobusu GSP, pjesme, Beograd, 1981.
Prodavac osmijeha, roman za djecu Bihać, 1983.
Grob - mladoženja i druge priče, pripovijetke, Beograd. 1984.
Trojanska jabuka, pjesme Banja Luka, 1986.
Demonska plavet, pjesme, Bihać, 1988.
Šuti i plivaj, kratke priče, Sarajevo, 1990.
Nezgodne zgode Malca i Bleska, Bihać, 1998.
Ulicom Bišća, publicistički tekstovi Delta, Bihać, 1999.
Samo jednom se ljubi, proza, Delta, Bihać, 1999.
Napasne i druge basne, pjesme za djecu, Bihać, 1999.
Zebra u gradu nije životinja, pjesme, Bihać, 2001.
Borhes i mjesečina, Grafičar, Bihać, 2003.
Šta je pjesnik htio da kaže, pjesme, Grafičar, Bihać, 2004.
Čudesno putovanje Hipa i Hopa, Grafičar, Bihać, 2004.
O DERVIŠEVIĆU SU PISALI: Muris Idrizović, Rizo Džafić, Senudin Jašarević, Dragorad Dragičević, Alija Dubočanin, Juraj Marek, Rade Prelević, Hazim Akmadžić, Hasan Tijanović, Tomislav Dretar, Dragoljub Jeknić, Ranko Risojević, Mirsad Bećirbašić, Željko Grahovac i dr.


HASANOVIĆ, NIHAD
(11.08.1974. Bihać – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao u Sarajevu. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Prevodi sa francuskog, engleskog i španskog. Za književni rad nagrađivan. Živi i studira u Sarajevu.

BIBLIOGRAFIJA:
Podigni visoko baklju, drama, Sarajevo, 1996.
Zaista? pozorišni komad, Sarajevo, 2000.
Kad su narodi nestali, pripovijetke, Sarajevo, 2003.
O HASANOVIĆU SU PISALI:Enver Kazaz, Vojislav Vujanović, Rizo Džafić


FELIĆ, EMIR
(Bihać – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje se i školovao. Bavio se novinarstvom, pisao poeziju i prozu.
BIBLIOGRAFIJA: Sličice ratne, proza, Bihać, 1995.
O FELIĆU SU PISALI: Senudin Jašarević, Emin Mesić, Emin Huskić


JURIĆ, HRVOJE
(1975. Bihać – živi u Zagrebu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Od 1993. godine živi u Zagrebu gdje je završio Filozofski fakultet. Piše poeziju i prozu i objavljuje u književnim listovima i časopisima, na radio postajama Zagreb, Sarajevo i Bihać. Pjesme je počeo pisati u devetoj godini i vrlo rano skrenuo na sebe pažnju i čitalaca i književne kritike. Učestvovao u književnim manifestacijama Goranovo proljeće u Lukovdolu, Bihaću i Zagrebu. Za zbirku pjesama Nominativ dobio 1998. Goranovu nagradu. Živi u Zagrebu i glavni je urednik "Scopusa", časopisa za filozofska pitanja.

BIBLIOGRAFIJA:
Moje prve pjesme, poezija, Bihać, 1989.
Moj svijet, poezija, Bihać, 1991.
Nominativ, poezija, Zagreb, 1996.
O JURIĆU SU PISALI: Husein Dervišević, Rizo Džafić, Tomislav Dretar, Vladimir Reinhofer, Ismet Bekrić, Josip Osti, Ranko Risojević i dr.


JURKOVIĆ, JURE
(14.11.1950. Bihać – živi u Bihaću )
BIOGRAFIJA:
Rođen u selu Veliki Skočaj kod Bihaća gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao Pravni fakultet u Banjoj Luci. Živi i radi u Bihaću. Piše pjesme za djecu i odrasle. Objavljuje ih u listovima i časopisima, u zajedničkim zbirkama bihaćkih pjesnika "Pjesme"i "Nova bihaćka lirika", a ima i dvije samostalne zbirke pjesama. Živi u Bihaću.
BIBLIOGRAFIJA:
Na krilima pjesme, poezija, "Napredak"Bihać, 2000.
Na krilima mašte, poezija, "Bigraf"Bihać, 2001.
Nije lako biti dijete, Pjanići, Cazin, 2003.
O JURKOVIĆU SU PISALI: Husein Dervišević, Kemal Coco, Senija Midžić, Rizo Džafić, Hrvoje Jurić i dr.


JUSIĆ, HALIL
(2.2.1964. Kostela, Bihać - 14.6.1995. Johovica, Velika Kladuša)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Kostelima kod Bihaća, školovao se u Bihaću. Do rata radio u Gorenju,a zatim se uključio u odbranu Bosne kao pripadnik armije BiH. Poginuo na Johovici kod Cazina. Pjesme je objavljivao u listovima i časopisima.

BIBLIOGRAFIJA:
Bosno, tebi pjevam, Bihać, 1995.
O JUSIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Hazim Akmadžić, Senudin Jašarević


KLARIĆ, IVAN
(28.8. 1867. Vrkašić kod Bihaća – 27.8.1912. Tuzla)
BIOGRAFIJA:
Školovao se u Bihaću, a kasnije otišao u Tuzlu gdje je radio i umro. Pisao poučne pričice za djecu u kojima je govorio o ljudskim vrlinama. Bio popularan i čitan u svoje doba.

BIBLIOGRAFIJA:
Iz doba buna i zauzeća, crtice, Zagreb, 1906..
Sreća u nesreći pripovijesti, Zagreb, 1908.
O KLARIĆU SU PISALI: Muhsin Rizvić, Veselko Koroman, Rizo Džafić, Željko Ivanković i dr.


MARJANOVIĆ, BOŠKO
(1933. Bosanska Dubica – 23.3.2003. Bihać)

BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Dubici, ali je najveći dio života proveo u Bihaću. Piše poeziju, prozu, publicistiku. Studirao pravo u Sarajevu. Osnivač društva Unski smaragdi.
BIBLIOGRAFIJA
O MARJANOVIĆU SU PISALI


NAKIĆ, ŠEFKET
(22.3.1950. Velika Kladuša – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Velikoj Kladuši. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Bihaću. Studirao pravo i književnost. Živi u Bihaću. Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Uvršten u Antologiju krajiške poezije i druge izbore.
BIBLIOGRAFIJA:
Dječak Ink, bajka Bihać, 1983.
Jantarski put, pripovijetka, Bihać, 1985.
Golubar i pukovnik, roman, Bihać, 1987.
Izgubljene patike, slikovnica, Bihać, 1990.
19 jabuka iz Bosne, poezija, Bihać, 1994.
Maratonac i žena koje nestaje, mini roman, Sarajevo, 1995.
Goliardov krug, proza, Bihać, 1997.
Nekyia (Zemlja jabuka), roman, Bihać, 1988.
Tekyia (Teritorijalna povelja), roman, Bihać, 2001.
O NAKIĆU SU PISALI: Tomislav Dretar, Husein Dervišević, Rizo Džafić, Zilhad Ključanin, Hasan Tijanović, Hazim Akmadžić i dr.


REKANOVIĆ, HARIS
(15.07.1974. Bihać – živi u Bihaću)

BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje je završio osnovnu i srednju školu. Piše poeziju, bavi se slikarstvom i filmom. Član likovnih umjetnika Unsko-sanskog kantona. Izlagao u više gradova Evrope. Poezija mu je prevođena na strane jezike. Za književni rad dobitnik je nekoliko značajnih priznanja.
BIBLIOGRAFIJA:
Klaustrofobija unutrašnjih nemira i kažiprstom uperena prema nebu, Bihać, 1998.
Izabrane pjesme, Bihać, 1999.
Da li su i ribe ponekad žedne, Sarajevo, 2001.
Njen mobitel se zvao Dario, Sarajevo, 2004.
O REKANOVIĆU SU PISALI: Mehmed Smajić, Husein Dervišević i dr.


SKALIĆ – KARAUZOVIĆ, SENIJA
(13.04.1962. Bihać – živi u Sarajevu)

BIOGRAFIJA:
Rođena u Bihaću gdje je završila osnovnu i srednju školu. Objavljivala poeziju u brojnim listovima i časopisima. Uvrštena u izbore i antologije. Za poeziju nagrađivana.
BIOGRAFIJA: Odvažne pjesme, Bihać, 1994.
BIOGRAFIJA: Zilhad Ključanin, Rizo Džafić


SEMANIĆ, ARIF
(24.2.1953. Bihać – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje je završio osnovnu školu. U 15. godini krenuo je u svijet i radio u Sloveniji. Hrvatskoj i Crnoj Gori da bi se 1981. vratio u Bihać gdje i danas živi. Objavio dvije zbirke pjesama za djecu. Uvršten u izbore bošnjačke i krajiške poezije.
BIBLIOGRAFIJA
Pionir ću budem ja, poezija za djecu, Bihać 1970.
Gdje stanuje proljeće, Bihać, 1997,
O SEMANIĆU SU PISALI: Husein Dervišević, Senudin Jašarević i Rizo Džafić i dr.


SMAJIĆ, MEHMED
(28. 7. 1952. Bihać – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bihaću gdje je završio osnovnu školu,a pedagošku akademiju (književnost) u Sarajevu. Piše poeziju i prozu. Zastupljen u izborima i antologijama. Živi i radi u Bihaću.
BIBLIOGRAFIJA:
Kruh od zemlje, Bihać, 1997.
Iz nejasnog i šutnje, poezija, Bihać, 1995.
O SMAJIĆU SU PISALI:Zilhad Ključanin,Senudin Jašarević


STUDEN, DRAGAN
(22.10. 1931. Bugar kod Bihaća – živi u Beogradu)
BIOGRAFIJA:
Pjesnik koji je pisao neobičnu i zanimljivu poeziju. Rođen u blizini Bihaća, školovao se u Bihaću, učesnik u II svjetskom ratu, a zatim radio kao vojni djelatnik u Bihaću, Beogradu i Ključu. Završio Višu pedagošku školu u Banjaluci i zatim radio kao nastavnik u Banjoj Luci gdje je i penzionisan. Studen piše poeziju koju je objavljivao u listovima i časopisima. Objavio je i nekoliko zbirki pjesama. Živi u Banjoj Luci.
BIBLIOGRAFIJA:
Strava, poezija, Banja Luka, 1966.
Vrzino kolo, poezija, Bihać, 1969.
Zmijatica, poezija, Banja Luka, 1975.
Zašto progone mudraca, poezija, Banja Luka, 1979.
Borkinje, poezija, Banja Luka, 1982.
Igre oko ponora, roman, Sarajevo, 1985.
O STUDENU SU PISALI: Ranko Risojević, Zorica Turjačanin, Ranko Pavlović, Velimir Milošević, Muris Idrizović, Dragoljub Jeknić i dr.


