Uvod
Ova stranica više odgovara da se stavi u poglavlje
nuklearne fizike jer ovaj naučnik na prvi pogled ničim nije
doprinio da bude uvršten u istraživače čija istraživanja
su doprinijela razvoju elektronike. Upravo zato što
sam već jednom rekao da je teško odrediti granicu
gdje fizika prestaje, a elektrotehnika odn.
elektronika počinju, smatram za shodno da nešto kažemo
o fizičaru čije ime još danas mnogi preziru i
smatraju krivcem za atomsku bombu bačenu na Hirošimu
i Nagasaki. Zato treba neke stvari malo kraće
objasniti. Oppenheimer nije ništa mogao učiniti sam
bez pomoći drugih stručnjaka, to je jasno. On je
odveden u Los Alamos protiv njegove volje. Veoma je
važno napomenuti da je fašizam glavni faktor uzroka da se upotrebi
atomska bomba,
a posebno agresija i mučki
način samog početka rata. Nakon Hitlerove Njemačke i Japan počinje
ratovati, mučki bez objave rata (zapravo rat je objavljen poslije
napada) on je rat prvi započeo
napadom na luku Perl Harbur na Havajima 45 minuta
prije nego je oficijelno objavio rat S.A.D., znači
to je bila agresija Japana na S.A.D. i narode istočne
Azije. Pored toga sva zvjerstva koje su japanske
trupe počinila nad drugim narodima u istočnoj Aziji
i po ostrvima u Pacifiku u mnogome su pojačala odlučnost Vlade S.A.D. da donese presudnu odluku.
Zgražanje nad zločinima koje su amerikanci vidjeli u
njemačkim koncentracionim logorima Dahau, Treblinka,
Auschwitz, Majdanek, i dr., pogotovu gasne komore u
kojima su spaljivani Jevreji i ostali zarobljenici, napravile su stravu i
užas među normalnim svijetom.
Neko će reći, Japan nema ništa sa tim, na ovo treba
dati odgovor: Japan je potpisao savez sa Njemačkom i
Hitlerom, što samo po sebi znači da se njegove
metode nisu u mnogome razlikovale, u mučenjima i
ubijanju. Dakle, trebalo je pronaći način kako
zaustaviti pobješnjelu armadu i nasilje nad nedužnim
narodima istočne Azije, zatim spriječiti dalja
osvajanja. Lično prezirem svako nasilje i zato
smatram da je u odbrani od nasilja svaki čin
opravdan, moralno osuđujem to što je atomska bomba
bačena na civile umjesto na vojni strateški cilj,
ali ovu odluku nije donio R.J.Oppenheimer već gospoda
koja su tada sjedila u Pentagonu.
Oppenheimer je ostao žrtveno jagnje iako je on
ustvari manje kriv od naredbodavaca, ova opaska
pratila ga sve do njegove smrti.
Oppenheimer
J. Robert
Oppenheimer, J. Robert , 1904–67, Američki fizičar,
rođen u New York City, diplomirao na. Harvardu (B.A.,
1925), Ph.D. Univ. u Göttingenu, 1927. Predavao je
na Universitet of California i na California
Institute of Technology od 1929 (kao profesor od 1936)
sve do njegovog naimenovanja 1947god. za direktora (Institute
for Advanced Study at Princeton), u Njujorku. Njegov
rad je uglavnom bio usmjeren na kvantum teoriju i
nuklearnu fiziku.
Oppenheimer i Max Born istraživali su kvantum
teoriju molekula, a kasnije (1930) on je publicirao
važan artikal o karakteru antičestica, čije
postojanje je predvidio ali još nije ispitao.
Kao direktor atomskog-energetskog istraživanja
projekta u Los Alamos, Novi Meksiko, od 1942 god. do
1945 god., Oppenheimer je učinio važan doprinos na
istraživanju u atomskoj energiji za vojne ciljeve.
Poslije atomske bombe koja je upotrijebljena protiv
Japana, Oppenheimer je postao veliki propagator i
založnik za civilnu internacionalnu kontrolu atomske
energije, na čelu generalne komisije (U.S. Atomic
Energy Commission) komisija za atomsku energiju S.A.D.
1949 on se mnogo protivio istraživanju hidrogenske
bombe principjelno u obadva aspekta, tehničkom i
moralnom. Činjenica da Amerikanci ništa ne prepuštaju
slučaju kada su u pitanju strateški i vojni
interesi već 1953 god. on je suspendiran iz atomske
energetske komisije kao takozvani sigurnosni rizik.
Njegov slučaj je izazvao široku kontraverznu
razmjericu. Ipak u oktobru 1954 god. Oppenheimer je
jednoglasno izabran za direktora Institute for
Advanced Study.
Osim toga on je doprinio kao teoretički fizičar i
administrator, Oppenheimer uživa reputaciju jednog
odličnog i vrsnog učitelja u njegovoj generaciji;
on je živio pod utiskom obadvojnosti u Kaliforniji i
na Princetonu.
Njegova knjiga "Science and the Common
Understanding" publicirana je u 1954.
Salih Čavkić
