Bosanski
jezik
ORBUS
Rječnik arhaizama, stranih i manje poznatih riječi i izraza,
koji se javljaju u bosanskom jeziku.
A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
A
abahija - sukneni konjski
pokrivač
ačik - otvoreno, jasno, slobodno, drsko
ad - pakao
adet -
navika, običaj
adlatu-
savjetnik, pomoćnik.
adžamija- neiskren, nevješt, neupućen, početnik; pridj. - adžamijski.
aga - zemljoposjednik,
veleposjednik, gazda
Agarjanin - (pl.) Agarjani, naziv za Turke - po jednom plemenu koje je, prema Svetom pismu, bilo u neprijateljstvu
sa Jevrejima, nevjernik.
ahbabluk - od tur riječi; ahbaplik - drugarstvo
ajetul' kjursiju - ajjet iz Kur'ana časnog - uči se na svakom
namazu na sedždi
ajluk
- mjesečna nadoknada.
akinđija - elitna carska jurišna konjica
alabaš - pjegav po glavi (konj).
alajbeg
- viši zapovjednik oblasti u bivšoj Turskoj Carevini.
alaknuti -
halaknuti, zagrajati, viknuti.
alaselamet i alahselamet - da ti je
bog na pomoći.
alma matter - eng. po pitanju Alme; (nl. de kwestie van Alma)
aman! - uzvik preklinjanja i vapaja: pobogu! za boga!
akoboga! oprost! pomoć! milost!
amanet - zavjet, svetinja; predmet,
preporuka koja se daje na čuvanje, na povjerenje.
ambar, anbar, hanbar (knjiž.)
hambar -
drvena zgrada za zrnastu hranu, sanduk
za žito i brašno.
anatema (lat.) - prokletstvo
andžar
(u
knjiž. jez.) handžar -
dugi šiljasti ili krivi nož s oštricom s obje
strane.
antrešelj
-
mjesto između dva dijela natovarenog samara.
aramija -
(u knjiž. jez.) haramija -
razbojnik,
bandit; hajduk; lako naoružani vojnik.
ardović (u knjiž. jez.) hardović,
dem. od hardov -
burence, bačvica.
arhijerej
-
starješina jereja jedne eparhije u pravoslavnoj crkvi, vladika.
arhimandrit
-
starješina manastira; najviši sveštenomonaški čin.
arondacija
(franc.)
- zaokruženje (zemljišta)
arsuz -
kao imenica: bezobraznik,
arsuzin; kao pridjev: bezobrazan, koji nema stida; (fig). ljut, zločest, zle naravi.
aršin
- mjera za dužinu
artikula
(u knjiž. jez.) artikl -
predmet, stvar, roba u trgovini.
asker -
takođe i ašćer -
vojska;
vojnik.
askerija -
takođe i ašćerija -
vojska.
asli -
sigurno, moguće, upravo, zaista, vjerovatno; sva je
prilika.
aspra -
sitan, najmanji turski novac od srebra.
ašik -
ljubavnik, momak koji ašikuje, zaljubljen.
ašikovanje
-
voditi ljubavni razgovor, udvaranje.
at -
konj plemenite pasmine.
ato-no-to
-
podrugljiv izraz Davida Štrpca za crkvenoškolsku autonomiju.
aviz -
(u knjiž. jez.) hafiz -
čovjek
koji zna čitav Kuran napamet .
azo - dakle
B
baganeta
(u
knjiž. jez.) bajonet(a) -
dug nož sa dva ili više rezova, koji se
stavlja na pušku (napravljen u Bajoni 1840. g.).
bak -
bik,
junac koji je rasan i služi za priplod. (pridj.) bakovit -
jak kao
bik, silan, obijesan, žestok.
baka! - (ironično) vidi! pazi!
bakračlija
-
široke uzengije
balija -
pogrdno Turčin, znači
i: prost, neuk.
bangav, a, o -
debelih stopala, oboljelih nogu
čovjek koji hrama.
bantovati -
dosađivati, smetati, uznemiravati.
banhof
(njem.) - željeznička stanica.
barabar - paralelno, uporedo
bašibozuk,
bašibozluk -
nedisciplinovana vojska, vojnici koji su se odmećali u
pljačku, vojnik nekadašnje neredovne turske vojske.
bašica -
prva
rakija iz kazana, najjača, najbolja (šljivovica).
baškaluk (tur.) -
što je odvojeno; razlika; privatna svojina u nekoj zajednici; odvojena prostorija
(za žene u Bosni)
bašuna - janjeća glava; glavurda (kod čovjeka).
baš-čauš
-
narednik u turskoj vojsci
bataljun, batalijun
-
(u knjiž. jez.) bataljon -
vojna jedinica, dio puka,
sastavljena od dvije do četiri čete.
bate - umiljato brate.
bevel (njem.) Befell,
- zapovijest, naredba.
begenisati - dopasti se, svidjeti se, zapaziti
beglučiti
- raditi za bega, raditi na begluku
belćim - možda, valjda,
vjerovatno.
beledija - gradska vijećnica,
gradska opština,
beleisati, besleisati se -
opskrbljivati
se.
beli, benbeli - baš tako, zaista
bena -
(pridj.)
luda, budala, glupan, glupača;
benast - luckast, glup.
bendati - priznavati, pridavati
važnost.
benzer - sličan, nalik.
berat - carski dekret
(ukaz, povelja), kojim se dodjeljuju zvanja, odlikovanja, privilegije ili kakva dobra;
bukv. "pismo".
berićet - rod, prirod, izobilje.
besleisati -
namirivati,
bihuzurli - onaj koji nekoga uznemirava
bilahi
- boga mi.
bilmez - glupak, budala; neznalica; nevješt, neupućen
čovjek; lijenčina, neradnik.
biljeg -
oznaka, nadgrobni spomenik.
birinći, birindži -
prvi, najbolji.
birzemanile,
birzeman - nekad, u staro vrijeme, ranijih vremena.
bisage -
dvije torbe spojene u
jednu
bitanga - skitnica, neradnik, nevaljalac.
bivakarce - kao, tobože, uistinu.
blentav -
intelektualno zaostao.
blodsinniger Kerl (njem.) - malouman čovjek,
blesav, glup.
bojer
-
bojar, plemić koji je i ratnik; savjetnik velikih kneževa i careva
u staroj Ruskoj carevini.
bojijeh, (gen. pl.) od bolji -
(samo u dijasp.) -
boljih.
borija - truba.
bos - (st. germ. i nl.) - svežanj, mnoštvo, šuma
bosen - (st.germ. i nl.) -prirodna životna zajednica, biljki i
životinja, gdje drveće čini određeni aspekt, šume
bošča
- pokrivač za glavu, rubac; stolnjak; platno četverouglastog oblika u koje
se nešto zamotava.
božjak -
jadnik, siromah; prosjak.
bradva - sjekira sa širokim sječivom, služi za
tesanje drveta.
brina - bregovita obala, breščić, uzvišenje, strmina.
brkljačiti
- nejasno govoriti, mumljati.
brondati (pokr.) - brundati,
mumljati,
negodovati.
bugariti - tužiti, jadikovati, naricati, zapjevati.
bujad
- vrsta paprati; korov.
bukagije -
okov na nogama zatvorenika
u tamnici.
bulešika - bula, Turkinja.
buletati - (pokr.) ovjeravati pečatom; pečatom obilježavati
drvo koje se može sjeći.
buljuk
-
četa vojske. U janjičarskoj vojsci buljuk je brojio 100 ljudi; odred,
jato, skupina, grupa.
buljukbaša -
kod janjičara zapovjednik
buljuka, oficir u rangu kapetana; vodnik, zapovjednik jednog buljuka.
buruntija
-
bujruntija, pismena zapovijest, naredba, odobrenje, ukaz.
busija
-
zasjeda.