TOMIĆ, TOMISLAV
(Bihać - živi u Bihaću )
BIOGRAFIJA:
.
BIBLIOGRAFIJA
.
O TIMIĆU SU PISALI
.



BOSANSKA DUBICA

KOZARČANIN, IVO
(14. 8. 1911. Bosanska Dubica – 4. 2. 1941. Zagreb)
BIOGRAFIJA:
Rodio se u Bosanskoj Dubici, ali je rano odselio u Zagreb gdje se školovao i umro. Pisao je romane, poeziju i pripovijetke za djecu i odrasle i postigao značajan uspjeh svojim djelima. Suradnik brojnih književnih listova i časopisa u kojima je pratio suvremenu književnu periodiku i o njoj davao svoj sud i ocjenu.
BIBLIOGRAFIJA:
Rudolfo Frnajin Mađer, studija, Zagreb, 1930.
Mati čeka, novele, Zagreb, 1934.
Tuga ljeta (sa I. Dončevićem A. Nizeteom, R. Žilićem), pjesme, Zagreb, 1934.
Sviram u sviralu, pjesme, Zagreb, 1935.
Tuđa žena, roman, Zagreb, 1937.
Sam čovjek, roman, 1937.
Mrtve oči, pjesme, Zagreb, 1938.
Tihi putovi, pripovijetke, Zagreb, 1939.
O KOZARČANINU SU PISALI: Rizo Džafić, Veselko Koroman, Ivo Zalar, Muri Idrizović, Muhidin Džanko i dr.



BOSANSKA GRADIŠKA

DRETAR, TOMISLAV
(02.03.1945. Bosanska Gradiška – živi u Belgiji)
BIOGRAFIJA:
Tomislav Dretar je rođen u Gradišci, odrastao u Bosanskoj Krupi, a veliki dio života proveo u Bihaću. Danas živi u Belgiji. Završio učiteljsku školu, te Fakultet industrijske pedagogije u Rijeci, a magistrirao u Sarajevu. Radio u novinarstvu i kulturi, pisao poeziju, književne kritike i prozu. Pisac, profesor, prevodilac, književni kritičar i novinar. Objavljivao na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart. Prevodi na francuski

BIBLIOGRAFIJA:
Vox interioris, Sarajevo, 1976.
Drska perunika, Banja luka, 1980.
Nedostupna staza, Bihać, 1984., Knjiga čežnje, Bihać, 1986.
Gorka srma, Bihać, 1989.
Potraga za rubom, Bihać, 1990.,
Te tri knjige na francuskom jeziku. .
O DRETARU SU PISALI: Husein Dervišević, Mesud Islamović, Ismet Bekrić, Ranko Risojević, Rizo Džafić i dr.


LOVRIĆ, ANTE
(1873. Bosanska Gradiška – 28.1.1935. Sarajevo)
BIOGRAFIJA:
O Anti Lovriću ima malo biografskih podataka. Rođen u Bosanskoj Gradišci gdje je završio osnovnu školovanje. Nastavlja u Sarajevu gdje je radio i umro.

BIOGRAFIJA:
Vidovićeva dopisna škola , Sarajevo, 1934.
Rasprave, u periodici
O LOVRIĆU SU PISALI: Veselko Koroman, Muris Idrizović i dr.


TABAKOVIĆ, SADIK
(1942. Dubrave kod Bosanske Gradiške – živi u Švedskoj)
BIOGRAFIJA:
Rođen kod Bosanske Gradiške gdje je živio do rata. Iz rodnog grada je protjeran. Piše poeziju i prozu. Živi u Švedskoj.

BIBLIOGRAFIJA:
Imaginarna zemlja, poezija, 1969.
Noć prije iskoni, poezija, 1970.
Prometejevo izgnanstvo, poezija, 1970.
Predjeli punjenih ptica, proza, 1983.
O TABAKOVIĆU SU PISALI: Zilhad Ključanin, Enes Duraković i dr.



BOSANSKO GRAHOVO

BILBIJA, JELENA
(11.6.1902. Crni Lug, Bosansko Grahovo – 1964. Beograd)
BIOGRAFIJA: Rođena u selu kod Grahova i rano su joj roditelji odselili u Beograd gdje je završila osnovnu i Učiteljsku školu. I nedostatku adekvatne dječije literature, poput Ivane Brlić Mažuranić, Jelena Bilbija piše priče i pjesme za mladež sa ciljem da ih obrazuje i odgaja. Svoja je djela koristila u realizaciji nastave sa đacima. Umrla je u Beogradu.
BIBLIOGRAFIJA:
Priče za djecu, proza, Beograd, 1932.
Priče o selu i gradu, proza, Beograd, 1934.
Bakina prasad, proza, Beograd, 1946.
Briki i druge priče, proza, Beograd, 1947.
Jesenji putnici, proza, Beograd, 1961.
O JELENI BILBIJI SU PISALI: Miloš Bandić, Slobodan Ž. Marković, Voja Marjanović, Zorica Turjačanin, Rizo Džafić, Ranko Risojević i dr.



BOSANSKA KOSTAJNICA

KAHVIĆ, ENES
(1938. Bosanska Kostajnica – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Kostajnici gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pedagošku akademiju završio u Sarajevu gdje i danas živi i radi kao prosvjetni radnik. Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Suradnik je dječijih listova i časopisa. Živi u Sarajevu.
BIBLIOGRAFIJA: Kolo, Sarajevo,1973.
O KAHVIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Alija Dubočanin, Ranko Risojević, Ranko Pavlović, Enver Kazaz, Hazim Akmadžić, Fikreta Salihović - Kenović i dr.



BOSANSKA KRUPA

BEŠIĆ, ENES
(1.5.1968. Bosanska Krupa – živi u Bosanskoj Krupi)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Krupi gdje je završio osnovnu i srednju školu. Piše prozu. Objavio više priča i književnim listovima u kojoj afirmiše prozno poetsko kazivanje o čovjeku i njegovoj sudbini. Lokalno je podigao na nivo univerzalnog. Živi i radi u Bosanskoj Krupi. Ušao u izbore krajiške proze.
BIBLIOGRAFIJA: Kratke priče u Feniksu, Bosanska Krupa, 1994..
O BEŠIĆU SU PISALI: Rizo Džafić


ČAUŠEVIĆ, MEHMED-DŽEMALUDIN
(28.12.1870. Arapuša kod Bos. Krupe-28. 3. 1938. u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Književna krajina je imala velike ljude koji su ostavili dubok trag u svom vremenu. Među njima je i Mehmed Džemaludin ef. Čaušević, jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca u I polovini 20.stoljeća.
Rođen je u Arapuši kod Bosanske Krupe. Otac mu je bio učeni Ali efendija, omiljen među Krajišnicima koji su ga zvali Alihodža. Alihodža je sinu bio prvi učitelj. Nakon završenog mekteba i osnovne škole Čaušević se upisuje u čuvenu bihaćku Medresu. U 17. godini (1887) odlazi u Carigrad na školovanje gdje će ostati sve do 1903. godine, do završetka Pravnog fakulteta.
U Carigradu je poznate muallime iznenadio bistrinom i slobodoumno-šću. U vrijeme ramazana putovao je po Anadoliji i Makedoniji, bio veoma cijenjen, a njegove vazove su poredili sa Ciceronovim besjedama. Vraća se u Sarajevo 1903. i imenovan za nastavnika arapskog jezika na Velikoj sarajevskoj gimnaziji. 1905. postavljen za člana Uleme medžlisa, tijela koje je do tada životarilo odvojeno od naroda. Radi na podizanju njegovog ugleda i uloge u muslimanskom svijetu, putuje i proučava vjerski život muslimana u BiH. Zabrinjavala ga je neukost i konzervativizam, učmalost i uskogrudnost koje se mogu liječiti prosvjećivanjem. Da bi se to postiglo, trebalo je imati udžbenike koji bi zamijenili one na turskom i arapskom jeziku. Bio je to početak reformatorskog i programskog djelovanja na kome će ostati do kraja života. 1913. Zemaljska vlada ga imenuje za reis-ull-ulemu Bosne i Hercego-vine. To je bilo vrijeme I sv. rata, izuzetno teško za muslimane i složeno za reis-ull-ulemu. Čaušević se svim sredstvima borio za ravnopravnost islama sa drugim vjerama, jedna-kost sa pripadnicima drugih konfesija i za vjersku autonomiju.
Umro u Sarajevu 28. 3. 1938. godine, a pokopan u haremu Begove džamije, uz ostale velikane muslimanskog naroda.

BIBLIOGRAFIJA:
Vazovi i nasihate, pedagoški članci, Sarajevo 1906.
Prvi i drugi Ilmihal, udžbenik za osnovce, Sarajevo 1910.
Tevdžid, prijevod, Sarajevo 1912.
Tarihi islam, publicistički tekstovi, Sarajevo 1914.
Dedini menakibi (doživljaji), priče za djecu, Sarajevo 1914.
Kuran (prevod sa Muhamed ef. Pandžom, Sarajevo 1937.
O ČAUŠEVIĆU SU PISALI: Muhsin Rizvić, Rizo Džafić, Alija Nametak, Sadik Šehić, Fehim Nametak, Enes Duraković, Amir Brka, Mustafa Ćeman, Husein Šehić, Fehim Nametak, Muris Idrizović i dr.


ĆIRIĆ – MUŠELJIĆ, ZAHIDA
(05.05.1944. Bihać – živi u Bosanskoj Krupi)
BIOGRAFIJA: Rođena u Bihaću gdje je provela najranije djetinjstvo. Odrasla i školovala se u Bosanskoj Krupi gdje i danas živi. Piše poeziju i to uglavnom i vlastitim iskustvima iz posljednjeg rata.
BIBLIOGRAFIJA: Bosna kao majka, poezija, Bihać, 1994.
O ZAHIDI ĆIRIĆ-MUŠELJIĆ SU PISALI:Rizo Džafić,Husein Dervišević


ĆOPIĆ, BRANKO
(1915. Hašani kod Bosanske Krupe – 1984 Beograd)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Hašanima kod Bosanske krupe 1915. godine gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju pohađao u Bihaću, a Filološki fakultet u Beogradu. Kao đak se počeo baviti književnim radom. Prvu priču - kratak prozni sastav, objavio je 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936.
Objavio je u pojedinačnim izdanjima više od stotinu knjiga. Sabrana djela su štampana dva puta, prvi put u dvanaest, a drugi put u četrnaest knjiga. O svojoj inspiraciji Ćopić je rekao:
- Za svakog pisac od presudnog je značaja djetinjstvo i zavičaj u kome
ga je proveo. Tu se nalaze osnovna, neiscrpna i najčistija vrela njegovih inspiracija. To je pisac dobio glavna saznanja o životu, o ljudima i prirodi i nevina, neponovljiva snaga i draž tih doživljaja ne daju se ničim izbrisati iz duše mladog čovjeka. Bio član SANU (Srpske akademije nauka i umjetnosti) i ANUBiH (Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine).Umro 1984. u Beogradu.

