ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



NAJMOĆNIJE EKONOMIJE SAVJETA

Zijad Bećirević


Najveće ekonomije svijeta u 2013. godini bile su ekonomije: Sjedinjenih država, Kine, Japana, Njemačke, Francuske, Brazila, V. Britanije, Rusije, Italije i Indije. Takav poredak će ostati i narednih nekoliko godina, s tim što će neke od vodećih desetak ekonomija zamjeniti mjesta.



Sa sigurnošću se može tvrditi da će SAD narednih godina sačuvati svoje komparativne prednosti i dominaciju u svjetskoj ekonomiji. Industrija SAD će održati svoj dominantan položaj i korak s Japanom u tehnološkom razvoju, za nekoliko koraka ispred ostalih. Kina će nastaviti sa ekspanzijom u ekonomiji, a Rusija u ideologiji i ekonomiji. Indija će sve uspješnije koristiti svoj potencijal rame uz rame s Brazilom. Evropska unija, uz dominantan uticaj svojih vodećih članica Njemačke, V. Britanije, Francuske, a uz podršku SAD, nastaviće grčevitu borbu da ojača i proširi organizaciju, stabilizira političku i ekonomsku moć i očuva euro. Vojna premoć će i dalje biti od presudnog uticaja, a Amerika će i narednih godina biti najjača vojna sila na svijetu. Rastuća vojna moć Rusije i njene ekonomije (naročito u sferi gasa i energenata) omogućit će joj dalje širenje uticaja na zemlje Ist. Evrope i Azije. Veliku a možda i presudnu ulogu u ekonomskom rastu i ratnom hazarderstvu, i pored alternativnih izvora energije, i dalje će imati nafta. Kroz sve to stvara se nova platforma za oblikovanje globalnih upravljačkih struktura koja širi i učvršćuje svoj dominantan uticaj u svim sferama globalne i regionalne transformacije. Veće promjene na vrhu mogu se očekivati tek za 10 do 15 godina.

Geopolitička struktura Bliskog Istoka, koji je bio i ostao ratno žarište, znatno se promjenila. Sve značajniji faktor regionalne moći postaju Turska, Iran, Irak, a sve više i Egipat, koji je već sada središte Arapske lige i izrasta u modernu političku i ekonomsku silu

VODEĆE EKONOMIJE SVIJETA

Po podacima Svjetske banke i MMF najveće svjetske ekonomije 2012. bile su ekonomije: Sjedinjenih država, Kine, Japana, Indije, Njemačke, Rusije, Velike Britanije, Brazila, Francuske i Italije. Na jedanaestom mjestu bila je ekonomija Meksika, a na dvanaestom Južna Koreja. U 2012. godini svjetska ekonomija je ostvarila GDP u vrijednosti od 71.27 triliona, od toga: SAD su ostvarile 15,65, Kina 8,25, Japan 5,98, Njemačka 3,36, Francuska 2,58, V. Britanija 2,43, Brazil 2,42, Italija 1,98, Rusija 1,95, Indija 1,94, itd.

Prema procjeni MMF u 2013.godini svjetska ekonomija ostvarila je BDP u vrijednosti 87.04 triliona dolara, od toga : SAD 16,22, Kina 9,02, Japan 5,15, Njemačka 3,59, Francuska 2,74, Brazil 2,45, V. Britanija 2,42, Rusija 2,13, Italija 2,07, Indija 2,00 itd.

Osnovne premise najjačih ekonomija svijeta:

1. Sjedinjene države

SAD su najjača vojna i najveća ekonomska sila svijeta. SAD su najbogatija zemlja svijeta. Imaju 310 miliona stanovnika i po broju stanovnika su četvrta populacija u svijetu. Sa dva okeana geografski su izolirane od ostatka svijeta. Američka ekonomija je najveća nacionalna ekonomija od 1920. godine. U svjetskoj ekonomiji učestvuje sa 27%. Temelj američke ekonomije je slobodno tržište i preduzetništvo. SAD proizvode i troše najviše energije na svijetu. Imaju snažnu industriju i produktivnu poljoprivredu (iako u njoj radi svega 2,7% stanovništva), razvijene sekundarne a posebno tercijalne djelatnosti, u kojima radi preko 70% stanovništva. Sjedinjene države su najveći proizvođač. Proizvode petinu svjetske proizvodnje. U SAD se proizvodi gotovo sve. SAD su istraživačka laboratorija sa najviše naučnih otkrića i priznatih patenata.