C
cajgnis
- svjedočanstvo, uvjerenje.
cesar -
ćesar, car (najčešće o austrijskom
caru).
civilj -
(knjiž.) civil - građanstvo, građanski
stalež (za razliku od vojničkog); građanska nošnja: ići u civilu: ići u građanskom
odijelu.
consultant - eng. konsultant, savjetnik
crijemuš(a) -
biljka iz porodice ljiljana koja
se upotrebljava za začin i jelo, zovu je još srijemuž, srijemuža.
Crna
kuća -
zloglasni zatvor u Banjoj Luci za vrijeme Austro-ugarske i kasnije.
custodia honesta (lat.) - časni zatvor sa izvjesnim olakšanjima i ublaženjima
cvancik -
stari austrijski novac
od 20 krajcera.
Č
čado
-
čedo, iz milošte.
čador -
šator.
čakarast -
onaj koji je raznobojnih očiju.
čalma
-
platno omotano
oko fesa ili koje druge slične kape, saruk, ahmedija.
čalmaš -
čovjek koji nosi čalmu.
čatati -
čitati, obično molitve
u crkvi ili na slavi.
četobaša -
zapovjednik čete.
čibuk
-
cijev sa lulicom na jednom kraju koja služi za pušenje; obično je
čibuk dug, a ako je manji pa se može u džep staviti, onda se naziva čibučić.
čimbur -
negdje i (čilbur) jelo od
jaja, pravi se tako što se jaja razbiju i prže na maslu ili kajmaku bez miješanja.
Ako se jaja pri prženju miješaju, dobije se kajgana.
čivit
-
modrilo (vrsta boje); indigo.
Čitluk-sahibija -
aga ili beg, gospodar, vlasnik čitluka (feudalnog posjeda).
čok
jaša padiša! - usklik u sultanovo zdravlje: da živi mnogo godina!
čovali
-
(knjiž.) - čohali, čohan - izrađen, sašiven od čohe.
Ć
Ćaba
-
sveto mjesto u Meki.
ćatib, takođe i ćatip -
pisar, administrativni
službenik, činovnik.
ćeif
-
uživanje.
ćemane -
violina.
ćepenak
(tur.)
- vratanca od dućana ili radionice kojima se gornje krilo diže a donje spušta i
podboči, te se na njemu izlaže roba, a trgovac na njemu i sjedi
ćerećli
-
(prid.) od ćerećeta - vrsta domaćeg pamučnog platna koje je
protkano cijelom dužinom osnove svilenim žicama. Te žice mogu biti i pamučne,
ali drugačije nego li je osnova.
Ćitab, takođe i ćitap -
knjiga; zakon; knjiga koja sadrži vjerska učenja i propise; Kuran; Biblija.
ćevšiti -
takođe i ćefšiti -
voditi istragu, vršiti uviđaj; vršiti procjenu poljske štete.
ćićulajkan
-
zvekan, zvrnto, blento, neotesan čovjek.
ćulić -
ružica.
ćurak
-
muški kaput postavljen i opšiven krznom, bunda, kožuh, može biti dugi
ili kratki.
ćurčina
-
(pej.) veliki ćurak.
ćurlik -
takođe ćurlika -
svirala,
frula; glas svirale; glas, cvrkut nekih ptica (jarebica, ševa i sl.).
D
dalkilica -
gola sablja
davorijanje
-
žalosno sviranje ili pjevanje.
dalga
-
talas, val, bura
na moru.
Damaklov mač - opasnost koja uvijek prijeti
denjak
-
bala, upakovana roba; svežanj, zavežljaj, naramak.
deputacija
(lat.) - poslanstvo, skup ljudi koji je izabran i poslan u ime neke organizacije,
ustanove i sl. sa nekim zadatkom
dernek -
vašar, sajam, narodni
zbor; svadba, veselje.
dert -
jad, briga, tuga, bol, muka.
Der
hervoragenden schriffstellerischem Tatigkeit (njem.) - istaknuta piščeva marljivost
deverati
- mučiti se,
devlet -
carevina, carstvo, država; car;
sreća, zadovoljstvo, blagostanje, rahatluk.
devrije - stražar, čuvar.
dimnica -
vrsta poreza, po kući, po ognjištu.
divanana
-
(u knjiž. jez.) divanhana -
prostrano predsoblje
(hodnik) na spratu u starim građanskim kućama, bukv. "kuća, mjesto za
razgovor i vijećanje", pričaonica.
divit
-
pernica sa tintarnicom zajedno.
dizgin -
kaiš
na uzdi za konje
dokundisati -
naškoditi,
nauditi, doći do grla.
doligati -
(pokr.) pjevati treperavim
glasom udarajući prstima u jabučicu ili je pomičući gore-dolje.
dova
-
molitva bogu; blagoslov.
dram -
turska mjera za težinu = 3,2 grama.
dumaglija
-
izvedeno od duman - dim, magla, prašina.
duman -
tegoba, problem.
dumanluk -
izv. od duman (dim, magla,
prašina), briga, zamagljenost misli, kao polusan.
dunjaluk -
ovaj
svijet, ljudstvo na zemaljskoj kugli; materijalna bogatstva, imetak; ovosvjetska
dobra.
duvak -
veo.
Đ
đidija
-
obješenjak, živahan mladić; zanesenjak koji izaziva divljenje, ali i
prekor; junak.
đem
-
žvalja, metalna prečaga na uzdi
koja se stavlja konju na usta poprijeko iznad jezika.
đendar -
(u
knjiž. jez.) žandar - čuvar javnog poretka i bezbjednosti, policajac.
đinđuva - niska od sitnog nakita kod djevojke oko
vrata, detalj đerdana.
đoja -
tobože, kao biva.
Dž
džahili -
neznalice
džandrljiv
-
svadljiv, koji mnogo prigovara drugima.
džefe (tur.)
- svađa, galama
džemadbaša, džematbaša
-
starješina jednog džemata, seoski starješina.
dženem -
džehenem, pakao.
dženet -
raj.
džonjati -
dugo čekati (obično pred nečijim
vratima), čekajući dremusati.
džube -
džuba, odora, mantija muslimanskih vjerskih
službenika obično od crne čohe, zubun.
džumrukčija, ćumrukčija -
carinik, trošarinac.
džilit - (arap. ğärïd, tur. cilit, cirit) kratko koplje od
elastičnog palmina drveta, kojim arapski konjanici vično rukuju i kad
su im konji u najvećem trku.
džumadel-ahire, (6 mjesec hidžr. kalendara)
džumadel-ula, (5 mjesec hidžr. kalendara)
E
efendija - gospodin.
eglen -
razgovor, zabava u prijateljskom razgovoru, (gl.) eglenisati -
eglendisati,
razgovarati.
emšerija
-
sugrađanin, zemljak (iz istog mjesta ili kraja); fig. drug, prijatelj.
eparhija
-
u pravoslavnoj crkvenoj organizaciji administrativna oblast kojom
upravlja eparh, episkop, vladika.
erar - (lat.) državna blagajna;
erarni - državni
esapiti -
(u knjiž. jez.)
hesapiti
-
misliti, smatrati, računati.
eskortirati - sprovoditi
pod oružanom pratnjom.
eškija -
odmetnici, hajduci; krijumčarena roba, osobito duhan.
ezijjetiš - zanovijetaš
F
fajda
-
korist, dobit.
falanga (grč.)
