|
O PISCIMA
Tone Bringa,
profesorica na Institutu za socijalnu
antropologiju na Univerzitetu u Bergenu. Radila na brojnim
projektima u Bosni i Hercegovini prije, u toku i poslije rata 92-95,
a između ostalog bila i svjedok pri Haškom tribunalu. U toku rata
pravi dokumentarni film ”Svi smo susjedi” koji prikazuje lice rata u
jednom bosanskom selu mješovitog nacionalnog sastava. Film osvaja
brojna priznanja i nagrade između kojih i Emy nagradu za najbolji
dokumentarni film 93. 1995. godine objavljuje knjigu ”Biti musliman
na bosanski način” o identitetu bosanskih muslimana (Bošnjaka).
2001. godine pravi još jedan zapažen dokumentarni film ”Povratak
kući”, u kojem se bavi proživljavanjima u istom selu iz ratnog
dokumentarca ”Svi smo susjedi”. Objavila je brojne članke i studije
o Bosni i Bosancima i održala brojna predavanja na tu temu.
Faiz Softić,je rođen 10. januara
1958.god. u Vrbama kod Bijelog Polja na sjeveru Crne Gore (Sandžak).
Školovao se u rodnom kraju, Mostaru i Sarajevu . Prvu pjesmu objavio
još kao učenik 6. razreda osnovne škole i od tada ne prestaje
pisati. Piše za razne listove i časopise. Prevođen je i nagrađivan.
Zastupljen u školskom programu BiH i Kosova. Svaka njegova knjiga
bila je u najužem izboru za knjigu godine u Bosni i Hercegovini u
godinama njihovog izdanja. Bosanski rat ga zatiče u Sarajevu gdje
ostaje do kraja da brani grad i zapisuje.
Godine 1995., sa ženom i djecom, dolazi u Luksemburg gdje nastavlja
sa književnim radom. Tu je i napisao roman Pod Kun planinom,
zasnovan na autentičnom događaju iz svog zavičaja, koji je doživio
više izdanja, filmski scenarij i prevod na francuski jezik. O
njegovom književnom radu pisali su mnogi kritičari i esejisti iz
Bosne, Crne Gore, Luksemburga…
Njemu lično najviše se dopada rečenica Marka Vešovića, iz pogovora u
knjizi poezije «Strašan je zid bez sjene». Na samom kraju svog
obimnog osvrta , Vešović je zapisao:
Faiz Softić, u ovoj knjizi, mnogo je više od svjedoka ratnih
užasa kroz koje je pronio neokrnjenu svoju ljudskost.
Objavljene knjige:
1. Strašan je zid bez sjene – poezija, Bosanska knjiga, 1996.
2. Čovjek na rasputici – pozija, ZORO, Zagreb-Sarajevo, 2007.
3. Pod Kun planinom – roman, Bosanska riječ, Wupperttal – Tuzla,
2002 4. Pod Kun planinom – roman, Bosanska riječ, Wuppertal – Tuzla,
2003. (2.izdanje)
5. Strah od rodne kuće – roman, Bosanska riječ, Wuppertal – Tuzla,
2003.
6. Čovjek koji kisne – pripovijetke, Tugra, Sarajevo, 2006. (Novčana
nagrada Ministarstva kulture BiH za dvadeset najboljih knjiga
izdatih u toj godini).
7. Pod Kun planinom ( Sous le mont Kun) prevod na francuski, CLAE –
Luksemburg 2009. Prevodilac: Nicole Dizdarević, Pariz.
U štampi knjiga novela: Mjesečeve priče – Zoro, Zagreb – Sarajevo.
Meho Baraković,
pjesnik i novinar, Trebinje /
Geteborg.
Prvu knjigu poezije pod nazivom “Azil” Baraković je objavio još
daleke 1972. godine i kao da je njome naslutio svoju pjesničku i
životnu sudbinu. Član je bio Saveza književnika Jugoslavije. Do
izbjegavanja u Švedsku, gdje živi i piše od 1995. godine objavio je
desetak zbirki pjesama. Samo u izbjeglištvu u crnogorskom gradiću
Plav napisao je i objavio pet knjiga poezije. Po dolasku u Švedsku
dobija prestižnu švedsku književnu nagradu koja se dodjeljuje
piscima u egzilu. Baraković je pjesnik grada. Do sada je opjevao
rodno Trebinje, Dubrovnik, Plav, Bolnos ( u Švedskoj) Mostar i
Štokholm, a u svojoj 19 zbirci poezije pjeva o Geteborgu.
Ovom prilikom će i predstaviti svoju knjigu pjesama “Geteborg ili da
li je to moguće”.
Uzeir Bukvić,novinar,
pisac i filmski autor. Čitaocima Bosanske pošte u Skandinaviji
poznat je kao reporter u ovoj novini. Stariji ga pamte i kao
reportera u Televiziji Sarajevo, gdje je proveo više od 20 godina.
Po dolasku u Norvešku radi kao slobodni autor baveći se pisanjem i
filmom. Tema njegovih filmova i reportaža je uglavnom život naših
ljudi u izbjeglištvu. Autor je četiri dokumentarna filma na tu temu,
te dvije knjige dokumentarnih reportaža “Sijermina djeca- sjeverna
pisma” i “Polarni san” koju ovoga puta i osobno želi predstaviti.
Član je Udruženja pisaca i Udruženja novinara Norveške. Ovo mu je
inače sedma knjiga po redu, od kojih su neke objavljene na
talijanskom i mađarskom jeziku. Knjiga dokumentarne reportaže
“Polarni san” nedavno je predstavljena u Bosni i Hercegovini gdje je
ocijenjena kao dragocjen literarno dokumentaristički doprinos
razumijevanja fenomena -progonstvo.
Enes Topalović,
Goražde/Bergen. Uz pedagoški, bavi se
i književnim i novinarskim radom. Do sada su mu objavljene knjige:
roman ”Let kroz snove”, te zbirke pripovijedaka ”Šapat predaka” i
”Mrtva trka”, a koautor je knjige poezije "Pod istim nebom" i zbirke
pjesama ”Govor iz bešike”.
Član je norveškog Centra pisaca (Forfattersentrum) i dobitnik
nekoliko književnih nagrada i priznanja: Književna nagrada
”Srebrenica” (2006) za kratku priču Književna nagrada ”Zija
Dizdarević”, i ICC Behar (USA) (2008), Priznanje Udruženja za
kulturu Novo Sarajevo (KNS) (2009) i Priznanje ORBUS-a za 2009
godinu.
DOBRODOŠLI!!!
Ulaz, kafa, čaj i kolači BESPLATNI
|