Dominacija SAD u politici i ekonomiji se nastavlja iako posustaje. Dominaciju SAD će i dalje pomagati dominantna američka valuta i jezik. SAD uspješno koriste matrične osnove globalizacije, naročito u korištenju tehnologije i informacija, instaliraju u svoju ekonomiju i učvršćuju svoj dominantan položaj. Politički i ekonomski uticaj na Evropu, zemlje Bliskog istoka, zemlje Latinske Amerike i Australiju je veliki. I pored konfuzije, preko Turske, Saudijske Arabije, Egipta, Pakistana a sada Iraka i Afganistana uticaj na muslimanski svijet je značajan. U prošloj godini ostvareni GDP je 16,2 triliona dolara, uz ekonomski rast od 1,8 %. Ostvaren je sa 22,1% u industrijskom sektoru, 1% u poljoprivredi a 76,8% u sektoru usluga. U ovoj godini rast se očekuje 2,8% do 3%. Svoje velike energetske potrebe SAD će sve više obezbjeđivati iz vlastitih izvora i sa alternativnim izvorima energije. Sve to su jasni indikatori po kojima će SAD biti super sila i zadržati primat i vodeće mjesto u narednom desetljeću. U 2013-toj godinu ekonomija SAD snažno je podržana kreditnom ekspanzijom, naglaskom na potrošnju i razvojem alternativnih izvora energije, a oporavljeno je i američko tržište nekretnina. Auto industrija se obnavlja, jača, a prodaja raste. Ograničavajući uticaj na SAD imaće rastući budžetski deficit, visok javni dug, a donekle i paritet dolara prema kineskom jenu. Javni dug SAD iznosi 16,3 triliona ili 80 % od BDP, a svaki Amerikanac dužan je više od $40.000. Tokom prošle godine donekle je ublažen negativan američko-kineski dužnički saldo. Krajem 2013.g stopa nezaposlenosti smanjena je na 6,7%. Američki FED već nekoliko godina drži kamatne stope bliže nuli, u nastojanju da nezaposlenost padne ispod 6,5%, što bi u ovoj godini moglo biti postignuto.

2. Kina

Kina je već na drugom mjestu najmoćnijih ekonomija svijeta. U svjetskoj ekonomiji učestvuje sa 13,27%. Rast GDP u 2013. ostvaren je 7,6% (najniže od 1994). U 2014.godini očekuje se 7,9%. Ima 1,4 milijarde stanovnika i siguran prirodni priraštaj. Po površini je treća u svijetu. Nakon hiljada godina izolacije sve je prisutnija u svim dijelovima svijeta. U Kini je režim komunistički ali privreda sve više poprima elemente kapitalizma. Kineska ekonomija rapidno raste, ubrzano se modernizuje, proširuje svoj ekonomski, politički i vojni potencijal i za očekivati je da za 8 do 10 godina nadmaši SAD i postane vodeća ekonomija svijeta. U Kini se pravi i prodaje sve do vrhunske elektronike. Kineski proizvodi svih grana privrede su preplavili svijet, a njene direktne investicije su sve učinkovitije u Africi i Latinskoj Americi. Problem Kine je njena prevelika ovisnost od izvoza u zapadne zemlje, koju pokušava ublažiti povećanjem domaće potrošnje. Energetski kapaciteti Kine su veći od evropskih i američkih, ali nedovoljni za njen nivo proizvodnje i potrošnje. Najveći inostrani priliv novca Kina ostvaruje od SAD i u njenom posjedu je više od hiljadu milijardi američkih obveznica. Kina ima veliki uticaj i na valutna kretanja u svijetu. Kupovna moć Kine je preko 10 triliona. U strukturi društvenog proizvoda industrija učestvuje sa blizu 47%, poljoprivreda sa 10%, a usluge sa 43%. Stopa nezaposlenosti je 4,3%. Kineska vojska je najbrojnija ali i sve opremljenija. Uz sve više kopnenih raketa, aviona podmornica, ratnih brodova i nosača aviona Kina ubrzano razvija projektile dugog dometa.

Težnja Kine je da održi rast BDP preko 7,5%. Njen aktuelni problem je inflacija, koja ove godine iznosi preko 6%. Kineska ekonom ija se susreće s problemima u strateškim granama industrije, kao što su industrija čelika, cementa, stakla, aluminijuma, te brodogradnji. Zbog povećanja troškova radne snage i troškova proizvodnje strane kompanije (SAD i V. Britanije) povlače svoje proizvodne kapacitete iz Kine. Procjenjuje se da će do 2025. Kina biti najveća svjetska ekonomija, sa 38 triliona BDP, što podupiru velika ulaganja, ubrzana urbanizacija (Kina gradi najveći grad sa 42 miliona stanovnika) i veliko radno sposobno stanovništvo.