BIBLIOGRAFIJA:
Priče ispod zmajevih krila, priče, Beograd 1939.
Ognjeno rađanje domovine, poezija , Sarajevo, 1944.
Družina junaka, priče, Beograd, 1945.
Bojna lira pionira, poezija, Sarajevo, 1945.
Ratnikovo proljeće, poezija, Sarajevo, 1947.
Sunčana republika, poezija, Sarajevo, 1948.
Rudar i mjesec, poezija, Sarajevo, 1948.
Doživljaji mačka Toše, poezija, Sarajevo, 1954.
U carstvu leptirova i medvjeda, priče, Beograd,1956.
Doživljaji Nikoletine Bursaća, priče, Sarajevo, 1956.
Orlovi rano lete, roman, Beograd, 1956.
Lalaj Bao, Čarobna šuma, poezija, Sarajevo, 1957.
Ježeva kuća, poezija, Sarajevo, 1957.
Partizanske tužne bajke, priče, Beograd, 1958.
Priče zanesenog dječaka, priče, Beograd, 1960.
Djeda Trišin mlin, poezija, Beograd, 1960.
Slavno vojevanje, roman, Beograd, 1961.
Bitka u Zlatnoj dolini, roman, Beograd, 1963.
Vratolomne priče, Sarajevo, 1970.
Noge na klancu, glava na vrancu, priče, Sarajevo, 1971.
Lijan vodi karavane, pripovijetke, Sarajevo, 1981.
O ĆOPIĆU SU PISALI: Muharem Pervić, Bogdan Popović, Milan Crnković, Muris Idrizović, Velibor Gligorić, Borislav Mihajlović, Muhsin Rizvić, Radovan Vučković, Radomir Konstantinović, Slobodan Blagojević, Nenad Radanović, Juraj Martinović, Dragoljub Jeknić, Rizo Ramić, Zorica Turjačanin, Risto Trifković, Skener Kulenović, Ahmet Hromadžić, i dr.


DŽAFIĆ, RIZO
(02.09.1945. Bosanska Krupa – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:
Pjesnik, pripovjedač i književni kritičar, rođen je u Bosanskoj Krupi. U rodnom mjestu završio osnovnu školu i gimnaziju, a Filološki fakultet (Grupa: Jugoslavenska i svjetska književnost) u Beogradu. Radio kao profesor u Bosanskoj Krupi, a od 1982.do 1986. u SR Njemačkoj, u dopunskim školama (Keln, Freiburg, Stutgart).
Poslijediplomski studij književnosti upisao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998., a završio 2000. godine. Magistarsku radnju pod nazivom Razvitak dječije književnosti u Bosni i Hercegovini obranio 27. oktobra 2000. i stekao akademski stupanj magistra humanističkih znanosti, znanstveno polje: znanost o književnosti. Piše poeziju, prozu, književnu kritiku, esejistiku i pedagoške tekstove i objavljuje u književnim, prosvjetnim, stručnim i pedagoškim časopisima. Za poeziju i prozu nagrađivan na književnim konkursima, a za doprinos u odgoju i obrazovanju 1987. dobio je nagradu HASAN KIKIĆ, najvišu nagradu u BiH za prosvjetne radnike. Djela mu prevođena na njemački, engleski, turski, albanski, makedonski i slovenski jezik. Član Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Radi kao profesor književnosti na Pedagoškom fakultetu u Bihaću.
BIBLIOGRAFIJA:
Brodolom, pripovijetke, Tuzla, 1982.
Planinci, pripovijetke, Karlovac, 1984.
Grmečlije, pripovijetke, Tuzla, 1986.
Naglavačke, poezija za djecu, Bihać, 1988.
Očev zavičaj, pripovijetke za djecu, Banja Luka, 1989.
Očev zavičaj, priče za djecu, Wuppertal, SR NJ., 1994.
Neispričana priča , priče za djecu, Sarajevo, 1996.
Murat Šuvalić, Izabrana djela, (I izdanje) Bos. Krupa, 1997.
Azrailovo oko, bajke za djecu, Sarajevo, 1997.
Antologija krajiške proze, Bihać, 1998.
Antologija bošnjačke poezije za djecu, Wuppertal, SR Njemačka, 1998.
Očeva sjekira, priče za djecu, Wuppertal, SR Njemačka, 1998.
Murat Šuvalić, Izabrana djela, (II izdanje) Bihać, 1998.
Tajne beskrajne, poezija, Sarajevo, 1998.
Igrokazi, slikovnica, Bihać , 1998.
Veliki let, pripovijetke, Tešanj, 1998.
Putovanje mačka Buce, (slikovnica –I izd.)Tešanj, 1999.
Antologija bošnjačke priče za djecu, Wuppertal, SR Njemačka, 2000.
Putovanje mačka Buce,(slikovnica –I izd.)Bihać, 2000.
Tajne beskrajne, poezija za djecu (II izd.), Wuppertal, SR Njemačka, 2001.
O DŽAFIĆU SU PISALI: Muris Idrizović, Zorica Turjačanin, Zehra Hubijar, Boško Lomović, Ranko Pavlović, Radovan Vučković, Mirko Skakić, Isnam Taljić, Ismet Bekrić, Kemal Coco, Vildana Pečenković, Ranko Risojević, Emin Huskić, Senudin Jašarević, Husein Dervišević i dr.


HAJROVIĆ, MURAT
(12.04.1873. Bosanska Krupa – 01.04.1918. Sarajevo)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Krupi gdje je završio mekteb i osnovnu školu. Kad se u Sarajevu otvorila muslimanska vjeroučiteljska škola (Darul – mua-limin), Hajrović je bio među prvim njenim generacijama. Tu školu je završio 1894. jedno vrijeme kao vjeroučitelj službovao u Bihaću, zatim je premješten na mjesto referenta za mektebsku nastavu u Vakufsku direkciju u Sarajevo gdje je ostao do smrti. Umro je u Sarajevu.
BIBLIOGRAFIJA: Male priče i dosjetke, Islamska štamparija, Sarajevo, 1913.
O HAJROVIĆU SU PISALI: Muhsin Rizvić, Enes Kujundžić, Muris Idrizović, Zorica Turjačanin, Alija Nametak, Džemaludin Čaušević i dr.


KIŠEVIĆ, ENES
(1.5. 1947. Bosanska Krupa – živi u Zagrebu)
BIOGRAFIJA:
Pjesnik, dramski pisac i dramski umjetnik. Rođen u Bosanskoj Krupi. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Ključu, a Akademiju kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu gdje živi i radi i kao diplomirani dramski umjetnik. Mnoga djela izvedena su na pozornicama u Rijeci, Mostaru, Sarajevu, Bihaću, Zagrebu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kišević je objavio veliki broj knjiga za djecu i odrasle, uvršten u izbore i antologije, nastavne programe i đačke čitanke. Dobitnik više priznanja i nagrada u BiH i Hrvatskoj kao što je nagrada Društva književnika Hrvatske, nagrada "7 sekretara SKOJ-a", nagradu Politikinog zabavnika i dr.

BIBLIOGRAFIJA:
Mladić nosi svoje pjesme na ogled, poezija, Zagreb, 1974.
Sve mirim te svijete, poezija, Zagreb, 1976.
Mačak u trapericama, poezija, Zagreb, 1979.
I ništa te kao ne boli, poezija, Zagreb, 1980.
Ne ogledalo, lice umij, poezija, Zagreb, 1980.
Erosa sjeme, poezija, Beograd, 1986.
Lampa u prozoru, izbor poezije, Zagreb, 1987.
Jutarnja molitva, Ljubljana - Zagreb, 1991.
Sijeda djeca, poezija, Hrvatska liga za mir, Zagreb, 1992.
Snijeg u očima, Čakovec, 1993.
Dever - ćuprija, poezija, Sanski Most, 1996.
O KIŠEVIĆU SU PISALI: Stjepan Hranjec, Zvonko Kovač, Rizo Džafić, Ibrahim Kajan, Željko Ivanković, Branislav Glumac, Voja Marjano-vić, Mirko Marković, Božidar Stanišić, Tomislav Ladan, Predrag Matvejević,Izet Muratspahić, Josip Pavičić, Marija Peakić, Ismet Bekrićvić i dr.


KRUPIĆ, HUSNIJA
(19.09.1942. Bosanska Otoka – živi u Zenici)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Otoci kod Bosanske Krupe. U rodnom mjestu završio osnovnu školu, učiteljsku u Bihaću, a Pedagošku akademiju – smjer Razredna nastava u Petrinji. Poeziju objavljuje u lokalnom listu Krajina i dječijim listovima. Uvršten u zbirku krajiških pjesnika "Proljeće mladih", 1964. godine. Živi u Zenici od 1992. godine.
BIBLIOGRAFIJA:
Tajna dječijeg oka, poezija, Tešanj, 1999.
O KRUPIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Muharem Omerović, Amir Brka, Esad Ekinović, Kemal Mahmutefendić, Muharem Omerović i dr.


OSMANAGIĆ, HUSEIN
(1972. Bosanska Krupa - živi u Bos. Krupi)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj krupi gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Studira u Bihaću.
BIBLIOGRAFIJA: Ne dam da me probude", Bosanska Krupa, 1999.
O OSMANAGIĆU SU PISALI: Rizo Džafić i Enes Bešić.


SEDIĆ, EMIR
(1970. Bosanska Krupa – živi u Bosanskoj Krupi)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Krupi gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Studira Fakultet tjelesnog odgoja. Živo u Bosanskoj Krupi gdje radi na radio stanici kao novinar. Objavio je veliki broj pjesama u književnim listovima, a uvršten u zbirku "Fenix" pjesnika bosanskokrupske općine.
BIBLIOGRAFIJA:
Fenix, poezija i proza, Bosanska Krupa, 1994.
O SEDIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Ibrahim Skenderović i dr.