- borbeni red teško naoružane pješadije, nekad, u zbijenoj formaciji, slično klinu
farisej
(hebr.) - licemjer, prenemagalo; čovjek koji se pretvara
felah (ar.)
- ratar
fetva -
pravno rješenje ili uputa data u obliku odgovora
kako da se riješi izvjesno šerijatsko pitanje.
fiskus -
državna
blagajna, državna imovina.
fitmija -
smutljivka; vragolanka,
namiguša; od fitmija izvedeno.
fitmiluk -
smutnja, spletka, intriga.
fitr - obavezno davanje siromašnima za vrijeme mjeseca ramazana
forinta
-
novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj:
srebrn novac od dvije krune, srebrna dvodinarka.
fursat -
zgoda,
prilika, zgodan čas kad niko ne može omesti da se što učini; samovolja kad se kome
pruži zgodna prilika.
G
ganiluk -
bogatstvo, obilje.
garaz - namjera, cilj, želja; pakost, zloba,
pizma, mržnja.
gaveljati
-
vući se, teturati, teško ići, posrtati.
gazija -
heroj,
ratni junak, pobjednik, borac za vjeru.
gaziluk -
izvedeno
od gazija -
herojstvo, ratno junaštvo.
gemischte Provinz
-
izmiješana, zajednička provincija.
gerdan
-
(u knjiž. jez.) - đerdan, ogrlica.
gerz, ćerz -
momak,
mladić.
gigijati -
podvriskivati, popjevati uz vrisku.
gobelja
-
polutka, naplatak na točku od kola.
goč - manji bubanj.
god -
dan
u godini u koji se pominje, slavi nešto, godišnjica, godišnji praznik, blagdan; znak
godišnjeg rasta debla, drveta u šumi.
Gordijev čvor - posebno zamršen
čvor
grad -
(pl.) gradi, stepen,
stupanj; u fizici podjeljci ljestvice, skale fizičkih instrumenata; kod Kočića se
misli na stepen jakosti rakije.
gradijerati -
(u knjiž. jez.)
gradirati -
izmjeriti stepene (grade) jačine, npr. rakije.
graša
-
mala, kraća puška.
grov -
(u knjiž. jez.) grof,
tal. graf - plemićka titula.
H
haber - glas,
vijest
hajir - dobro djelo
hajirli - sa dobročinstvom, sa dobrim djelom
hak (tur.)
- pravi; onaj dio prihoda u naturi koji su kmetovi morali davati spahiji; plata;
račun; vlasništvo.
halal
- ono što je vjerski i običajno dozvoljeno, dopušteno; ono što je na
pošten način stečeno; oprost, dozvoljeno po šerijatskom zakonu
halaliti - oprostiti; pokloniti.
hamal
(tur.) - nosač
hanuma - gospođa.
handžar
-
dugi šiljasti nož, s oštricom s obadvije strane. Ponekad se tako naziva
i kratki krivi mač ili jatagan.
harač -
porez iz turskog perioda.
has
-
carsko imanje; dvorsko imanje.
hastal
-
sto.
hazna
-
blagajna, riznica; blago, izvor
vode
haznadar -
čuvar riznice, blagajnik.
heler (njem. Heller)
- stoti dio krune, prema imenu njemačkog grada Halla gdje su ga najprije kovali;
danas stoti dio češke krune
hesab -
takođe i hesap
- račun, broj; procjena.
hi(e)džra (ar.) - odlazak Muhameda
iz Meke u Medinu (g. 622. n. e.) ; to preseljenje smatraju muslimani jednim od najvažnijih
događaja u početnom stadijumu islama i od tog vremena računaju godine
hizmećar -onaj koji nehumano koristi tuđu radnu snagu, izrabljuje
druge...
hizmećarimo - služimo nekome, radimo za nekoga teške poslove
hodža, odža
-
imam.
hršum
(knjiž.) ršum -
povika, vikanje na nekoga, razbješnjelost, ljutnja.
I
Ićinći -
drugi,
(fig.) turska vlast.
idara
-
izdržavanje, egzistencija, alimentacija;
snabdijevanje potrebnim za život.
iftar - večera u danima posta
iladž (tur.) - lijek,
iladža - lječilište.
ilika -
(pl.) - ilike, rupica ili
petlja na odijelu za koju se zakopčava dugme.
indat -
pomoć (bilo u
novcu, hrani, ljudstvu, vojnoj opskrbi, i sl.).
insan (tur.) - čovjek,
čeljade.
interpelacija (lat.) - pitanje upućeno ministru u parlamentu,
obično u vezi sa nekim događajem ili procesom; upadica (iz publike govorniku)
intransingentan
(lat.) - nepomirljiv, uporan, tvrdokoran
invaterist -
vojnik
pješak (pješadinac) na odsluženju vojnog roka.
izdihanije
-
nastupanje smrti.
izhavešćen - polulud
izmećar -
takođe i hizmećar
-
sluga, služitelj.
izor -
nagrada (u žitu ili novcu)
koja se daje na ime najma tegleće stoke za oranje, najam.
izun -
dozvola, dopuštanje, privola, pristanak.
ižinjati -
namisliti, smisliti.
J
japija
-
drveni građevni materijal, građa; tjelesna građa.
jaram
-
prečka preko rude o kojoj vise teljizi za volove
jarmac
-
prečka preko rude o kojoj visi teljig (ždrepčanik), mali jaram za jednog
vola.
jaspra -
uopšte novac, a konkretno sitan turski novac.
javašluk
(tur.) - neodgovornost.
jazbec
-
(pl.) jazbeci - (novoslov.) jazavac.
jazija -
pismo, pisanje; natpis, ono što je napisano; u kovanog novca ona strana na
kojoj je brojem označena vrijednost (suprotna strana je "tura").
jezuit
(lat.) - licemjer, lukavac, vjeroloman čovjek
jedžek -
jelo
jolpaz
-
skitnica, besposličar; raskalašenjak.
junga -
mjera
za težinu, naročito za maslo i vunu; težina oka i po.
junost -
mladost.
K
kabast
-
velik, krupan.
kabuliti
-
pristati, prihvatiti; usvojiti.
kadija -
sudija
kaima
-
turski papirni novac (u bivšoj Turskoj carevini).
kajmakam
(tur.) - namjesnik; vojno-građanski upravnik grada
kalauz
-
ključ, pokazivač puta.
kalem -
olovka, pero od trstike;
mosur, cijev, cjevčica za namotavanje niti, konca, žice; cjepivo, navrtak kojim
se voćka oplemenjava; mlada oplemenjena biljka.
kamilavka (novogr.)
