FIZIKA
PHYSICS
NATUURKUNDE
PHYSIQUE
DOBRO PAZITE NA OVE ZNAKOVE
Priprema
i piše:
Salih Čavkić
Maasmechelen
Belgium
We Rated With ICRA
|
Kompendium
fizika
(kratki sadržaj učenja i
istraživanja u zakonima prirode,
karakteristika materije i energije)
compendium physics - kort samenvatting natuurkunde
Kurzfassung Physik
(Lehre von unbelebten Dingen der Natur, die exakt meßbar sind)
Compendium Physique
(recherche des lois de la nature, les caractères du matériel et de l'énergie)
Radioaktivnost
Radioaktivnost je otkrivena 1896 godine. Zaslugu za otkriće radioaktivnosti ima
francuski fizičar Henri Becqurel, (1851-1908), Njegovo ime nosi jedinica za
mjerenje aktivnosti kod radioaktivnih supstanci Bq = bekerel. Ova jedinica u
međunarodnom sistemu, predstavlja radioaktivni raspad u sekundi. Umjesto ranije
jedinice kiri. Kod radioaktiviteta čestice se pretvaraju u druge čestice.
Prilikom promjene u druge čestice emitira se zračenje. Becqurel je otkrio da
uranij emitira zračenje koje se očitava na fotografskoj ploči.
Također, otkrio je da ovo zračenje probija kroz metalnu ploču. Francuz Pierre Curie i njegova supruga poljakinja Maria
Skłodowska-Curie,
dvije godine kasnije, otkrili su radioaktivni element radium
(radij).
|
|
Maria Curie (Marija Kiri), polj.
Maria Skłodowska-Curie
Rođena: Varšava, 7.
studenog 1867. - umrla, 4. jula 1934.).
Bila je hemičarka, pionir ranog doba radiologije i dvostruki
dobitnik Nobelove nagrade (Nobelova nagrada za fiziku 1903.,
Nobelova nagrada za kemiju 1911.). Rođena je u Poljskoj gdje je
provela rane godine. Godine 1891., sa 24 godine odlazi studirati u
Pariz. Sve je ispite položila s odličnim te nastavila raditi u
Francuskoj, a kasnije je dobila državljanstvo.
Osnovala je Institut Curie u Parizu i Varšavi.
Biografija
Maria Skłodowska, rođena je u Varšavi - Poljska, koja je u to
vrijeme bila dio Ruskog Carstva. Njene prve godine života bile su
ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine
kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim
navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi koristila što više
vremena za učenje. Nakon što je završila srednju školu, doživjela je
živčani slom. Zbog njenog spola i ruske odmazde Poljskoj, zbog
Siječanjske bune, nije se mogla upisati na univerzitet i zato je
morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposlijetku, uz
novčanu pomoć starije sestre, preselila se u Pariz te je počela
studirati hemiju i fiziku na Sorboni, gdje je kasnije postala prva
žena - predavač.
Na Sorboni je upoznala svog muža Pjera Kirija (Pierrea Curiea) za
kojeg se kasnije udala. Njen muž je također predavao na Sorboni.
Zajedno su proučavali radioaktivne materijale, posebno uranij i
uranijev smolinac, koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz
njega. Godine 1898. donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac
sadrži neku nepoznatu komponentu, radioaktivniju od urana. Dana 26.
decembra 1898. Marie Curie je objavila postojanje nove tvari.
Nakon nekoliko godina neprekidnog rada pročišćavajući tone uranovog
smolinca, konačno su uspjeli izolirati dva nova hemijska
elementa. Prvog su nazvali polonij po Poljskoj, a
drugog radij zbog njegovog jakog intenziteta
radioaktivnosti.
Marie Currie, Pierre Curie i Henri Becquerel podijelili su Nobelovu
nagradu za fiziku 1903. godine. Obrazloženje Švedske akademije
znanosti bilo je:
"Kao priznanje za izuzetne zasluge koje su iskazali zajedničkim
istraživanjem fenomena radioaktivnog zračenja, kojeg je otkrio
profesor Henri Becquerel."
Marie Currie je bila prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu.
|
Kod radioaktivnih
čestica mogu nastati tri sorte zračenja:
alfazraci
(sastoje
se iz jezgra atoma helijuma),
betazraci
(sastoje se iz elektrona) i
gamazraci
(sastoje se iz elektromagnetnih talasa).
Mjera radioaktiviteta za radioaktivni element je poluvrijeme (poluvrijednovrijeme), to je vrijeme koje je potrebno da bi se polovina prisutnih atoma raspala. Poluvrijeme od
radiuma (najstabilnijeg izotopa) je 1620 godina, dok je
poluvrijeme raspada izotopa plutonija samo 0,2 sekunde.
Nastavlja se
---
Napomena:
Pored opasnosti koju je
za sobom donijela nuklearna energija. Moramo priznati da je nuklearna energija
dosta ubrzala privredni razvoj i velikim dijelom uticala na
povećanje standarda u mnogim zemljama. Međutim, isto tako moramo priznati da
je krajnji rezultat svega toga nama preostalo opasno radioaktivno
smeće, koje mi ostavljamo u nasljeđe sljedećim generacijama iza nas.
Vrlo nezahvalno. To smeće je pohranjeno u kontejnerima kao što vidite ispod.
Nažalost, samo je pitanje
vremena kada će korozija učiniti svoje i izazvati milenijumsku katastrofu.
Zvuci sarkastično mada je strašno i istinito.
Kontejneri za nuklearno smeće
Podsjetimo se:
Zračenje crnog
tijela
Zračenje crnog tijela je označava zračenje emitirano s
idealnog crnog tijela, zapravo tijela koje apsorbira sve
zračenje koje padne na njegovu površinu. Ovisnost talasne dužine
o gustoći energije zračenja ρ je dana Plankovom
jednadžbom:
u kojoj je λ talasna
dužina, h je Plankova konstanta, c je
brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i
T je temperatura.
|