ŠEHIĆ, FARUK
(14.04.1970. Bosanska Krupa – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj krupi gdje je završio osnovnu i srednju školu. Živi u Sarajevu gdje studira na Filozofskom fakultetu.
BIBLIOGRAFIJA:
Pjesme u nastajanju, poezija, Sarajevo, 2000.
Vitraž, pjesme u prozi, Sarajevo, 2001.
Opis prirode, pjesme u prozi, Sarajevo, 2002.
O ŠEHIĆU SU PISALI: Enver Kazaz, Marko Vešović…


ŠEHIĆ, SADIK
(10.04.1936. Bosanska Krupa – živi u Gradačcu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Krupi. Školovao se u Bosanskoj Krupi i Gradačcu, po struci ekonomista. Sin pisca Huseina Šehića, nastavio istraživati krajišku književnu tradiciju poslije oca i ukazao na brojne pisce i djela iz krajiške bošnjačke prošlosti. Pisao poeziju, prozu, eseje, književne kritike, zapise, publicistiku i dr. Zastupljen u izborima i antologijama. Živi u Gradačcu.
BIBLIOGRAFIJA:
Hasan Kikić – učitelj, borac, književnik, publicistika, Banja Luka, 1986.
Sahanlisci, humoreske, Sarajevo, 1986.
Gradačac i njegova okolina, publicistika, Gradačac, 1990.
Zmaj od Bosne, Bosanska riječ, Wuppertal, SR Njemačka, 1994.
O ŠEHIĆU SU PISALI: Alija nametak, Husein Šehić, Mustafa Imamović, Rizo Džafić, Šimo Ešić, Zuko Džumhur i dr.


ŠUVALIĆ, MURAT
(10.2.1897. Bosanska Krupa – 8. 3. 1936. Bosanska Krupa)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskoj Krupi gdje je završio mekteb i pučku školu, a onda se upisao u novootvorenu bihaćku Gimnaziju. Kao đak Gimnazije aktivno sudjelovao u antidržavnim manifestacijama mladih protiv austro-ugarske vladavine. Bio je izbačen iz škole, proganjan i zatvaran, pa se skrasio u rodnom mjestu gdje je radio kao pisar.
Zbog teškog života i kao posljedica zatvorskog života, Šuvalić je rano obolio. Umro relativno mlad, 18. marta 1936.godine, u 40.-toj godini, a ni najstariji Krupljani ne pamte da je bila veća dženaza u ovom gradu.
BIBLIOGRAFIJA:
Izabrane pripovijesti, Sarajevo 1942.
Izabrana djela (priredio Rizo Džafić), Bosanska Krupa, 1998.
Izabrana djela (priredio Rizo Džafić), Bihać, 2000.
O ŠUVALIĆU SU PISALI: Alija Nametak, Rizo Džafić, Husein Šehić,
Sadik Šehić, Muhsin Rizvić, Salim Budimlić, Munir Šahinović, Džemail Krvavac, Fuad Mujakić Husein Muratbegović, Mahmud Traljić i drugi.


VLAJIĆ, ĐORĐE
(13.05.1920. Pučenik, Bosanska Krupa – 16.8.1995. Beograd)
BIOGRAFIJA:
Đurđe Vlajić je rođen pod Grmečom, u selu Pučeniku kod Bosanske Krupe. Osnovnu školu završio je u Bosanskoj Krupi, a zatim se preselio u Beograd gdje je završio srednju i Višu pedagošku školu.
Vlajić piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Objavio je veliki broj radova u književnim listovima i časopisima i tri knjige za djecu u kojima govori o svojim sjećanjima na zavičaj. Umro u Beogradu.
BIOGRAFIJA:
Nemirno sunce, pjesme, Beograd, 1955.
Bronzani slavuji, poezija, Beograd, 1958.
Plamen nad Crepajom, kronika, Beograd, 1967.
Sentimentalni ratnici, roman, Beograd, 1971.
O VLAJIĆU SU PISALI: Branko Ćopić, Radovan Vučković, Savo Vučić, Radomir Putnik, Miloš Bandić, Ranko Risojević, Ranko Pavlović i dr.



BOSANSKI NOVI

OLJAČA, MLADEN
(10.10.1926. Devetaci, Bosanski Novi - 12.3. 1989. u Banja Luci)
BIOGRAFIJA:
Krajiški romansijer, pripovjedač i publicist. Studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, učesnik rata. Istaknuti pisac i društveno politički radnik svoga doba. Bio je urednik Omladine, Mlade kulture i Mladosti, novinar Borbe, autor zbirke Priče narodnih heroja (1961.), knjige na kojoj su se odgajale generacije mladih u bivšoj Jugoslaviji. Član i predsjednik udruženja književnika Bosne i Hercegovine.
Djela mu prevođena na talijanski, mađarski, rumunjski, njemački i ruski jezik. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Umro u Banja Luci.
BIBLIOGRAFIJA:
Šapat borova, poezija, Beograd, 1953.
Poslije ponoći, poezija, Sarajevo, 1957.
Molitva za moju braću, roman, Sarajevo, 1957.
Crne sjekire, pripovijetke, Beograd, 1958.
Razvalina, roman, Beograd, 1962.
Nađa, roman, Sarajevo, 1963.
Kozara, roman, Sarajevo, 1966.
Noć pogleđevska, drama, Banja Luka, 1972.
Tri života, roman, Beograd, 1973.
Kultura i politika, rasprave, Sarajevo, 1978.
Ispod Kozarice, zapisi i sjećanja, Beograd, 1981.
Izabrana djela, Beograd, 1982.
Sin i druge ratne priče, Sarajevo, 1984.
O MLADENU OLJAČI SU PISALI: Branko Ćopić, Risto Trifković, Mirko Marjanović, Ranko Pavlović, Miloš Aprilski, Ranko Risojević, Ismet Bekrić, Zorica Turjačanin, Muris Idrizović, Dragoljub Jeknić i dr.


RISOJEVIĆ, RANKO
(08.08.1943. Kalenderi, Bos.Novi – živi u Banjoj Luci)
BIOGRAFIJA:
Pjesnik, pripovjedač, dramski pisac, romansijer i prevodilac. Rođen u Kalenderima nedaleko od Bosanskog Novog. Tu je završio osnovnu školu, srednju u Bosanskom Novom, a studij matematike i fizike na Prirodno – matematičkom fakultetu u Sarajevu. Radio kao profesor u Sarajevu i Banjaluci, a kasnije kao urednik u Izdavačkom poduzeću Glas u Banjaluci, te urednik časopisa "Putevi". Osim poezije i proze, objavljuje eseje i književne kritike.
BIBLIOGRAFIJA:
Vid tame, poezija, Sarajevo, 1967.
Vreme i vrt, poezija, Sarajevo, 1971.
Tako, ponekad, poezija, Sarajevo, 1972.
Ljetne noći, balada o Simeunu, priče, Sarajevo, 1972.
Dječaci sa Une, roman, Sarajevo, 1974.
Priče velikog ljeta, priče, Sarajevo, 1974.
Umjetnost Marije Teofilove, priče, Banja Luka, 1974.
Istrpi ovo draganje, poezija, Sarajevo, 1975.
Biografija Vlade Miloševića, biografije, Sarajevo, 1976.
Snovi o vječnom i pjesme o smrti, poezija, Sarajevo, 1979.
Slike za utjehu, priče, Banja Luka, 1981.
Veliki matematičari, biografija, Banja Luka, 1981.
Još jedan od snova, drama, Banja Luka, 1982.
Priče iz novina, priče, Sarajevo, 1982.
Ozon, poezija, Sarajevo, 1986.
Prah, poezija Novi Sad, 1988.
O RISOJEVIĆU SU PISALI: Ranko Pavlović, Ismet Bekrić, Irfan Horozović, Muris Idrizović, Branko Stojanović, Risto Trifković, Dragoljub Jeknić, Miloš Aprilski, Zorica Turjačanin, Veselko Koroman i dr.



BOSANSKI PETROVAC

BAHTIJARAGIĆ, RIFET
( 10.08.1946. Bosanski Petrovac – živi u Kanadi)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskom Petrovcu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofski fakultet završio u Srajevu. Jedno vrijeme radio kao profesor u Bihaću, te kao novinar. Piše poeziju i prozu. Sarađivao u brojnim listovima i časopisima. Za književno djelo nagrađivan. Živi u Kanadi.
BIBLIOGRAFIJA:
Skice za cikluse, poezija, Sarajevo, 1972.
Urija, Poezija, Bosanski Petrovac, 1982.
Krv u očima, roman, Kanada, 1996.
O BAHTIJARAGIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Zilhad Kjučanin, Šimo Ešić


HROMADŽIĆ, AHMET
(11.10.1923. Bosanski Petrovac –1. 1. 2003. Sarajevo)
BIOGRAFIJA:
Romansijer i pripovjedač, rođen u Bjelaju pod planinom Osječenicom kod Bosanskog Petrovca. U rodnom selu je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu u Bosanskom Petrovcu, a Tehničku i Višu pedagošku školu u Sarajevu. Učestvovao je u ratu gdje je 1944. godine kao novinar Oslobođenja upoznao Skendera Kulenovića kome pokazuje priče, a ovaj mu je rekao: "Imaš talenta. Nastavi da pišeš".
Poslije rata radio kao novinar u Sarajevskom dnevniku, a zatim kao glavni urednik lista Krajina u Bihaću i urednik kulturne rubrike sarajevskog lista Oslobođenje. Bio glavni i odgovorni urednik omladinskog časopisa za književnost Zora gdje objavljuje svoje priče "Draginja" i Susreti", te veliki broj književnokritičkih i publicističkih tekstova, filmskih i pozorišnih kritika. Jedno vrijeme bio glavni urednik u Omladinskom izdavačkom poduzeću Narodna prosvjeta, kasnije nazvanom Veselin Masleša ( danas Sarajevopu-blishing). Kao urednik u Masleši bio pokretač i urednik dječije biblioteke Lastavica.
Pisao pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i kazališne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Jedan je od rjeđih dječijih pisaca koji njeguju bajku kao književni rod. Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta. Djela mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija).
Za književni rad dobio je brojne nagrade i priznanja među kojima su nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Mladog pokoljenja (1971.), Zmajevih dječjih igara( 1973), Kurirček (1974), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BIH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.) , Nagrada ZAVNOBIH-a (1986) i druge. Odlikovan Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom republike II reda. Član Akademija nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Umro u Sarajevu.
BIBLIOGRAFIJA:
Labudova poljana, roman Sarajevo, 1952.
Patuljak iz Zaboravljene zemlje, roman Sarajevo, 1956.
Patuljak vam priča, pripovijetke Sarajevo, 1957.
Okamenjeni vukovi, roman Sarajevo, 1963.
Dječji pisci o sebi,( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963.
Bijeli cvijet, pripovijetke Sarajevo, 1965.
Zlatorun, pripovijetke Sarajevo, 1966.
Zelengor , pripovijetke Sarajevo, 1971.
Bistri potoci, roman Sarajevo, 1971.
Bijeli slavuj, pripovijetke Sarajevo, 1972.
Dječak jaše konja, roman, Sarajevo 1977.
Ledena gora, slikovnica, Sarajevo 1977.
Patuljak iz zaboravljene zemlje, drama, Sarajevo, 1980.
O HROMADŽIĆU SU PISALI: Muris Idrizović, Milan Crnković,
Advan Hozić, Željko Ivanković, Alija Dubočanin, Enver Kazaz, Hadžem Hajdarević, Enes Duraković, Džemaludin Alić, Branko Ćopić, Skener Kule-nović, Risto Trifković, Sava Dautović, Srba Ignjatović i dr.


