ORBUS Belgium TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



OBUĐALI POLITIČKI VRH BOSNE I HERCEGOVINE MORA NA SMETLIŠTE

Zijad Bećirević


Ako oktobarski izbori ne svrgnu korumpiranu vlast BiH onda jedina alternativa za bh narode ostaje Oktobar. A kako očekivati da se u jednom mjesecu očisti nataložena prljavština i političko smeće nakupljeno  u Postdejtonskih 20 godina.

Bože mili, kako vukovi brzo mijenjaju dlaku, a nikada ćud. Izborna utrka još nije pošteno ni počela, a naši proslavljeni političari već prefarbali moral, preskočili dvadeset stepenica stramputice, i sada puni optimizma, novih planova i slatkorječivih obećanja, slavodobitno se okreću na sve četiri strane čaršije, pozdravljaju i selame. Da ih čovjek poželi na rane previti, i pri tom u trenu zaboraviti da su mu te rane baš oni nanijeli.


Modeliranje licemjerja

Svi oni „čistog obraza„ odriču se svake odgovornosti za haotično stanje u zemlji i upiru prst odgovornosti u nekog drugog. Mjereći stanje stvari po njima, reklo bi se da su činili maksimalne napore, zalagali se za svoje birače, radili u interesu i za bolji zajednički život svih građana, za uređenu pravnu državu BiH. A svi oni zajedno i svaki od njih pojedinačno srozali su ovu lijepu zemlju sa toliko finih i marljivih ljudi, bogatog nasljeđa i prirodnih bogatstava na samo dno evropskog i svjetskog napretka.

Lice i naličje Dragana Čovića

Svi koji makar površno prate politička i društvena zbivanja u BiH nisu mogli povjerovati svojim ušima ono što čuju ali su morali povjerovati svojim očima ono što vide. U licu i naličju Dragana Čovića moglo se sve pročitati, sve prepoznati. Prije par dana Predsjednik HDZ BiH g. Dragan Čović je ne trepnuvši saopštio medijima u Tuzli, a to isto nakon dan dva ponovio u Mostaru, da se svesrdno zalaže za jedinstvenu BiH i da nije za treći entitet. Možda je odlaskom američkog ambasadora Patricka Moona teorija o trećem entitetu izgubila na popularnosti. Kao da treći entitet više nije alatka kojom se ore i ruje po bosanskoj zemlji. Do sada se ubi uvjeravanjem svih od liderskih zemalja Evrope do SAD za treći entitet, sada odjednom u Tuzlanskom ozračju je potpuno promjenio svoje uvjerenje i vjeruje da će „BiH ostati jedinstvena država i da je njen jedini put Euroatlantski “. Šta na to reći? Ili je potpuno pobrkao lončiće, ili se još nije dobro razbudio i rasanio pa nas opet opija slatkorječivošću i pravi budalama.

A taj nezamjenjivi lider HDZ BiH u Tuzli se tada malo okahario i ražalostio, pa domaćinima zamjerio što od stotinjak imena za neke buduće funkcije nisu predložili ni jednog Hrvata. Možda bi mogao biti čak u pravu taj umišljeni, prepotentni pretvarač - Čović kada se ne bi znalo da baš on nekoliko mjeseci ali i godina sve svoje govore i intervjue počinje i završava s obmanama kako su Hrvati ugroženi, a glavni ako ne i jedini dokaz te ugroženosti koji Čović tako nametljivo  ističe je baš u činjenici što su Bošnjaci za člana predsjedništva izabrali Hrvata Željka Komšića i time majorizirali bh Hrvate.

Za Čovića je malo reći lukav, već prefrigan. Kad se osjeti moćnim i podržanim iživljava se do besvijesti na onim drugim. I to čini već godinama. A kad se osjeti slabim sakriva se iza moćnika ili traži savezništvo koje će ga održati i pogurati. Naravno, za takvo savezništvo uvijek nalazi dovoljno podrške i oslonca u Zagrebu, u kojem uvijek ima spremnih igrača za dvostruku igru. Njegovom teorijom o ugroženosti i majorizaciji Hrvata, koja je postala njegova opsesija, zatrovao je i opčinio veliki broj svojih sljedbenika, uključujući i gradonačelnika Zagreba g. Milana Bandića.