- kaluđerska kapa, povisoka, tvrda, bez štitnika; (šatr.) službena kapa policajca
ili zatvorskog službenika
kanderisati -
privoljeti nekog na
nešto, skloniti, salijetati nekog da što učini.
kanon - (flam.) top, oruđe
kantina -
baraka,
krčma, prostor u nekom preduzeću gdje se mogu dobiti hrana i piće.
kanun
-
običnije kanon -
pravilo, propis, mjerilo; crkvena
odluka, crkveni zakon; zbir knjiga ili spisa koje je neki autoritet (crkveni sabor)
oglasio i priznao kao autentične (Sveto pismo) i koje sadrže pravila hrišćanske
vjere i hrišćanskog života.
kapric -
kapris, inat, ćud, ćudljivost
karar
-
zaključak, odluka; stepen; mjera, prava mjera nečem; prilika.
kasap - (tur.) mesar
kasapluk
-
kasapski, mesarski zanat, mesarenje.
kastile -
namjerno,
namjernice; iz šale, šaleći se.
katil -
ubica, krvnik.
kaur
-
takođe i kaurin -
isto što i đaur, nemusliman, nevjernik;
hrišćanin; pokatkad ova riječ označava i katolike ili Latine; (pridj.) kaurski
-
nevjernički, nemuslimanski.
kelneraj -
pregrađen prostor u krčmama i gostionicama u kome stoje čaše, boce, piće i
dr.
kereveka, kerefeka -
krivina, izmotavanje.
kerica
-
čipka.
kerkermajstor -
tamničar.
kesedžija
-
onaj koji siječe, koji odsijeca.
keser
-
takođe i ćeser, vrsta čekića; tesarska sjekira; (pridj.) keserast.
kijamet - (arap. qiyāmä) buna, gungula, vika i galama,
zabuna, nepogoda, mećava, napast, nedaće, zlo, smak svijeta, uskrsnuće
mrtvih na dan strašnog suda.
klja -
(pokr.)
žitna bolest, snijet, pada kiša a sija sunce.
kokija -
miris;
vonj; smrad.
kom -
komina od voća, grožđa.
komandant
-
voj. zapovjednik (grada, tvrđave, vojne jedinice od bataljona naviše,
ratne lađe, itd.).
komanda -
voj. zapovjedništvo; kratka vojnička
zapovijest.
komandijer -
(u knjiž. jez.) komandir -
zapovjednik čete, baterije, eskadrona, i dr.; vitez, nosilac nekoga višega
ordena, npr. "legije časti".
komasacija (lat.) - spajanje manjih poljoprivrednih
objekata na različitim mjestima u veće na jednom mjestu; objedinjavanje razbacanih
zemljišta
komesija -
(u knjiž. jez.) komisija -
lica
koja treba da izvrše neki posao.
komis -
naziv za stvari koje
država daje vojniku (rublje, cipele, hljeb itd.)
komjen -
dimnjak
na brvnari s drvenim poklopcem.
koporan (u knjiž. jez.) koparan
-
kratak gornji kaput
s rukavima (kao dio narodne nošnje); vojnička bluza.
kopren -
gusto
sito za pšenično brašno.
korpus delikti -
lat. corpus delicti,
pravno: predmet koji dokazuje krivicu.
krismilisterij - (u knjiz. jez.) krigministerij-
ratno ministarstvo.
kršnjak -
svaki čovjek koji
slavi krsno ime (krsnu slavu); (pokr.) krsno ime; krsni kolač, veliki lonac u
kojem se kuha jelo o krsnom imenu, gost na krsnoj slavi.
kruna
(lat.) - od 1892. do 1918. novčana jedinica u Austro-Ugarskoj, uvedena poslije
forinte (sadržavala 100 filira)
krvarina -
odšteta
za ubijenoga.
ktitor -
kod pravoslavnih Slovena i u srednjevjekovnoj Vizantiji: osnivač manastira,
njegov zaštitnik i veliki darodavac.
kumašli -
vrsta svile.
kurban -
bravče ili goveče koje muslimani
kolju na Kurban-bajram; žrtva.
Kurban bajram -
muslimanski
praznik.
kurdelj -
traka, pantljika, vrpca; klin na plugu za koji je zapeta gužva oračica.
Kuršumli
han -
u Skoplju turski zatvor.
kus - slatki zalogaj; kuß - njem. poljubac
kurvaluk -
kurvarstvo, kurvarski život, kurvarski
postupak, kurvarenje; pokvarenost, lukavost, neuhvatljivost.
kuvet -
snaga, apetit.
kuzolaš
-
(pl.) kuzolaši, opanci od ovčije kože.
kvartir -
stan, sklonište,
konak; voj. logor, logorište, vojnički stan van kasarne.
L
lakomica -
žlijeb, jedna
od užlijebljenih dasaka u koje udara voda u vodenici i okreće točak koji pokreće
kamenje za mljevenje žita.
latifundija (lat.) - veliki zemljoposjed,
vlasništvo, spahiluk
lavra
-
veći, znamenitiji pravoslavni manastir (sveta lavra), koji je sjedište episkopa
(Sveta gora, Moskva, Jerusalem).
Lehnstuhl (njem.) - stolica s naslonom.
lemeš -
gvozdeni dio pluga koji pri oranju
siječe zemlju; raonik.
lesperina
-
stari papir, hartija; augm. i pejor. od lesperica - lespirica
-
pokr. tanak prozirni komadić, kriščica nečega; takođe ljuska, ljuščica.
Lidove novine (češ.)
- Narodne novine
lijes
-
šuma; sanduk za pokojnika, pokr. drva, drvena građa; drveni dijelovi
krova, drvena oprema za oranje, jaram i ralo.
lisast, a, o -
obično konj ili pas koji ima
lisu, bijelu pjegu na čelu.
lumera -
(iskvar.) numera, broj.
Lj
ljesa,
lisa
-
vrata (obično od obora ili tora) ispletena od pruća, rešetka.
ljumati
-
ići pognut, klateći se naprijed.
M
maksumčad -
izvedeno od maksum
- dijete, nejako dijete, nedorasla djeca.
ma'la -
(u knjiž.
jez.) mahala -
dio grada ili sela, gradska četvrt, zaselak; ulica,
sokak.
mameluk -
pripadnik nekadašnje tjelesne garde egipatskih
sultana; pripadnik Napoleonove tjelesne straže; odan sluga koji bez pogovora sluša
svaku naredbu svoga gospodara.
manarva -
(u knjiž. jez.),
manevar
- vojna vježba većeg broja jedinica u ratnoj službi; u ratu: sva sredstva kojima
je cilj da se oslabi neprijatelj, sem borbe naročito važna u tzv. strategiji zamaranja
i zbunjivanja protivnika; u opštem smislu: rad koji se izvodi vješto i lukavo, smicalica,
ujdurma, spletka, podvala.
maraz - iznutra bolestan.
marivetluk
-
(u knjiž. jez.) marifetluk -
vještina, majstorija; dovitljivost;
izmotavanja; smicalica.
marijaš, takođe i marjaš -
nekadašnji
sitan ugarski i turski novac.
martalos -
(pl.) martoloz,
pripadnik posebnog roda vojske, koja se sastojala od mještana, pješaka i konjanika.
maša
-
ožeg, željezna lopatica sa dugim drškom za vađenje vatre i luga iz
peći.
mašet -
takođe mašat i mećit -
srednjovjekovni
nadgrobni kamen, stećak; nadgrobni kamen uopšte; katkad i kamen uopšte.
mašina
-
stroj, naprava; lokomotiva.
maškara -
šala, ismijavanje,
sprdnja, maskirana osoba.
mavez, mafez,
mahvez - plavi pamuk, pamuk u boji.
mazgala
-
otvoreno,
razvaljeno mjesto u ogradi.
medekalo -
pričalo.
mezarluk -
izv.