KULENOVIĆ, SKENDER
(02.09.1910. Bosanski Petrovac – 25.1. 1978. Beograd)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskom Petrovcu gdje je završio osnovnu školu. Gimna-ziju završio u Travniku, a pravo studirao u Zagrebu. U Almanahu gimnazije u Travniku 1927. godine objavio pet soneta od nazivom "Ocvale primule" u kojima je došla do izražaja blistava krajiška leksika, bogatstvo zajedničkog podneblja. Porijeklom iz ugledne begovske porodice Kulenovića koja je između dva rata ekonomski propala, Skender se opredijelio za komunizam i svoje djelo stavio u službu borbe za "socijalnu pravdu". Rano se uključio u radnički pokret, pa 1933. postaje član SKOJ-a a 1935. član KPJ. Zajedno sa Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem, za vrijeme studija u Zagrebu, pokreće časopis Putokaz. Bio u partizanima, što je usmjerilo tematiku njegovih djela za djecu i odrasle. Od 1945. obavlja funkciju direktora drame Narodnog pozorišta Sarajevu, uređuje Novo doba, Pregled, Književne novine i Novu misao. Od 1950. do 1953. sekretar je Narodne skupštine FNRJ, a poslije zabrane Nove misli kažnjen i postavljen za korektora u Borbi. 1955. godine prelazi u Mostar na mjesto dramaturga Narodnog pozorišta, jedno vrijeme je i urednik u beogradskoj Prosveti. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja, između ostalih Dvadesetsedmo-julske nagrade SRBiH (1971) i nagrade AVNOJ-a (1972).
Pisao pjesme i poeme, komedije, eseje, kritike, crtice, pripovijetke i romane. Za književno djelo dobio brojne nagrade i priznanja, a djela su mu prevedena ja mnoge svjetske jezike. Uvršten u izbore, preglede i antologije suvremene književnosti. Umro u Beogradu.
BIBLIOGRAFIJA:
Stojanka majka Knežopoljka, poema, 1942; - Sarajevo, 1945; 1950; 1952.
Srce vam u miloštu nosimo, poezija, Beograd, 1944.
Ja glasam (Zajednička zbirka), Beograd, 1946.
A šta sad? aktovka. Zagreb, 1946; -
A kaj zdaj? Prevedel F. Onic. Ljubljana, 1947.
Komedije (Djelidba, Večera, A šta sad?). Sarajevo, 1947; 1949; - Zagreb, 1963;
Viđenje Jovana Culuma sa Čerčilovim djetetom., pripovijetka. Zagreb, 1948.
Zbor derviša, poema. Beograd, 1949.
Večera, komedija. Beograd, 1950; - Zagreb, 1963.
Ševa, poema. Kultura. Beograd, 1952.
Starac i dijete, pripovijetke iz NOB-e. Beograd, 1953.
Svjetlo na drugom spratu, pripovijetke, Beograd, 1954; 1959.
Poeme, Beograd, 1961; 1981., Sarajevo, 1988.
Soneti, Novi Sad, 1968., Mostar, 1973.
Izabrane pjesme, Sarajevo, 1969.
Poezija: Eseji, Novi Sad, 1969.
Gromovo đule, priče za djecu, Beograd, 1975.
Sabrane pjesme, Beograd, 1977.
Ponornica, roman, Beograd, 1977; - Svjetlost. Sarajevo, 1983; 1984/85.
Soneti i poeme, Sarajevo, 1983.
Pjesme i pripovijetke, Sarajevo, 1984/85.
Starac i dijete, Beograd, 1953.
Gromovo đule, priče za djecu, Sarajevo 1975.
O KULENOVIĆU SU PISALI: Muhsin Rizvić, Enes Duraković, Halid Kadrić, Rizo Džafić, Radojica Tautović, Dragutin Ognjanović, Gustav Krklec, Midhat Begić, Branko Ćopić, Miroslav Krleža, Miloš Bandić, Milan Bogdanović, Danilo Kiš, Zoran Konstantinović, Vuk Krnjević, Ivan Lalić, Asim Peco, Novica Petković, Kasim Prohić i dr.


ŠEHIĆ, HUSEIN
(12.10.1910. Bosanski Petrovac – 22.07.1973. Gradačac)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Bosanskom Petrovcu, odrastao u Bosanskoj Krupi, živio i umro u Gradačcu. U Bihaću završio klasičnu gimnaziju, radio kao željeznički službenik, pisao poeziju i prozu i sarađivao u književnim listovima i časopisima svoga doba. Objavljivao poeziju i prozu u Novom beharu, Dječijem Novom beharu, Narodnoj uzdanici i dr. Pisao o ljudima krajiškog podneblja.
BIBLIOGRAFIJA: Hasanaga pečki i druge pripovijetke, Gradačac, 1973.
O ŠEHIĆU SU PISALI: Nijaz Alispahić, Rizo Džafić, Sadik Šehić...



BUŽIM

VUČELJ, NEDŽIB
(1955. Morani, Novi Pazar – živi u Bužimu)
BIOGRAFIJA:
Novinar i književnik Nedžib Vučelj je rođen u Moranima kod Novog Pazara gdje se i školovao. 1973. godine objavljuje prve poetske radove u zborniku mladih pjesnika "Horizonti". Kasnije je zastupljen u zbirci poezije petorice sandžačkih pjesnika "Sa pešterskih istočnika". Poeziju i prozu je objavljivao u književnim časopisima Oko, Mostovi, Odjek, te u brojnim dnevnim i tjednim listovima. Za poeziju nagrađivan. Zastupljen je u antologijama. a poeziju i prozu dobio je više priznanja. Živi u Bužimu.
BIBLIOGRAFIJA:
Njedra puna zavičaja, poezija Novi Pazar, 1989.
Kovačnica, poezija, Bužim, 1995.
Zulfov kamen, pripovijetke, Bužim, 1999.
O VUČELJU SU PISALI: Džeko Bibuljica, Emin Huskić, Amir Talić, Rizo Džafić, Zilhad Ključanin, Hazim Akmadžić, Zaim Azemović i dr.



CAZIN

AKMADŽIĆ, HAZIM
(07.04.1954. Cazin – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Cazinu. Školovao se u Beogradu. Piše poeziju, prozu, drame, radio i TV reportaže i filmske scenarije. Prevođen na brojne jezike. Uvršten u izbore i antologije. Živi i radi kao profesionalni pisac u Sarajevu.
BIBLIOGRAFIJA:
Grijeh pjesme, 1973.
Usamljeno pročelje, 1981.
Gola slika, poezija, 1988.
U zemlju ukopan, poezija, 1990.
Mors mortis, proza, Sarajevo, 1997.
Kristalni predak, poezija, 1998.
O AKMADŽIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Zilhad Ključanin, Enes Duraković, Alija Isaković, Hadžem Hajdarević, Enver Kazaz…


GAŠI, ALIRIZAH
(28.03. 1945. Cazin – 10.11.1986 Sarajevo)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Cazinu, odrastao, živio i školovao se u Sarajevu. Bavio se novinarstvom, pisao poeziju i prozu, bio urednik na radiju i televiziji. Za književni rad nagrađivan.
BIBLIOGRAFIJA:
Okrenut vjetru, Sarajevo, 1971.
Crveno crno, Sarajevo, 1973.
Iz mog mrtvog ugla, Sarajevo, 1982.
O GAŠIJU SU PISALI: Rizo Džafić, Velimir Milošević, Enes Duraković, Fahrudin Rizvanbegović, Zilhad Ključanin


JURKIĆ, ŠTEFA
(26. 12. 1896. Cazin – 28. 11. 1971. Livno)
BIOGRAFIJA:
O Štefi Jurkić ima malo biografskih podataka. Zna se da je rođena u Cazinu, ali su joj roditelji odselili u Livno gdje je umrla 1971. godine.
BIBLIOGRAFIJA:
Legeda u bojama i druge priče i pripovijetke, Zagreb, 1927.
Čipke, roman Zagreb, 1929.
Imelda lambertini, roman, Zagreb, 1929.
Petnaest tornjeva, roman, Zagreb, 1929.
Sv. Katarina Sijenska, roman, Zagreb, 1943.
Plašt malog križara, roman, Zagreb, 1939.
Nevidljiva kraljica, pripovijesti, Zagreb, 1941. .
O ŠTEFI JURKIĆ SU PISALI: Veselko Koroman, Željko Ivanković, Enver Kazaz, Rizo Džafić i dr.


PERVIZ, IZET
Cazin – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
O
BIBLIOGRAFIJA: L


MUJAGIĆ, KASIM
( 28.09.1954. Cazin – živi u Velikoj Kladuši)
BIOGRAFIJA: Rođen u Pećigradu gdje je završio osnovnu školu,a zatim gazi-Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a zatim Filozofski fakultet (sociologija) u Sarajevu. Živi i radi u Velikoj Kladuši. .
BIBLIOGRAFIJA:
Priče, proza, Bihać, 1999.
Ljiljan i tamjan, roman, Vrnograč, 2001.
O MUJAGIĆU SU PISALI: Emin Huskić, Džeko Bibuljica, Nedžib Vučelj


SABLJAKOVIĆ, DŽEVAD
(05.06.1939. – Beograd – živi u Parizu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Beogradu, a roditelji mu porijeklom iz Cazina gdje je i odrastao. Proživio vrijeme čuvene Cazinske bune o čemu je napisao roman i veliki broj pripovijedaka. U Beogradu završio srednju školu i fakultet, te magistrirao iz oblasti teorije književnosti. Živi u parizu.
BIBLIOGRAFIJA:
Kula Radetina, pripovijetke, 1980.
Omaha, roman, 1986.
O SABLJAKOVIĆU SU PISALI:Nikola Radović,Rizo Džafić,Đorđe Đurić.