U vrijeme održavanja svoje propovijedi u Tuzli i Mostaru Čović očigledno nije znao da će popularni gradonačelnik Zagreba g. Milan Bandić u intervjuu Anadoliji najaviti formiranje trećeg entiteta i  rasturanje Bosne i Hercegovine, zbog čega mu ovih dana ukidaju titule počasnog građanina u Sarajevu i Srebrenici.

BH političari veslaju na drugu obalu

Dragan Čović je očigledno preveslao na dugu obalu. Odjednom  je postao siguran da se pitanje ravnopravnosti i konstitutivnosti bh naroda može riješiti i na drugi način. Ne moraju se narodi zatvoriti u nacionalne torove da bi bili ravnopravni i postali sretni.

Neki misle da je Čoviću odjednom iz stražnjice došlo u glavu, ali je vjerovatnije da su njegovi šuplji argumenti postali toliko jeftini, isplakani, monotoni i zamorni, kao i On sam, da su morali biti odbačeni, stornirani, kako ne bi i sam bio storniran.

U svom zaokretu od 360 stepeni Čović nije jedini. I Dodik je u posljednjem intervjuu Anadoliji s puno razumjevanja govorio o problemima BiH i Bošnjacima, za koje se usudio reći da su oni u BiH najveći stradalnici, što mu očigledno nije bilo lako konstatirati nakon 20 godina pljuvanja po BiH, po živim i mrtvim Bošnjacima u njoj. Sada je i on za unutarnji dogovor, koji mu je čak važniji od podrške Rusiji pri okupaciji Krima. A dajući tu izjavu nije bilo ni traga od onog drskog seljačine; čak je bio žalovit i saosjećajan, kao da je htio pokazati da je i njemu iz stražnjice došlo u glavu. Ali to je kod njega zakratko, jer nedostatak svoje inteligencije uvijek pokriva seljačkim vulgarizmom.

Promjena Čovićeva kursa za 360 stepeni mogla bi se i shvatiti u kontestu novih vjetrova iz Zagreba ili u kontestu s Dodikovim slučajem. Ako je Srbija sa A. Vučićem mogla okrenuti leđa Dodiku, zašto ne očekivati da Hrvatska s Josipovićem okrene leđa Čoviću. A to znači da Čović nema više šta tražiti s Dodikom, koji mu je do juče bio pajdaš, a sada mu postaje noćna mora. Jer matrica koja će se koristiti za Dodika mogla bi poslužiti i onima koji se budu bavili Čovićem. I Sanader je bio legenda, pun nečeg teško dostižnog, popeo se na vrh trona, pa gdje je dospio. Baš po onoj, ko visoko leti, nisko pada. Nije li to sudbina i onih koji su bili samo Sanaderova imitacija ili loša kopija.

Naravno, postoji više razloga za produbljenu dvoličnost i frontalni zaokret. Osjetio je Čović na vrijeme da će ga Martin Raguž, predsjednik HDZ 1990, svojim principijelnim realizmom do kraja razgolititi i poraziti njegov ekstremizam, pa je požurio da u interesu“homogenizacije hrvatskih građana“ bratski HDZ 1990 i njegova lidera privuče kao partnera, a potom podredi sebi.

I dok se još vode dileme oko trećeg entiteta, Radončić kroz svoje stranačke mehanizme nastavlja huškati narod, vjerujući da bi ga matica stampeda i podrška službi sigurnosti Srbije (kojoj je dok je još imao prilike dao sve moguće ovlasti na bh prostorima) mogli vratiti u igru i dovesti na sami vrh, koji tako željno priželjkuje.

U EU i Vuk može postati Vučić

Ali ne kažu uzalud da je politika kurva. Od prvog dana u politici, legitimisani kao nacionalisti i šovinisti, podstrekači na ratne zločine i progone Bošnjaka iz Rs, aktuelni predsjednik R Srbije Tomislav Nikolić i  Aleksandar Vučić sada nam se predstavljaju u potpuno drugom pakovanju, kao kooperativni lideri po najvišim evropskim standardima, a ono što su radili i govorili, tražili od Šešelja “stotinu muslimana za jednog Srbina“, je potpuno zaboravljeno, kao da nije ni rečeno ni učinjeno, omaklo se. I ako je maskiranje upalilo ovom dvojcu zašto da ne upali Čovićima...Prije nepune dvije decenije sada vodeći lider Srbije bio je “Vuk“ a sada je postao „Vučić“, a možda mu je baš ta personifikacija pomogla da mu se oproste “sitne mladalačke greške“ i da postane miljenik EU. I ne samo to,  postao je nosilac progresa EU, zvijezda perjanica i u nekom smislu mjerilo uspjeha EU.

