Na pomenu riječi
EKOLOGIJA odmah pomislimo na ljepotu planete, očuvanje životne
sredine, zdrava ishrana i slične stvari, kojih su pune internet i
novinske stranice, a na drugoj strani na sve smeće i zagađenja
koja uništavaju prvenstvenu idilu.
Da li je to stvarno tako?
Nama nije uopće namjera da dublje zalazimo u ekologiju niti da
vam držimo predavanja o ekologiji, veoma kompleksnoj i
sveobuhvatnoj znanstvenosti od koje u mnogome zavisi kvalitet
našeg zdravlja i život. To ćemo prepustiti specijalizovanim
medijima čiji je glavni cilj da pomognu u "borbi za opstanak" u
našem sve zagađenijem okruženju, prema kojem se često i mi sami
maćehinski odnosimo. Zato ovdje želimo da koliko-toliko
doprinesemo u podizanju opšte svijesti o važnosti očuvanja i
unapređivanja sredine u kojoj živimo, a koja nije statična i
nepromjenljiva veličina, već nasuprot.
Zbog toga je neophodno da svaki put iznova podsjećamo na nehat i
domahivanje rukama na pominjanje ekoloških problema pod
ustaljenim izgovorom o postojanju mnogo važnijih "životnih"
problema..., ili da za to nema novčanih sredstava itd...
Šta je ekologija?
Ekologija (prije oecologie) kao znanstvenost je sastavni dio
biologije. Ekologija studira relacije između organizama
međusobno u odnosu sa abiotskim okruženjem (vidi ekosistem).
Riječ ekologija introducirana je od Njemačkog biologa Ernsta
Hekela (Ernst Haeckel) još 1866. godine, kao zajednička povlaka
Grčkim riječima oikos (domaćinstvo) i logos (znanstvenost).
Riječ ekologija se upotrebljava također u značenju relativiranja
sredine okoliša, i u tom kontekstu često skraćena kao dodatak "eko"
. Naprimjer u ekološkoj zemljoradnji, eko-radnja, eko-proizvodi i eko-fundamentalizam.
Ekologija
Kineski pijesak u francuskim
Alpama
ČETVRTI ŠAMAR
ČOVJEČANSTVU
Ugrožavanje činilaca
životne sredine
Antologija ekologizma
Fenomen
kiselih kiša i umiranja šuma
Šta je ustvari zemljotres i kako se mjeri?
PLANETA
JE BOLESNA TRAŽI SE LIJEK
Britanija: nuklearkama protiv klimatskih promjena
VODA JE OPĆE DOBRO