od mezar (grob), groblje.
mezgra - sok iz drveta.
mejtef
-
ponekad i mekteb -
muslimanska osnovna vjerska škola.
mektebihukuk
-
pravne škole za obrazovanje činovnika.
menjažija -
menjaža.
merak -
naslada, uživanje, ugodno osjećanje, ugodno
raspoloženje; strast, uživanje, želja, volja za nečim; melanholija kao posljedica neke
pretjerane žudnje, strasti ili čežnje za nečim.
merhamet -
samilost,
milost, milosrdnost; (pridj.) merhametli - milostiv, mehka srca.
medžedija, medžidija -
turski novac, kovan od srebra, u vrijednosti od 20 groša u doba sultana Abdul-Medžida
(1844. g.) po kome je i dobila ime.
medžlis -
vijeće, savjet,
odbor.
meteriz
-
opkop od zemlje, rov, šanac.
milć -
takođe mlać, miljć
i miljač -
gradilište, prazno zemljište gdje se može podignuti zgrada.
milet -
narod,
nacija.
militer -
(zast. pokr. ) - militarac, onaj koji je
iz Vojne krajine.
militerija -
(zast.) vojska.
mliti
-
(prez.) - mlim, misliti.
miloduv,
(u knjiž. jez.) miloduh -
prijatan miris, koji je prijatnog mirisa;
selen, biljka iz porodice štitara.
mirija
-
porez, danak.
misirača, masirača -
povrće
slično bundevi.
miva -
voće.
mizdrak -
koplje čiji
bodež ima bridove (naolučen je); koplje od bajraka.
molepstvije -
kraće
bogosluženje u naročitim prilikama.
mrcinjaš -
onaj koji jede mrcinu, lešinar.
mrezga -
nabor (na haljini
ili na licu), nedozrela jezgra oraha.
mrlina, mrljina -
tijelo uginule
životinje, strvina, mrcina
mrlinaš -
izv. od mrlina,
mrljina -
strvinaš, lešinar.
muharem -
naziv za prvi mjesec u
godini po muslimanskom kalendaru, vlastito ime.
muhtar, muktar -
starješina mahale
u gradu; seoski starješina, knez.
mujezin - čovjek koji poziva na
molitvu
mukaet, mukajet - zainteresovan,
pažljiv, obazriv.
mula -
učen čovjek, teolog;
kadija u većim gradovima; titula koju je sultan dodjeljivao učenim ljudima kao odlikovanje;
titula koja se dodaje ispred imena čovjeka koji je učio vjerske škole, pa ma bio
i sa manjom spremom, mazgov, mazga.
munasib (tur.) - zgodan, prikladan,
povoljan
mundura -
mundir, svečani kaput ili svečana bluza
od uniforme; uniforma, odijelo propisanog kroja.
murećep -
takođe
i murećef - crnilo, vrsta crnog mastila, tinta.
murtat (tur.)
- odmetnik, izdajnik, otpadnik od vjere.
musaveda (tur.) - bijeda,
nesreća, napast; kleveta, potvora, kleveta.
musavediti -
klevetati.
musali
(tur.) - mjesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajednički
vrše izvjesne pobožnosti
muselim -
sreski načelnik.
mustapez,
mustafez -
član pozadinske vojske, pozadinski vojnik, trećepozivac.
mutap
-
(tur.) mutab, mutaf - pokrovac od kozije kostrijeti; prostirač
od kostrijeti.
mutesarip, mutesarif - okružni načelnik, oblasni načelnik;
sinonim za valija.
muzevir
(tur.) - spletkar, zlobnik, prevrtljivac, lažljivac.
muzerviluk
-
spletkarenje, zamućivanje.
N
nabodica
-
(pl.) nabodice, plahovit, prijek čovjek, kavgadžija, svađalica.
nadžak
-
dio starinske bojne opreme; sjekirica na dugom dršku u kojoj je s
jedne strane oštrica, a s druge strane ušice (malj) u obliku čekića.
naero -
(u knjiž. jez.) nahero -
nakrivo.
nafakali - od tur. riječi: nafaka - alimentacija,
izdržavanje
nailikan,
a, o -
nakićen ilikama (đinđuvama).
nakastiti -
naumiti, odlučiti se.
nakladati -
nagvaždati, govoriti
koješta.
nalet -
prokletnik; (fig.) đavo, šejtan; prokletstvo.
naredan
-
doveden u red, uređen, uredan; pripremljen, pripravan, gotov, spreman.
nasuliti
(se) - izmiriti (se), pomiriti (se), nagoditi (se), naravnati (se).
navozito
-
navodno, prema nekome, kod Kočića podrugljivo.
nazuban, bana, bano
- koji ima zub na koga, kivan, neprijateljski raspoložen prema kome.
nijjet - namjera
niks - (njem.) - ne!
nizam
-
regularna vojska u Turskoj carevini, ustanovljena 1826; vojnik te
vojske; red, poredak, raspored.
nođe
-
(dij.) ondje, tu.
novak
- vojnik.
novtati -
pretpostaviti, naslućivati, nagađati.
nurija -
parohija.
NJ
njukac - cmizdrilo, plačljivko
O
obataliti
-
pokvariti.
objesništvo -
odvjetništvo (iskrivljeno, kao
da vješa narod).
oblanda - (lat. oblata) - okrugla markica od papira za
pečaćenje pisama, paketa i dr.; farm. Tanka pločica od nekiselog
pšeničnog brašna koja služi kao omot radi lakšeg gutanja lijekova u
prahu.
oblaporan -rna, -rno, ohlaporan -rna,
-rno - gladan, pohlepan, nezasit,
halapljiv, proždrljiv.
obštestvo -
opština.
odiva
-
pokr. udata žena u odnosu na porodicu ili kuću iz koje potiče, udata kćerka,
sestra, bratanica i sl.
odžaković -
koljenović,
plemićkog porijekla, čovjek iz stare, ugledne porodice.
oferta (lat.) - ponuda, molba
(npr. za poslom)
ofis – (fr. office, lat. officium) 1. usluga,
šlužba, soba za stolni pribor u otmjenim kućama; soba u kojoj jede
posluga; kuhinjska posluga; kancelarije.
ofis – (eng. office, lat. officium) 2. poslovnica;
ured; kancelarija; ekspedicija; biro.
oglu (tur.) - sin
omsica -
osoba o kojoj je riječ, taj
isti.
opotrebiti -
postati potrebit, pasti u bijedu, osiromašiti.
ordija
-
vojska, armija u Turskoj carevini.
oružnik -
žandarm.
ostraguša
-
starinska puška koja se puni otraga, obrnuto.
osuk -
(pokr.) izdužena povorka, gomila.
osvještati
-
(crksl.) posvetiti, izvršiti obred nad nečim.
ovincir
-
(u knjiž. jez.) oficir -
vojnik, svako vojno lice od
potporučnika do generala, odnosno maršala; prid. ovincirski -
(u
knjiž. jez.) oficirski.