DRVAR

JUKIĆ, ZLATAN
(09.11.1928. Jasenovi Potoci, Drvar – živi u Njemačkoj)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Jasenovim Potocima, u blizini Drvara. U Drvaru završio osnovnu školu, srednju u Banjoj Luci, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio je kao novinar za Oslobođenje, Večernji list, Vjesnik u srijedu i druge listove. Pisao je poeziju, prozu i drame. Za scenarij Između dvije prozivke je dobio Zlatnog lava u Veneciji u kategoriji kratkog filma. Objavio je i nekoliko romana i priča za djecu i odrasle. Živi u Zagrebu.
BIBLIOGRAFIJA:
Osmijeh ide ulicom, proza, Sarajevo, 1954.
Netko zviždi kroz vjetar, omladinski roman, Banja Luka, 1960.
Ne vjeruj vjetru, roman, Zagreb,, 1960.
Ljudodernica, roman, Sarajevo, 1980.
U korak s vremenom, filmski scenarij, Sarajevo, 1980.
Između dvije prozivke, filmski scenarij, Sarajevo, 1981.
Glavar doma mrtvih, roman, Zagreb, 1989.
O JUKIĆU SU PISALI: Risto Trifković, Muri Idrizović, Velimir Milošević, Miloš Aprilski, Ranko Pavlović, Ismet Bekrić, Zorica Turjačanin, Miljko Šindić, Branko Stojanović, Nasiha Kapidžić – Hadžić, i dr.



KLJUČ

ĆEHIĆ, SUVAD
Rođen 20.10.1958. god. u Biljanima - Ključ (roditelji Hamdija i Paša)

BIOGRAFIJA:
Živio u: Ćehićima, Biljanima, Prijedoru, Sarajevu, kao muhadžer u Travniku, Ljubljani, Jesenicama i Berlinu
Školovao se u Biljanima, Sanici, Prijedoru, Sarajevu i Berlinu.
Rat mu je prekinuo vanredni studij prava u Sarajevu.
Po zanimanju mašinski tehničar – peti stepen mašinstva, 1973. god. sa roditeljima seli u Prijedor u kojem živi do agresije.
Društveno politički aktivan u MZ Donja Puharska. Od nekoliko omladinskih funkcija (Predsjednik je omladine MZ Donja Puharska. Komandant Omladinske radne brigade Osman Džafić Donja Puharska. Sa kojom gradi infrastrukturu grada Prijedora. Gradi Banja Luku, vodovod na Hisetima, stadion za BSK, šetalište i vodovod na Šehitlucima. Sprema Sarajevo za ZOI 84. Na Ilidži uređuje vodotoke, potoka i obale rijeke Željeznice.
Dolaskom agresora, zatočenik je logora Keraterma i Trnopolja.30.05 – 15.08. 1992.godine.

Nakon prognanstva u Berlin uključuje se u bošnjačka udruženja i asocijacije:
- Suosnivač i član odbora "Nogometna liga BiH" Berlin.
- Predsjednik i trener "NK Sana" Berlin
- Osnivač i predsjednik “Udruženja logoraša i traumatiziranih za BiH" Berlin – “Žrtve agresije”
- Član odbora "Savez logoraša BiH" Sarajevo
- Osnivač i trener "NK BiH II" Berlin
- Član komisije za popis građana BiH
- Vakif i član IKCB Vakuf Berlin
- Član "Udruženje pisaca USK" Bihać


BIBLIOGRAFIJA:
Urednik Biltena “ORB Osman Džafić” - Donja Puharska 1980 – 1983. god.
Svoje prve stihove objavio u Listu – “Školski tehnički centar” - Prijedor 1976. godine

Proza: “Trnopolje” - Berlin 1996. godine
Poezija: “Trnje u očima”, Tešanj 2002. godine, “Sabah Bosnu budi”, Cazin 2003. godine.
Roman: “Samo mrtvi istinu znaju”, Sarajevo 2003. godine
U pripremi roman: “Hamza” ove godine izlazi iz štampe.
Monografija: “Biljanima u pohode”

Aktivno se bavi i novinarstvom, dopisnik je: “Kladuške novosti” - Velika Kladuša, “Dnevni avaz” za Evropu,
“Sabah” za Ameriku

Tekstove je također objavljivao u: “Bosanska pošta” – Švedska, Oslobođenje - Sarajevo, “Nova sloboda” - Mostar.


FILIPOVIĆ, RASIM
(18.05.1909. Rastoka, Ključ – 20.09.1983. Zagreb)
BIOGRAFIJA:
Rođen kod Ključa gdje je završio osnovnu i trgovačku školu. Radio u Sarajevu, zatim seli u Zagreb. Učesnik II svjetskog rata, a nakon rata radio u Ministarstvu prosvjete Hrvatske i Izdavačkom poduzeću "Zora". Neko vrijeme, do umirovljenja, je bio profesionalni književnik. Filipović je pisao prozu i drame koje su osvojile brojne nagrade i priznanja. Djela su mu prevedena na nekoliko svjetskih jezika, a uvršten je u više izbora, pregleda i antologija. Ušao je i u izbor 100 knjiga bošnjačke književnosti.
BIBLIOGRAFIJA
Ničija, priče, Zagreb, 1964.
Doviđenja smrti, priče, Zagreb, 1976.
Glumica, priče za djecu, Zagreb, 1969.
Odabranik, roman, Zagreb, 1976.
Spas u nevolji, drama, Zagreb, 1930.
Zeleni demon, drama, Zagreb, 1931.
Otkako je Banja Luka postala, drama, Zagreb, 1939.
Prošetala Ana Pehlivana, drama, Zagreb, 1941.
Krv je uskipjela, drama, Zagreb, 1943.
Za novi život, drama, Zagreb, 1947.
Zasjeda, drama, Zagreb, 1940.
O FILIPOVIĆU SU PISALI: Šimo Ešić, Enes Kišević, Ibrahim Kajan, Rizo Džafić, Zilhad Ključanin, Husein Dervišević i dr.


HRNČIĆ, MIDHAT
(01.08.1947. Ključ – živi u Sanskom Mostu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Ključu, osnovnu školu i gimnaziju završio u Sanskom Mostu, a Pedagošku akademiju (Biologija-hemija) u Banjoj Luci. Živi i radi u Sanskom Mostu.
BIBLIOGRAFIJA:
Naš čovjek, epigrami, Sansko Most, 1971.
Pogodi pticu, zagonetke, Sansko Most, 1984.
Igra na vidiku, haiku, Odžaci, 1991.
Proljeće boje bulki, haiku, Hamburg, 1995.
Zlatna dolina, haiku, 2002.
Ručak pod trešnjom, haiku, Sanski Most, 2004.
Maslačci sunce ljube, haiku, Sanski Most, 2004.
Zagonetke, Bihać, 2004.
O HRNČIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Kemal Coco, Senudin Jašarević


SALIHOVIĆ, ESMIR
(10.05.1976. Ključ – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA: Rođen je u Ključu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od najmlađih bosanskohercegovačkih pjesnika za djecu. Objavljivao poeziju u časopisima za djecu. "Ogrlice od maštice" prva je objavljena zbirka ovog autora. Radi kao školski pedagog u Sarajevu u Osnovnoj školi "Edhem Mulabdić".
BIBLIOGRAFIJA: Ogrlice od maštice, poezija, , Sarajevo, 2002.
O SALIHOVIĆU SU PISALI: Velimir Milošević i Kemal Coco


ŠARIĆ, MUHIDIN
(15.3.1944. Ključ – živi u Austriji)
BIOGRAFIJA:
Pjesnik i dramski pisac Muhidin Šarić rođen je u Ključu, a zatim su mu roditelji preselili u Kozarac kod Prijedora. U Prijedoru je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Pedagošku akademiju u Banjoj Luci. Radio kao prosvjetni radnik u Kozarcu i Prijedoru, Prijedoru, a zatim kao radnik u oblasti kulture, organizator književne manifestacije "Književni susreti na Kozari". Kao izbjeglica živi u Grazu, Austrija. Pisao poeziju, prozu i drame za djecu i odrasle. Djela su mu prevođena na veliki broj svjetskih jezika, a zbirka pjesama Zaljubljena baka uvrštena je u izbore dječje poezije i u nastavne programe.
BIBLIOGRAFIJA:
Spava li dan u mraku, poezija, Sarajevo, 1976.
Na krilima neba, poezija, Banja Luka, 1981.
Kad plava ptica sanja, poezija, Banja Luka, 1983.
Kolo kozaračko, poezija, Banja Luka, 1984.
Plava ptica, poezija,(na turskom jeziku) Banja Luka, 1985.
Cvrkutanka, poezija, Banja Luka, 1988.
Zaljubljena baka, poezija, Banja Luka, 1989.
Dvorište sa cvijetom za uvetom, poezija, Banja Luka, 1990.
Recept za ludilo, drame, Sarajevo, 1985.
Čovječe, ne ljuti se, drama, Sarajevo, 1985.
Blago u kovčegu, drame, Banja Luka, 1986.
Vuk dobrica, drame, Sarajevo, 1988.
Keraterm, sjećanje na srpski logor, proza, Graz, Austrija, 1993.
O ŠARIĆU SU PISALI: Ismet Bekrić, Rizo Džafić, Ranko Pavlović, Ante Ćosić, Nenad Radanović, Muris Idrizović, Zorica Turjačanin, Ranko Risojević, Nasiha Kapidžić – Hadžić, Zilhad Ključanin i dr.



