Bosanski jezik
ORBUS
UREDNIČKA NAPOMENA
Sven Rustempašić
U online glasnicima, na Web stranicama, u saopćenjima za javnost koje
objavljuju razne organizacije i udruge koje brane Republiku Bosnu i
Hercegovinu, ima nedopustivo mnogo grešaka u više domena: pravnim,
političkim, pravopisnim…. Evo pokušaja ka rješavanju barem najvećih i
najčešćih problema koji se redovno i veoma često javljaju u domenu
pravopisa bosanskog jezika:
1. Greške u prevođenju imena
organizacija sa engleskog jezika.
Primjer 1.: United Nations se na bosanski jezik ne prevodi
kao Ujedinjeni narodi, nego kao
Ujedinjene nacije, pri čemu se druga
riječ, "nacije", piše malim slovom prema bosanskom pravopisu.
Primjer 2: International Court of Justice se ne prevodi i ne piše
kao Međunarodni Sud Pravde, nego se prevodi
kao Internacionalni sud pravde, a
piše se tako da se sve riječi osim prve pišu malim slovom, po bosanskom
pravopisu. I inače se u imenima organizacija samo prva riječ piše
početnim velikim slovom, a sve ostale riječi malim slovom izuzev ako je
neka od tih riječi lična imenica koja se uvijek piše velikim slovom.
Primjer 3: International Community se ne prevodi kao
Međunarodna zajednica, nego kao
Internacionalna zajednica (npr. let
avionom između Pariza i Berlina nije međunarodni
let, nego je internacionalni let
- jer se leti između dvije nacije, jest jednako države, a ne između dva
naroda!).
2. Greške u pisanju datuma. Ispravno se u bosanskom jeziku imena mjeseca
pišu malim slovom. Dakle, nije Novembar,
nego je novembar. Dan se piše kao
redni broj, dakle, iza sebe ima tačku. Tako da se ne piše 20-ti
novembar, nego 20. novembar. Najbolje je 20. novembar, 2011. pisati kao
20.11.2011.
3. Greške u pisanju imena državnih ili paradržavnih tvorevina i naroda.
Npr., nije Republika Srpska, nego je
ispravno pisati Republika srpska.
Nije Hrvatski narod, nego je,
hrvatski narod.
4. Greške u pisanju imena države i državnih institucija, koje se
javljaju kada ime nije kompletno napisano, bilo da nedostaje cijela
riječ, bilo da nedostaje skraćenica koja tu cijelu riječ zamjenjuje. I
tako se ne piše Skupština BiH, kada se misli na Skupštinu Republike BiH,
nego se piše, naravno, Skupština RBiH. Ne piše se
Armija BiH, nego se piše, Armija RBiH.
NAPOMENA: Pažljivom promatraču će biti očigledno da dejtonske
novine poput 'Dnevnog avaza', 'Oslobođenja' itd., čine veliki
historijski revizionizam tako što uvijek propuštaju napisati
Republika ispred imena Bosna i Hercegovina kada pišu o
periodu PRIJE Dejtona; također uvijek pišu
Armija BiH, a rijetko Armija RBiH.
To je pravni odn. historijski revizionizam koji nastoji uništiti
Republiku Bosnu i Hercegovinu čak i u sjećanju ljudi, evo već 16 godina.
5. Akademske i ostale titule. Izuzev kada su cijele riječi ili
skraćenice izvjesne akademske titule na početku rečenice, u svim ostalim
slučajem se pišu malim slovima. Npr., nije ispravno napisati
Prof. Dr. Nijaz Duraković, negdje u
rečenici, nego je ispravno napisati prof. dr.
Nijaz Duraković. Nije ispravno napisati Akademik Filipović,
nego je ispravno napisati akademik Filipović. Ne piše se
Predsjednik Željko Komšić, nego
predsjednik Željko Komšić.
6. Lične imenice stranog porijekla koje su ustaljene u bosanskom jeziku.
Npr. Dayton, ime američkog grada, toliko puta je u proteklih 16
godina napisano i izgovoreno na bosanskom jeziku i toliko se puta
pojavilo u medijima, da je postalo ustaljeno kod nas, tako da se više ne
treba pisati na engleskom jeziku, nego se piše na bosanskom jeziku kao:
Dejton. Naročito je to korisno kada
se piše u vidu atributa, pa je ružno vidjeti da neko piše
daytonski, nego je potrebno to ispravno
pisati kao: dejtonski. Dakle, nije
daytonski političari, nego
dejtonski političari.
7.
Imena naroda. Kada se piše za člana jednog naroda Bošnjak ili više njih
kao Bošnjaci, to je ispravno, ali kada se piše
Bošnjački narod, to je neispravno, nego se treba pisati:
bošnjački narod. To je malo čudno,
ali je to mišljenje najviših eksperata za bosanski jezik, kojega treba
poštovati. Dakle, kada se lična imenica koristi tako da izgleda kao
atribut, onda se piše malim slovom. Dakle, na primjer, nije
Dejtonski političari, nego se piše
dejtonski političari.
Ima još mnogo toga, ali ovo su neke od najčešćih grešaka koje treba
ispraviti. Ujedno se u tom pogledu nameće pitanje da li treba prenositi
tuđe greške ili ih treba ispravljati, kada se prenose nečiji tekstovi na
vlastitoj Web stranici, Facebook grupi, online glasniku itd.
Standardna urednička praksa u profesionalnom novinarstvu i sličnim
djelatnostima, je da urednici ispravljaju pravopisne greške. To treba
primijeniti kada je to moguće, barem po pitanju gornjih sedam glavnih
napomena o najčešćim greškama.
Dakle, treba popraviti svoje pisanje u tom domenu, ali ujedno i
korigirati tuđe pisanje u tom domenu da se popravi pismenost, ali i da
se ne čine političke i pravne greške.
Sve greške nije moguće ispraviti, ali barem one najveće i najčešće
ponavljane, treba ispravljati sa nadom da će ljudi nešto naučiti i
primijeniti u budućnosti.
Uredio: Salih Čavkić
VAŽNA NAPOMENA:
Svima koji žele da ispravno pišu na bosanskom jeziku
preporučujem da sebi nabave knjigu "PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA",
autor prof. dr. Senahid Halilović, izdanje "Preporod".
Ova zlatna knjiga ima 626 stranica sa leksikom od preko 30.000 ključnih
riječi. Bez nje se ne može zamisliti ni jedna školska, pa ni kućna
biblioteka. Vjerujte, ona će vam pravopisno mnogo pomoći i olakšati
pisanje, pogotovo leksika. Ne morate se više dvoumiti, šta je ispravno,
a šta nije. Ova je knjiga zlata vrijedna. Knjigu možete nabaviti preko
Interneta, ili da vam je neko vaš pošalje iz BiH.
Salih Čavkić
NEKOLIKO OSNOVICA BOSANSKOG JEZIKA (NA NIZOZEMSKOM)
ENKELE GRONDSLAGEN VAN HET BOSNISCH TAAL
NA POČETNU STRANICU BOSANSKI JEZIK