P
paligrap
-
izokrenuto: paragraf, odjeljak, član (zakona, naredbe, pravilnika, i sl.).
palitiš
-
izokrenut, (njem. pridj. politisch) - politički.
palošina
-
isto što i pala -
sablja, odnosno kratki široki mač
u koga su obično držak i korice okovani srebrom.
palučak -
mala
livada nepravilna oblika kraj vode.
pametar -
čovjek poznat
zbog svoga pamćenja prošlih događaja, pamtilac; pametan čovjek; mudrijaš; čovjek
koji bilježi važne događaje, ljetopisac; knjiga u koju se bilježe stvari koje se žele
držati u sjećanju; crkv. knjiga u koju su prepisane molitve koje treba znati napamet.
pancijer -
(u knjiž.
jez.) pancir - grudni oklop od gvožđa ili čelika.
pandurica
-
pandur, podrugljivo. Prvobitno je pandur bio naoružani sluga i pratilac
hrvatskih i slavonskih plemića u XVII i XVIII vijeku; pandur je i vojnik-pješak
iz juž. Mađarske; kod nas: prost i neotesan čovjek, bezobraznik.
panegirik
(grč.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje
paroh -
sveštenik koji je starješina jedne parohije.
parohija -
oblast
koja se nalazi pod upravom jednog sveštenika, paroha, i ima bar jednu svoju crkvu;
doslovan prevod riječi.
parusija -
dar manastiru za
molitvu.
pašalija
-
pašin čovjek, čovjek u službi kod paše.
paušal (njem.) - iznos određen otprilike; prosječno;
paušalista
- poreski obveznik koji plaća porez đuture, bez pojedinačnog mjerenja
paušalizacija
-
pravljenje predračuna, obično prosječno, ponekad otprilike, od oka.
pećanka -
mala puška izrađena u Peći.
peksin
-
nečist, pogan.
Pemac
-
(pl.) (podrugljivo, iz njemačkog) Pemci, Čeh.
perušanje
-
jesenje komušanje kukuruza.
petljaga -
petljanje, jalov posao,
šeprtljanje.
pezvenek -
svodnik, kurvar; pokvarenjak.
pinta
-
dio rakijskog kotla.
Pirova pobjeda - sumnjiva pobjeda
koja ne opravdava pretrpljene žrtve i donosi više štete nego koristi pobjedniku
pisanija
-
(pej.) nepotrebno ili rđavo, loše pisanje, piskaranje; pismo; zast.
sakupljanje priloga; prilozi (prema spisku priložnika).
ploska -
takođe i pljoska -
boca spljoštena oblika pogodna za nošenje u
džepu ili torbi
podrug
-
jedan i pola drugoga po veličini ili po trajanju.
poglavač
-
jastuk, uzglavlje.
poka -
pola oke.
polić -
posuda
od pola litre (za vino) ili pola decilitra (za rakiju).
politisch ungefahrlich
- politički bezopasan.
polza -
korist.
pometenik
-
stradalnik od mećave.
popasno
doba -
vrijeme kad je stoka na paši.
popčeto -
pop, sveštenik,
(ironično.)
popišmaniti -
predomisliti se pokajati se.
postragija -
starinska puška koja se puni pozadi.
Potemkinova
sela - prazan sjaj; predočavanje lažnih činjenica kao da su istinite
prajs
-
(njem.) Preis - vrijednost neke stvari izražene u novcu, cijena.
prekada
-
kađenje, prekađivanje groba, osvještavanje groba.
premaknuti
-
ne roditi, podbaciti.
preteslimiti -
predati
nešto drugome.
prijestolnik
-
kotarski predstojnik, sreski načelnik.
pripašaj -
kožni pojas u kome su se nosile male puške, noževi i sitne potrebne stvari.
privuza, priuza - konop, uzica sa kojom se vodi stoka.
proesabiti
-
(u knjiž. jez.) prohesapiti - proračunati, premjeriti.
pronija
(grč.) - zemlja data vojnicima ili duhovnicima da se od nje izdržavaju; nije
se mogla naslijediti; pronijar - obrađivač pronije
proštudijerati
-
(u knjiž. jez.) - prostudirati, proučiti.
protokol
-
knjiga za zavođenje akata, (kod Kočića izokrenuto
protokol u
protokur).
protokolovati -
protumačiti, objasniti.
provikati
-
početi vikati; vrijeme kad čeljade dozrijeva.
pružljaj volova
-
dužina volova sa rudom i jarmom.
pucer -
njem. Putzer - posilni, čistač, onaj koji čuva ili čisti cipele.
pulika -
(u
knjiž. jez.) - publika - svijet; naročito; gledaoci, čitaoci, javnost, narod,
ljudi.
pusat (tur.) - oružje; konjska oprema;
R
radiš -
čigra, zvrk; đerdan,
gerdan, niska, vijenac.
rahmetli -
umrli, pokojni.
raison d'etre
(franc.) - razlog postojanja, smisao
rajkan -
rajetin.
Raubwirtschaft (njem.) - privredna
krađa, pljačka.
ravanluk
-
ujednačen konjski hod pri kome se jahač ne trucka.
razmititi -
razmaziti,
razbluditi.
razor - brazda, dio uzorane njive
rebel -
buntovnik, odmetnik, lice koje
zakonitoj državnoj vlasti pruža oružan otpor.
redip,
takođe redif i redifa -
rezervna vojska, rezerva.
regleman
-
reglman,
uredba, pravilnik o vršenju službe, odredba, propis, poslovnik.
remunaracija
(lat.)
- vanredna nagrada, pored redovne plate; honorar, premije
renegat -
otpadnik od vjere, naročito: hrišćanin koji je prešao u islam; (fig.) otpadnik,
odrodnik, izrod, izdajnik.
renta (franc.) - svaki regularno dobijeni
prihod od kapitala, imanja ili zemljišta koji od svojih vlasnika ne zahtijeva nikakve
preduzetničke djelatnosti
respekt (lat. respectus) obzir, poštovanje, ugled,
uvažavanje, poslušnost, iz poštovanja
respektabilan (lat. respectabilis) koji zaslužuje
poštovanje, dostojan poštovanja, ugledan, uvažen.
reštiti -
zatvoriti.
reunija - (lat. reunion) - sjedinjenje, ujedinjenje;
pomirenje, izmirenje; društvo, udruženje; sastanak, skup, zbor.
rezil
-
osramoćen, obrukan, blamiran, ponižen.
rospija -
(perz. rūspī, tur. orospu)
ljubaznica; nevaljalica; prostitutka;
neposlušna, nevaljala žena.
rotar - (eng. rotary) član Rotari-kluba
roždanik
- knjiga rođenih.
rušpa -
takođe rušpija
-
venecijanski zlatnik, cekin.
ruštriti -
ruštati,
hrskati, mrviti sa šumom.
Ruten
-
(pl.). Ruteni, Rusin.
S
sadaka - tur. milostinja
saferski, -a, -o -
(prid.) - koji
se odnosi na Safer (naziv mjeseca septembra).
sahibija (tur.) - gospodin,
gospodar, vlasnik, domaćin; pokrovitelj, zaštitnik; u Indiji Evropljanin uopšte;
sakrament
-
prvobitno sredstvo kojim
neko sebi ili drugom nameće izvjesnu obavezu (kapara, kaucija, zakletva, i dr.);
u kršć. crkvama: sveta tajna, naročito pričešće.
salamet -
selamet,
spas, spasen, i, e - povoljno stanje; pravi put.
salutirati -
pozdravljati,
pozdraviti; naročito: pozdraviti po vojnički.
sapret -
dokazati
kome (na sudu) da je kriv; pretrpjeti, podnijeti stradanja, kaznu (obično u kletvi).
saraorina
-
rad na izgradnji puta, kulučenje, nadničenje.
sarašćer
-
knjiž. serasker i serašćer - glavni vrhovni komandant. Postavljan
je u slučaju rata iz redova vezira. Od njega je bio stariji po položaju samo veliki
vezir, koji je u ratu nosio titulu serdariekrem.
saruk -
zavoj oko kape, čalma.
sčinjati,
ščinjati -
nakanjivati se, oklijevati, kolebati se.
sebur!, sabur!