KOTOR VAROŠ

HOZIĆ, ADVAN
(06.06.1926. Kotor Varoš – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Istaknuti bosanskohercegovački pisac za djecu i omladinu. Rođen jer u Kotor-Varoši gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju i oficirsku vojnu školu u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu. Do sada je objavio devet romana, pet zbirki priča, dvije zbirke pjesama i deset knjiga monografija, a izvedene su mu dvije drame i sedam dječijih radio-igara.
Za književni rad dobio je brojna priznanja i nagrade. Među njima se izdvajaju nagrada Savjeta za vaspitanje i brigu o djecu BiH (1968.), nagradu Festivala Kurirček, Maribor (1973.) i nagradu grada Sarajeva (1980.). Neke knjige mu prevedene na slovenački, makedonski i albanski jezik, a priče na više jezika. Uvršten je u školsku lektiru.
BIBLIOGRAFIJA:
Dobroćudni ratnici, roman, Sarajevo 1964.
Tri Ješina junačka dana, roman, Sarajevo 1966.
Vrabac s puškom, roman, Sarajevo 1971.
Dva i po borca, roman, Sarajevo 1972.
Drugovi, priče, Sarajevo 1973.
Prva puška, priče, Sarajevo 1978.
Čudo od djeteta, priče, Sarajevo 1979.
Dječaci iz Ulice Zmaja od Bosne, roman, Sarajevo 1981.
Sumnjivi telećak, priče, Sarajevo 1982,
Glavna snaga, roman, Sarajevo 1984,
Lopuža, roman, Banja Luka, 1986.
Azrino magare, roman, Tuzla, 1985.
Dječak i balon, roman, Banja Luka, 1986.
Na kraju plača, priče, Sarajevo, 1998.
O HOZIĆU SU PISALI: Ismet Bekrić, Enes Duraković, Rizo Džafić, Muris Idrizović, Husein Tahmiščić, Muhsin Rizvić, Enver Kazaz, Alija Pirić, Nikola Kovač, Hadžem Hajdarević, Ivan Lovrenović, Risto Trifković i dr.



PRIJEDOR

ARNAUTOVIĆ, FADILA
( 1948. Prijedor – živi u Austriji, Beč )
BIOGRAFIJA:
Rođena u Prijedoru 1948. godine. Od 1960. živjela je u Banja Luci gdje je završila Srednju medicinsku školu i Pedagošku akademiju. Od 1975. godine do izbijanja rata u BiH radi kao nastavnik maternjeg jezika u Zenici.. 1992 sa porodicom odlazi u Austriju. Sada živi i radi u Beču kao nastavnik maternjeg jezika i medicinska sestra.
Književnost, a posebno poezija i jezik su u velikoj mjeri označili i oplemenili njen život.
Učestvovala je na mitinzima i pjesničkim skupovima. Pjesme je objavljivala u mnogim listovima i časopisima: "Mladost", "Polja", "Oko", "Oslobođenje", "Putevi", "Život" i drugi. Objavila je knjige pjesama "Srce pred životom", Sarajevo, 1972., i "Umogorje", Zenica, 1988. Dobitnik je nagrade za poeziju "Slovo Gorčina" 1972. godine.
Baveći se prosvjetnim i pedagoškim radom u osnovnoj školi, stekla je značajno iskustvo koje joj je pomoglo da preživi i van svoje domovine Bosne i Hercegovine, i da se sticajem okolnosti nađe u timu nastavnika za djecu - izbjeglica iz Republike Bosne i Hercegovine. Istovremeno se našla na važnom zadatku: Učiniti nešto protiv stihije zaborava maternjeg jezika - uvijek i iznova podsjećajući da je jezik identitet i kultura.
BIBLIOGRAFIJA: Srce pred životom, poezija, Sarajevo, 1972. i "Umogorje", Zenica, 1988.
O FADILI ARNAUTOVIĆ SU PISALI:Mesud Islamović, Zilhad Ključanin


DURAKOVIĆ, ZIJAD
(04.03.1943. Prijedor - živi u Zagrebu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u prijedoru gdje je završio osnovnu školu. Kasnije prelazi u Zagreb gdje živi i radi kao medicinski radnik.
BIBLIOGRAFIJA: Zapis o zemlji Hrvatskoj, poezija, Zagreb, 1973.
BIOGRAFIJA: Zilhad Ključanin, Ibrahim Kajan, Isnam Taljić


HAMULIĆ, KEMAL
(10.02.1976. Prijedor – živi u Michiganu, SAD)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Prijedoru gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Početkom rata, 1992. godine odlazi kao prognanik u Švicarsku gdje je boravio šest godina, a zatim odlazi u SAD, Michigan, gdje nastavlja školovanje. Hamulić piše poeziju i prozu. Objavio je desetak pjesama u banjalučkom Glasu i prijedorskom Kozarskom vjesniku. Njegovu poeziju možemo naći i na internetu (homepage.cistron.nl/~eteis/kitabhana.net.).
BIBLIOGRAFIJA:Pjesme i priče objavljene u listovima i časopisima na prostoru Bosanske krajine.
O HAMULIĆU SU PISALI: Rizo Džafić i Ismet Bekrić.


HODŽIĆ, EMIR
(14.06.1978. Prijedor - živi na Novom Zelandu)
BIOGRAFIJA:
Tokom agresije na BiH protjeran je iz Prijedora gdje je rođen i rastao. Nesretnim okolnostima našao se na Novom Zelandu gdje je nastavlja školovanje. Upisao se na MIT, gdje studira Vizualne umjetnosti i dizajn. Olovkom i kistom pronalazi svoj kutak, koji je bio jedina veza sa svojom domovinom i precima, i nastavlja sa edukacijom s nadom da se uskoro vrati u domovinu.
BIBLIOGRAFIJA: Pjesme i priče za djecu i odrasle objavljene u dječijim listovima i časopisima, te na Internet stranicama.
O HODŽIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Meho Baraković, Isnam Taljić i dr.


HUKANOVIĆ, REZAK
(20. 10. 1949. Prijedor – živi u Prijedoru)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Prijedoru gdje se i školovao. Piše poeziju i prozu, bavi se muzikom i scenskim radom. Prije rata bio vlasnik privatne radio-stanice. Živi u Prijedoru.
BIOGRAFIJA:
Nemiri žute planete, poezija, 1969.
Susreti, poezija, 1978.
Berači zvijezda, poezija, 1978.
Deseta vrata pakla, dokumentaristila, 1995.
BIOGRAFIJA: Enes Kišević, Rizo Džafić.


JOGIĆ, ESAD
(11.05.1941. Prijedor – živi u Zagrebu)
BIOGRAFIJA:
Esad Jogić je rođen u Prijedoru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Školovanje nastavlja u Drvaru, zatim upisuje Višu grafičku školu u Zagrebu. Pjesnik, prozaista i novinar, suradnik brojnih listova i časopisa. Objavljivao je poeziju i prozu za djecu i odrasle. Za djela nagrađivan.
BIBLIOGRAFIJA:
Krvava žetva, poezija, Sarajevo, 1980.
Pucali su u mrtve, poezija, Zagreb, 1983.
Materija sreće, poezija, Zagreb, 1989.
Strašno je biti ptica za vrijeme lova, poezija, Zagreb, 1993.
Zagrebački snovi, poezija, Zagreb, 1994.
Put u izlazak, roman, Zagreb, 1996.
O JOGIĆU SU PISALI: Enes Kišević, Rizo Džafić, Husein Dervišević, Zilhad Ključanin, Ranko Pavlović, Enes Bešić, Emin Huskić i dr.


MARČETIĆ, MILOVAN
(1953. Prijedor – živi u Beogradu)
BIOGRAFIJA: Milovan Marčetić rođen je u Prijedoru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Višu turističku školu studirao u Zagrebu. Danas živi u Beo-gradu. Marčetić je pisao poeziju za djecu i odrasle. Pjesme su mu nagrađivane na natječajima, a surađivao je i u listovima i časopisima.
BIBLIOGRAFIJA:
Dan dvadeset hiljada pasa, poezija, Zagreb, 1983.
Načini iščezavanja, priče, Beograd, 1986.
Bez imena, bez lica, poezija, Beograd, 1990. .
O MARČETIĆU SU PISALI: Ranko Pavlović, Josip Osti, Stevan Tontić, Ismet Bekrić, Rizo Džafić, Husein Dervišević, Tomislav Dretar i dr.


OSTOJIĆ, MILAN
( 1943. Prijedor - živi u Ljubljani)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Prijedoru gdje je završio osnovnu školu. Pohađao vojnu akademiju u Mostaru i bio vojno lice. Pisao poeziju za djecu i odrasle.
BIBLIOGRAFIJA: Umišljeni miš, poezija, Bihać, 1987.
O OSTOJIĆU SU PISALI: Tomislav Dretar, Milutin Vujošević, Milan Marković, Rizo Džafić, Husein Dervišević i dr.


RADANOVIĆ, NENAD
(13.03.1938. Prijedor – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Pripovjedač, pjesnik, romansijer, esejista i književni kritičar. Rođen je u selu Morićka kod Prijedora. Osnovnu i Učiteljsku školu završio u Banjoj Luci, a književnost i filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio kao učitelj zatim kao novinar i urednik Obrazovnog programa Radio Sarajeva. Bio je i urednik omladinskog lista Naši dani i član redakcija banjalučkog časopisa Putovi. Piše poeziju, prozu i drame za djecu i odrasle. Priredio je i Antologiju bosanskohercegovačke poezije u prozi i Antologiju poslijeratne bosanskohercegovačke pripovijetke.
Za književno djelo dobio je niz nagrada među kojima nagradu grada Banja Luka "Veselin Masleša", nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, književne nagrade na konkursima. Djela su mu prevedena na brojne jezike svijeta, uvrštena u nastavne planove i programe za osnovne škole. Član društva pisaca Bosne i Hercegovine. Živi u Sarajevu.
BIBLIOGRAFIJA:
Čarobni opanci, pripovijetke, Banja Luka, 1956.
Dva djetinjstva, pripovijetke, Sarajevo, 1960.
Sreća, pripovijetke Svjetlost, Sarajevo, 1964.
Psalmi o košuti, pjesme, Sarajevo, 1968.
Jakov, roman, Sarajevo, 1971.
Tjesnac, pjesme, Sarajevo, 1973.
Vremena, pripovijetke, Sarajevo, 1973.
Tuđina, pripovijetke Sarajevo, 1976.
Ogledi, kritička proza, Sarajevo, 1976.
Tragovi, pripovijetke, Sarajevo, 1983.
Sveti čovjek, poezija, Sarajevo, 1967.
Almin vrt, pripovijetke, Tuzla, 1980.
Pjesme, izabrana poezija, Sarajevo, 1983.
Znaci u vremenu, ogledi, Sarajevo, 1984.
O RADANOVIĆU SU PISALI: Risto Trifković, Slavko Leovac, Ranko Risojević, Džemaludin Alić, Mićo Cvijetić, Vladimir Čerkez, Dejan Đuričković, Muris Idrizović, Jakov Jurišić, Nikola Kovač, Vitomir Lukić i dr.