 A uz njih se trgnuo i predsjednik SDS-a Mladen Bosić pa poručuje Dodiku da Rs u kojoj je pola naroda gladno i bez posla nikome ne treba i provokativno ga podsjeća na obećani referendum o izdvajanju Rs, kao samostalne ili pripojene Srbiji.

Političari se rukuju s narodom

Biće interesantno vidjeti i ostale iz vrhuške, posebno Lagumdžiju i Izetbegovića, kako dušebrižnički povlađuju narodu, a do sada bili tako važni, prepotentni, plahoviti i nedodirljivi. Sada će ne samo dozvoliti da ih narod dodiruje da bi ih osjetio već će i sami sve češće pružati svoje ruke da dodiruju narod, da bi ga bolje osjetili. Njihove ruke su do sada znale samo brojati plate, dnevnice, primati darove i nazdravljati istomišljenicima, a sada će se morati i rukovati sa narodom. Koliko su daleko od litice Špirić, Radončić, Radmanović …? Kakvo će novo lukavstvo osmisliti prepredeni Radmanović da osnaži svoj atomski nacionalizam i održi se na vrhu?

Približno isti nivo nacionalističkih naboja u sebi je svojevremeno razvio i oplodio pandan Slobodana Miloševića- Vojislav Koštunica, pa je već na ovim posljednjim izborima u Srbiji pao na najnižu političku razinu, doživio totalni fijasko. A takva ista sudbina čeka sviju koji sebe i druge hrane nacionalizmom, antagonizmom i mržnjom prema drugima.

Narod je jedina snaga sposobna da izvrši promjene

Možda je i nama koji to sve gledamo, slušamo i važemo postalo neshvatljivo da neko ko je godinama nenormalan odjednom postane normalan. Logično bi bilo da u postojećoj bh klimi normalan poludi i postane nenormalan, ali eto događa se i obrnuto.

Beznadno je očekivati najave Dejtona 2,  povrat zakonitog državnog Ustava, promjene postojeće vlasti na bolje, ili efikasniju pomoć EU i SAD. Jedina snaga koja može izvršiti promjene je narod i njegova sposobnost i moć da korištenjem svog aktivnog izbornog prava imenuje i mijenja nosioce vlasti. A to znači da Dodici, Čovići, Izetbegovići, Radončići, Radmanovići, Špirići... moraju što prije da odu, da narodu svane i sunce ponovno grane. Entiteti moraju na doboš. Kriminalci u zatvor. Tajkuni vratiti pozobano. Obuđali politički vrh BiH mora na smetlište historije. Da li BH narod ima tu snagu, da li to može? Ovisi od  toga da li će Narod i dalje biti krdo ovaca koje će Dodik, Čović, Izetbegović... moći kandžijom ugoniti u svoj tor ili će postati snaga koja mjenja i učvršćuje društvene tokove? Februarsko-martovski protesti to nisu mogli potvrditi ali ni demantovati.

Izbori mogu nešto promjeniti, ali će to biti nedovoljno. I nakon izbora je očekivati da će Srbi u Rs ostati zarobljeni jednoumljem samo pod drugom čizmom, Hrvati okupljeni oko dvije HDZ-e će i dalje disati na dva plućna krila, ali za jedno tijelo, samo će Bošnjaci i dalje ostati podjeljeni, jedni će vući desno, jedni lijevo a neki će nastaviti pravo. Pa dokle se stigne.

U svima nama koji želimo sačuvati našu lijepu zemlju za sve njene narode i građane ostaje još samo nada da će nove garniture vlasti koje stupe u oktobru ili prije uspjeti pomesti bh političko smeće koje se  nakupilo i nataložilo širom BiH za ovih 20 postdejtonskih godina.

 A stranačka borba već počinje, iz koje će neko izići kao pukovnik a neko kao pokojnik.

Ako oktobarski izbori ne svrgnu korumpiranu vlast BiH onda jedina alternativa za bh narode ostaje Oktobar, ali Oktobar u rukama naroda a ne u stranačkom zagrljaju. A kako očekivati da se u jednom  mjesecu, makar ga zvali Izborni državni udar, može očistiti tolika balast?

Burlington, 29. Marta 2014.,Zijad Bećirević



This page is set to ORBUS Belgium: 30.03.2014.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 30.03.2014. - Last modified:14.08.2015.