- strpi se!
strpljivost, strpljenje.
sedlenik
-
dobar konj isključivo za sedlo i jahanje.
sedra -
kapnica,
siga.
seiriti -
promatrati, razgledati, rugati se.
sekser
-
stari austrijski novac od 20 filira.
serašćer - vrhovni vojni
zapovjednik.
serbez -
slobodan, smion, odvažan, slobodno,
bez brige, bez straha, neusiljeno.
serbezija -
sloboda.
serdar (tur.) - zapovjednik, vojskovođa,
vrhovni komandant
serdžada -
prostirač,
mali ćilim na kojem muslimani klanjaju namaz; služi i kao ukras u kućnom namještaju;
u obliku je pravougaonika.
serežanin -
(pl.). serežani - žandarm
u nekadašnjoj Vojnoj krajini; stražar, čuvar uopšte.
sergija - tur. sergi - skupljanje dobrovoljnih novčanih
priloga pred džamijama
serhat - tur. drugo ime za Krajinu
sermija -
imovina, imetak; blago, stoka, marva uopšte.
sent -
zavičaj,
postojbina, rodni kraj; pravac, strana.
servitug
-
pravo upotrebe tuđe imovine u određene svrhe; pravo na ograničenje
vlasnika u korišćenju imovine.
sevap -
milosrđe.
sikterisati
-
otjerati uz ljutnju
nekog od sebe sa riječju ikter! (napolje! gubi se! marš!), maršnuti, otjerati ga
na grub način.
sindžir
-
lanac.
sinđelija -
diploma ili gramata kojom je episkop
postavljao ili utvrđivao sveštenika na određenoj parohiji; patrijarška diploma
kojom se episkop postavljao ili utvrđivao na izvjesnoj eparhiji.
sinekura
(lat.) - dobro plaćena služba koja ne zahtijeva nikakav ozbiljan rad
sofra - niski okrugli stol, trpeza, sinija.
sophomore - eng. student 2 god.
sopra -
(u knjiž. jez.) sofra, trpeza,
sinija.
stanarica -
domaćica; stanarka; ptica koja nije selica.
stojbina
-
(pokr.) zavičaj, postojbina.
struga -
otvor,
prolaz na drvenoj ogradi oko kuće, njive, tora; takođe: ograđeno mjesto za ovce
na otvorenom prostoru, tor.
strugarica -
reduša kojoj je dužnost
da pomuze ovce u toru.
subaša -
nadzornik imanja, onaj koji
ubire aginske ili begovske prihode sa čitluka (feudalnog posjeda); ranije u Turskoj
carevini tako se zvao gradski nadzornik.
sudanija -
tobožnje
suđenje; kod Kočića: ruganje sudu i suđenju.
sudišće -
sudište,
sud, mjesto, prostorija gdje se sudi, gdje sud zasjeda.
suharija
-
takođe i suvarija -
konjanik; konjanik-vojnik, konjanik-žandar.
surgun -
progonstvo, izgnanstvo; kao pridjev: prognan, protjeran; gl.
surgunisati
-
protjerati, prognati; u značenju surgun upotrebljava se i imenica
surgunluk
surutka -
tečnost koja ostaje poslije sirenja
mlijeka.
suturlija -
provalija, ambis, ponor.
Sveta
Paraskeva (Sveta Petka) - svetiteljka u pravoslavnom kalendaru na dan 27. oktobra.
svještati
-
razumjeti, shvatiti, ući u trag.
Š
šaban
(tur.) - osmi mjesec muslimanske mjesečeve
godine
šajcati -
(pokr.) - šetati se, kibicirati, ložiti.
šaporenje
-
šaputanje, šuškanje, gl. imenica od šaporiti -
šaputati.
ščedro -
štedro, izdašno, darežljivo;
jako, obilato.
šejtan
- đavo.
šenluk -
veselje, slavlje uz pucanje pušaka, gl.
šenlučiti
-
provoditi veselje, slaviti, veseliti se.
šerbet - tur. şerbet, arap. šärbä; piće od pečenog
šećera, slično čaju
šeretluk -
budalaština, šala.
šerijat -
muslimanski vjerozakon, islamski
propis; islam.
šilježe -
jagnje od godinu dana.
škrljak
-
šešir, klobuk; kod Kočića simbol tuđina (Švabo).
škrljačina
-
aug. i pejor. od škrljak -
šeširčina.
šoca -
vrsta starinske vojničke puške.
Šokac -
naziv za katolike-ikavce i katolike
uopšte; pokrajinski: seljak, zemljoradnik; prost čovjek.
šovran -
vrsta novca.
štuc -
vrsta kratke puške,
karabin.
šućur - (arap. šukr, tur. şükär) hvala Bogu!
šupirati (njem. Schub) - policijski protjerati (u
zavičajno mjesto)
šuša -
ovca, koza ili krava bez rogova;
(fig.) niko i ništa.
T
tabor
-
logor, organizovan sastanak.
takum -
pribor,
servis, kompletna oprema; tuce nečega; onaj dio čibuka koji se stavlja u usta.
talahi
-
dio molitve i zakletve kod muslimana: tako mi Boga!
talambas
-
naročita vrsta bubnja od tuča u obliku čanka ili duboke ćase sa razapetom
kožom obično jarećom. Riječ talambas često se odnosi i na bubanj uopšte.
teferič
-
izlet, veselje.
tefter -
bilježnica, registar,
protokol; računska knjiga; trgovačka knjiga dugovanja i potraživanja.
tekija
-
derviška zgrada, manastir, u kojoj se obavljaju derviški obredi. Svaka
tekija ima svoga starješinu, šejha (kaluđer).
tapija
-
javna isprava o vlasničkom pravu na nekretninu.
terkija
-
zavežljaj
opreme (kao što je kabanica) koji se kajiševima priveže za oblučje na zadnjoj strani
sedla; dio starije ženske narodne nošnje, ukrasni privjesak koji visi sa strane
o pojasu.
teskera (tur.) - cedulja, list, pismo, pismena dozvola,
potvrda, isprava, svjedočanstvo
teslaisati -
zanositi se,
ponositi se, praviti se važan.
testa -
(pokr.) gesta, put.
tevabija
(tur.) - podanici, državljani; pristalice, pratnja; porodica
timar
(tur.) - briga; feudalno dobro, imanje, posjed
timor -
kamenjar,
vrlet, golet, prebivalište orlova.
timorina -
predio, kraj
u kome ima timora, geol. visoki dio zemljine kore, planinski masiv, koji nastaje
spuštanjem okolnih dijelova duž rasjeda; mjesto puno visokih, strmih stijena, kamenjar,
krš.
tkanica -
otkan pojas (u raznim bojama i šarama); materijal
od grubo utkane vune (obično šarena); vrsta ženskog pojasa.
tribun (lat.) - vođa
naroda, popularan narodni govornik
trmka -
kupasta košnica
od pruća, vršara, vrša.
trnapiti -
hrupiti, nahrupiti iznenada, upasti, ući
u kuću.
trze -
(pokr.) jagnje koje se vrlo kasno ojanjilo.
tubiti -
tuviti, pamtiti, dobro držati u pameti.
tufek -
puška, puškar.
tugra
(tur.) - službeni monogram (na fermanu, na novcu) od sultanovog imena
turkesati
-
govoriti turski.
tutunluk -
cijev kroz koju prolazi
dim.