SANSKI MOST

JAŠAREVIĆ, SENUDIN
(19.02.1955. Hrustovo, Sanski Most – živi u Bihaću)
BIOGRAFIJA:
Osnovnu školu završio u Bosanskom Novom, Vazduhoplovnu vojnu gimnaziju u Mostaru, a vazduhoplovnu vojnu akademiju u Zadru. Bavio se novinarstvom i književnim radom. Zastupljen u izborima i antologijama.
BIBLIOGRAFIJA:
Pepelna svanuća, poezija, Bihać, 1993.
Monolog o zemlji, poezija, Bihać 1995.
Trnina u grlu, proza, Bihać, 1996.
Da nema sunca, poezija, Bihać, 1999.
Izgubljeni, proza, Bihać, 2001.
Mašta nije svašta, poezija, Bihać, 2002..
O JAŠAREVIĆU SU PISALI: Rizo Džafić, Kemal Coco, Emin Huskić

KLJUČANIN, ZILHAD
(05.03.1960. Trnava, S. Most – živi u Sarajevu)
BIOGRAFIJA:
Završio studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu. Piše poeziju, prozu, drame, književnu kritiku i esejistiku. Objavio osamnaest knjiga
BIBLIOGRAFIJA:
Sehara, Svjetlost, Sarajevo, 1985.
Mlade pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
San urednog čovjeka, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.
Pjesme nevinosti, Ljiljan, Sarajevo, 1994.
Kad puknu pupoljci, Bosanska riječ, Tuzla, 2000.
Nikad nisam bio u Bosni, Ljiljan, Sarajevo, 2000.
Šehid, slikovnica, Ključanin, Zenica, 1994.
Šehid, roman, Ljiljan, Sarajevo, 1998.
Čuješ li što niko ne čuje, radio-drama, Sarajevo, 2001.
Četiri zlatne ptice, priče, Vrijeme, Zenica, 2002.
Koliko je srce u mrava, roman, Vrijeme, Zenica, 2003.
Lice svjetlosti, eseji, Oko, Sarajevo, 2005.
Vodeni zagrljaj, roman, Bosanska riječ, Tuzla, 2005..
O KLJUČANINU SU PISALI: Enes Duraković, Alija Pirić, Rizo Džafić, Hadžem Hajdarević, Džemaludin Latić, Fahrudin Rizvanbegović...


MIDŽAN, FERI
(15.08.1922. Tomina, Sanski Most – 1988. Toronto, Kanada)
BIOGRAFIJA: Rođen u Tomini kod Sanskog Mosta, školovao se u Prijedoru i Zagrebu. Poslije II svjetskog rata došao u Kanadu gdje se bavio biznisom i književnim radom. Pokrenuo je u Torontu Novi Behar i pisao poeziju i prozu. Umro u Kanadi.
BIOGRAFIJA:
Kikićev put u smrt, pripovijetke, 1972.
Sjećanja, pripovijetke, 1876.
BIOGRAFIJA:
.


TALIĆ, AMIR
(16.04.1953. Šehovci, S. Most – živi u Sanskom Mostu)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Šehovcima, Sanski Most. Školovao se u rodnom gradu, a zatim radio u zeničkoj željezari, te kao radnik Geološkog zavoda Ljubljana duže vremena proveo po rudnicima urana, uglja, bakra, cinka i zlata. Jedno vrijeme bavio se zemljoradnjom. Talić objavljuje poeziju i prozu za djecu i odrasle, a bavi se i književnom kritikom. Objavljivao je svoja djela u književnim časopisima Odjek, Most, Književna riječ, Oko i Mladina. Za poeziju i prozu nagrađivan. Pjesme su mu prevođene na slovenski, engleski, njemački, francuski i druge jezike. Član društva pisaca Bosne i Herce-govine. Živi u Sanskom Mostu.
BIBLIOGRAFIJA:
Paoci uma, poezija, Požega, 1980.
Može li snijeg da bude lud, poezija, Sarajevo, 1980.
Vilini konji, poezija, Sanski Most, 1992.
Prah i polen, poezija, Sanski Most, 1997.
Mali logor, poezija, Tuzla-Sarajevo-Klagenfurt, 1999.
Samica, priče Savez logoraša BiH, Sarajevo, 1999.
O TALIĆU SU PISALI: Stevan Tontić, Ranko Sladojević, Rizo Džafić, Husein Dervišević, Zilhad Ključanin, Bisera Alikadić, Hazim Akmadžić, Duško Trifunović, Enver Kazaz, Boško Lomović i dr.



VELIKA KLADUŠA

BIBULJICA, DŽEKO
(1952.- Bijelo Polje – živi u Velikoj Kladuši)
BIOGRAFIJA: Rođen u Crhlju kod Bijelog Polja (Crna Gora) gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filološki fakultet smjer književnosti, završio u Sarajevu. Profesor je bosanskog jezika i književnosti, a veliki doprinos je dao istraživanju tradicije naroda Cazinske krajine. Jedno vrijeme radio u Visokom. Danas živi i radi u Velikoj Kladuši. Zastupljen u Antologiji "Bijeli behar", pisaca porijeklom iz Sandžaka.
BIBLIOGRAFIJA
Bosna sabahom umivena, Poezija, Velika Kladuša, 1995.
Vrijeme zidano ranama, poezija, Bihać
O BIBULJICI SU PISALI: Nedžib Vučelj, Emin Huskić, Enes Kišević


HADŽIĆ, EŠREF
(1956 Čaglica, Velika Kladuša – živi u Velikoj Kladuši)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Čaglici, Velika Kladuša. Školovao se u velikoj Kladuši. Piše poeziju i prozu, bavio se novinarstvom. Uvršten u izbore i antologije. Živi u Velikoj Kladuši.
BIBLIOGRAFIJA:
Sačekajte oči, poezija, Velika Kladuša, 1989.
Negdje nad Unom i Sanom, poezija, Bihać, 1993.
O HADŽIĆU SU PISALI: Tomislav Tomić, Nedžib Vučelj, Hisein Dervišević


HADŽIĆ, NIJAZ
( 1947– Čaglica, Velika Kladuša – živi u Varoškoj Rijeci)
BIOGRAFIJA:
Rođen u Čaglici, velika Kladuša gdje je završio osnovnu školu. Medresu završio u Sarajevu. Piše poeziju i prozu. Radi u Varoškoj Rijeci. Sarađivao u listovima i časopisima.
BIBLIOGRAFIJA:
Bošnjak iz njedara obećane zemlje, poezija, Velika Kladuša, 1996.
Ašk do aška duša kuša, poezija, Bihać, 1997.
O HADŽIĆU SU PISALI: Emin Huskić, Mehmed Mašić, Zilhad Ključanin

HUSKIĆ, EMIN
( 15.09.1962. – Todorovo, V. Kladuša – živi u Todorovu)
BIOGRAFIJA: Rođen u Veincu kod Todorova , velika Kladuša. Osnovnu školu završio u Todorovu, gimnaziju u Velikoj Kladuši, Filozofski fakultet (književnost) u Sarajevu. Radio u novinsko-informativnim kućama, a danas živi kao penzioner u rodnom mjestu.
BIBLIOGRAFIJA:
Tenef, Velika Kladuša, 1996.
Svi zločini Fikreta Abdića, Ključ, 1997.
O HUSKIĆU SU PISALI: Zilhad Ključanin, Senudin Jašarević, Rizo Džafić

 

---

1)  GRUPA AUTORA: Bosanski duh, Akademije nauka BiH, Sarajevo, 1994. str. 72.
2)  MURAT HAJROVIĆ: Male priče i dosjetke, Islamska dionička štamparija, Sarajevo, 1913.,str.36.
3)  SLIKE IZ KRAJINE – Poruka, Sarajevski list, 18.8.1908. str. 13-14
4)  MURAT ŠUVALIĆ: Izabrane pripovijesti, Prva muslimanska nakladna knjižara (M. B. Kalajdžić), Sarajevo, 1942.), Pogovor, Husein Šehić, str. 78.
5)  IVO ZALAR: Suvremena hrvatska dječija poezija, Zagreb, 1979. str. 31-32.
6)  UGO VLAISAVLJEVIĆ: Geopolitika i geofilozofija, DIJALOG, Sarajevo, Br. 1-2, 1995. str. 13-14).
7)  DJEČIJA KNJIŽEVNOST NARODA I NARODNOSTI BiH, Sarajevo 1990. str. 133.
8)  AMIR TALIĆ: Vilini konji, Sarajevo, 1989. Predgovor Stevan Tontić, str. 2.
9)  D. STEFANOVIĆ - V. STANISAVLJEVIĆ: Pregled jugoslavenske književnosti, Beograd, 1961.,str.324.
10)  HROMADŽIĆ, AHMET: Dječji pisci o sebi, I i II dio, Sarajevo 1969., str.20.
11)  IRFAN HOROZOVIĆ - MUHAMED ĆUROVAC: Razgovor sa Ahmetom Hromadžićem, ŽIVOT, Sarajevo, br. 1-2, 2001, str. 12.
12)  MURIS IDRIZOVIĆ: Književnost za djecu, Sarajevo 1998., str. 267 – 268.
13)  MUHIDIN DŽANKO: Strah od teksta, Tešanj, 1998., str. 150.
14)  Z. ŠKREB – A. STAMAĆ: Uvod u književnost( A. Flaker: Umjetnička proza), Zagreb, 1998, str. 336.
15)  MURIS IDRIZOVIĆ: Igra i zbilja, Sarajevo, 1984., str. 221 - 222.

---

- Krajiški vidici
- Krajiški vicevi
- Kršne Krajiškinje
- KRAJIŠKA KNJIŽEVNOST
- KRAJIŠKI PISCI PO OPŠTINAMA
- DŽEMALUDIN EF. ČAUŠEVIĆ
- POSTMODERNIZAM U ROMANU IZETA PERVIZA
- POSTMODERNISTIČKA DISKURS U ROMANESKNOM PROJEKTU
- SAVREMENA RECEPCIJA KAO OPREKA TRADICIONALNOJ RETORICI
- MURAT ŠUVALIĆ PONOVO MEĐU BOŠNJACIMA
- REPORTAŽA: VODENICA STARA
- STRAH
- ŽIVOT, TO JE NEŠTO DRUGO
- A DUNAV K'O POTOK
- TEMATSKE, GENEALOŠKE I KONTEKSTUALNE VRIJEDNOSTI SAVREMENE KRAJIŠKE KNJIŽEVNOSTI ZA DJECU
- HUSAR HAVIĆ, KRAJIŠKI ROBIN HUD
- PRIPOVIJETKE i PRIČE IZ NAŠIH ČITANKI
- MONOGRAFIJE SAFETA SARIĆA
- KREATIVNOST U DJEČIJOJ KNJIŽEVNOSTI
- ISNAM TALJIĆ: Roman o Srebrenici - KRITIKA

Molimo da nas obavijestite ako se vaše ime ne nalazi u ovoj zbirci pisaca:  info@orbus.be