U
učevina -
(nar.) znanje,
nauka.
udut -
(knjiž.)
hudut -
međa, granica, područje.
udutlema -
carski (turski) akt
i ceremonije koje idu uz njega.
ugajretiti
-
pomoći, zauzeti se.
ukabuliti -
pristati na nešto,
usvojiti nešto.
ukopacija -
okupacija.
ulček -
starinska mjera (za žito, brašno i sl.) različite veličine.
umesti
-
umiješati, umetnuti, usuti u nešto; upropastiti, upištiti
umesti
se -
istrijebiti se.
umjeti, htjeti, znati.
upatan,
-tna, -tno, - (pokr.) napaćen, namučen.
uredovan,- vna,- vno -
koji se odnosi na ured, kancelarijski, služben, zvaničan.
uriktati
-
udesiti, namjestiti.
uvano -
zacijelo, sigurno.
uverčiti, uferčiti -
zapaziti, uočiti.
V
vabrika
-
(u knjiž. jez.) fabrika
-
tvornica.
vagabund -
probisvijet,
vajda,
fajda -
korist, dobit.
valija - arap. wali, tur. vali - guverner, carev
namjesnik
vakasuz - nevrijeme, nezgodno doba.
vakat
- vrijeme.
vakmajstor - narednik u žandarmeriji.
valahi
-
tako mi boga! kunem se Bogom!
valija -
guverner
pokrajine (vilajeta) u bivšoj Turskoj carevini.
valiti, faliti -
nedostajati, (po)manjkati.
vamilija -
(u knjiž. jez.)
familija
-
porodica.
varica -
mješavina pšenice i kukuruza što se kuha uz
post, na Varindan.
varićak -
drveni sud za žito; žitna
mjera.
većil
-
punomoćnik, zastupnik.
verak -
suština, misao, narav, običaj.
verdekter
-
podozrivko, sumnjalica.
verman -
(u knjiž. jez.)
ferman -
sultanov ukaz, sultanova naredba, carska zapovijest.
vildžan -
(u knjiž. jez.)
fildžan -
šoljica za crnu kafu bez drške.
Viraunin -
(dij.) Firaunin, Ciganin.
višeklija -
(u knjiž. jez.)
fišeklije
-
kožni pojas sa pregracima u kojima stoje naboji, fišeci, municija za pušku.
vitmija - namiguša, smutljivka, vragolanka
vitmiluk -
(dij.) (u knjiž. jez.) fitmiluk -
smutnja,
spletka, intriga.
vorinta
-
(u knjiž. jez.) forinta -
novac u raznim zemljama razne
vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj srebrn novac od dve krune; srebrna dvodinarka.
votant
-
porotnik.
vrajlos -
(njem.) freilassen -
slobodan.
vrajter -
u našim dijal. iskv. njem. riječ Gewfreiter
-
kaplar u austrijskoj vojsci.
vrišak -
(u knjiž.
jez.) frišak -
svjež.
vrnto -
(iron.) budala,
blesan.
vruštuk -
njem. Fruhstuck - doručak.
vukara - (u knjiž. jez.) fukara - siromašak, jado, bijednik
vukaran
-
na, no, (u knjiž. jez.) fukaran -
siromašan, jadan,
bijedan
vursat, fursat -
zgoda, prilika, zgodan čas
kad niko ne može omesti da se što učini; samovolja, kad se pruži zgodna prilika.
vuruna
-
(u knjiž. jez.) furuna - peć; limena peć; zemljana pekara.
vuzle
vuzlasto -
(u knjiž. jez.) fuzle fuzlasto - nedozrelo, neiskusno mlado momče, žutokljunac.
Z
zabrkljačiti
-
(šalj.) nar. početi brkljačiti (nejasno govoriti, mrmljati).
zabrslati
-
početi brslati (početi brzo i nerazgovijetno govoriti).
zakajtiti
-
zabilježiti, zapisati.
zakrpatiti
-
izderati se, povikati.
zaptija -
redar, policajac;
policija; gl. zaptiti -
držati disciplinu, red; uzdržavati, zadržavati,
sprečavati, ustezati.
zaraciti se -
odmetnuti se.
zasalampijati
-
zatalasati, zavitlati.
zastrug(a) -
čančić,
čanak, zdjelica od drveta sa poklopcem.
zastupiti -
ući, zavladati.
zaturkesati
-
početi govoriti turski.
zavozit,
ta, to -
svojeglav, tvrdoglav, na svoju ruku.
zazor -
sramota, stid, sram.
zbitije -
događaj.
zefir - topli blagi vjetar; lahor; vrsta tankog platna
zeman -
(tur.) doba,
vrijeme.
zenćil -
bogat, raskošan.
zijamet (tur.)
- vojnički feud s godišnjim prihodom od najmanje 2000 aspri (sitan srebrni novac,
novac uopšte)
zijanćerast -
, štetočina, štetočinast.
ziratiti
-
obrađivati, ziratan - obradiv.
zorli (tur.) -
silan, obijesan; zdrav, snažan; teško, mučno, tegobno; jako.
zort - tur. zort, arap. dart - strah, plašljivost
zubun
-
gornja haljina od sukna sa kratkim rukavima ili bez rukava; postoji
i muški i ženski.
zulum (tur.) -
nasilje, nepravda
zulumćar
(tur.) -
izv. od zulum, nasilnik, ugnjetač, koji nanosi nepravdu.
zurla
-
takođe i zurna -
vrsta svirale sa veoma jakim piskavim
glasom.
zvekan
-
na svoju ruku, svojeglav.
Ž
Žanago (zanago)
- zaista, odista.
žezlo - znak vladarske časti i vlasti
žirovan -
uhranjen, ugojen, sposoban za parenje.
žitije -
životopis.
živolazan -
živahan.
žreci - sudci
Ing. Salih ČAVKIĆ
VAŽNA NAPOMENA:
 Svima koji žele da ispravno pišu na bosanskom jeziku
preporučujem da sebi nabave knjigu "PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA",
autor prof. dr. Senahid Halilović, izdanje "Preporod".
Ova zlatna knjiga ima 626 stranica sa leksikom od preko 30.000 ključnih
riječi. Bez nje se ne može zamisliti ni jedna školska, pa ni kućna
biblioteka. Vjerujte, ona će vam pravopisno mnogo pomoći i olakšati
pisanje, pogotovo leksika. Ne morate se više dvoumiti, šta je ispravno,
a šta nije. Ova je knjiga zlata vrijedna. Knjigu možete nabaviti preko
Interneta, ili da vam je neko vaš pošalje iz BiH.
Salih Čavkić
NEKOLIKO OSNOVICA BOSANSKOG JEZIKA (NA NIZOZEMSKOM)
ENKELE GRONDSLAGEN VAN HET BOSNISCH TAAL
NA POČETNU STRANICU BOSANSKI JEZIK
Copyright by Cavkic,
Belgium
Prva zabiljeska: 1992god. - Dodatak:
1995, 1997 i 2000, 2003 god.
Zabranjena svaka
publikacija, kopiranje i distribucija bez dozvole.
Page Construction: 07/07/1999 - Last modified:
14/01/2018
|