Žestoki tempo rasta kineske ekonomije, ostvaren zadnjih 10 godina, se završava. Kineska ekonomija je 2010-te imala rast 9,2%, u 2011-toj 7,7%. Očekuje se da će Kineska ekonomija u 2013-toj ostvariti BDP 9,0 triliona uz rast 7, 9% . U 2014. predviđa se rast kineske ekonomije za 7,9% a po nekim 8,2%. Nosilac rasta u Kini je srednja klasa, kao što je u SAD bila 1800 do 1900. godina. Ako Kina uspije oponašati SAD iz tog period biće to zlatne godine kineske ekonomije. Ipak, realnija je procjena da bi 2023 .godine kinesko gospodarstvo moglo biti umjesto američkog, najveće na svijetu. Osnova daljeg uspješnog privrednog rasta Kine je jaka industrija. Uz to treba imati u vidu da kineski radnik godišnje pravi 2.307 radnih sati, a Američki 1.790. Stopa nezaposlenosti u Kini je 4,1% ( 2010). Politika prevaspitavanja radom i politika rađanja (jednog djeteta) radi smanjivanja nataliteta ima velike posljedice na ekonomski rast na duži rok. Zbog politike „jednog djeteta” Kina među velikim nacionalnim ekonomijama ima najnaglašenije starenje svoje populacije, što bi (ako se nešto ne promjeni) moglo ozbiljno ugroziti njen ekonomski rast u narednih 20 godina. Jer danas je samo 8% kineske populacije starije od 65 godina, a u naredna dva desetljeća biće broj starijih udvostručen na 16%.

Obzirom na visok nivo proizvodnje i visoku stopu štednje, te dobru produktivnost, vjeruje se da Kina može održati rast, mada ima visok nivo duga. Dug Kine je svega 1,2 biliona ili 17,5% od njene ekonomije, sa rezervama 3.200 biliona. Kina je vlasnik duga a ne dužnik, jer na svakog Kineza otpada svega $1.000 duga, dok na jednog Amerikanca otpada $40.000 duga. Dug Kine se sa 600 biliona u 2008 popeo na 2,421 triliona (početak 2014.g) uz učešće u BDP 40,6%. Glavna briga Kine je jačanje fiskalnog sistema, u okviru agresivnog programa reformi najavljenog krajem prošle godine.

3. Japan

Japan je ostrvska zemlja sa nekoliko velikih i preko 3.000 malih ostrva. Ima 127.450.000 stanovnika i deseti je po veličini u svijetu. Japan je jedna od vodećih svjetskih ekonomskih sila. Treća je ekonomija svijeta, sa kupovnom moći odmah iza SAD i Kine. Četvrti je najveći svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Već dugo je vodeći u tehnologiji. Uspjeh Japana se zasniva na marljivom radu, radnoj disciplini i dobroj organizaciji rada. Iako ovisi o uvozu goriva i sirovina, Japanska industrija učestvuje u BDP sa 30%. Gotovo sve sirovine mora uvoziti. Japanu usluge donose 60% BDP. Najjači je u elektronici ( Sony, Toshiba), robotici i automobilskoj industriji ( Toyota, Honda, Nissan ). Ima jako građevinarstvo, preradu hrane i veliku ribarsku flotu, koja sa 15% učestvuje u svjetskom ulovu ribe. Poljoprivreda je dobro organizovana i štićena. Japan ulaže preko 3% BDP u naučna istraživanja. Ima veliki trgovinski suficit, naročito sa SAD i EU. Najviše izvozi automobile, elektroniku i mašine. Najviše izvozi u SAD (23%), EU 14% i Kinu (14%). Japan je prezadužen ali istovremeno veliki kreditor drugim zemljama. Dug Japana je 225% od BDP, radi čega mu je kreditni rejting je smanjen. U 2012. godini Japan je ostvario GDP u vrijednosti 4.31 triliona, od čega 24,9% u industriji, 1,4% u poljoprivredi a 73,8% u uslužnim djelatnostima. Vrijednost GDP u 2013.godini procjenjuje se na 5,1 triliona.

Evropska unija

Evropska unija (EU) je zajednica 27 evropskih država. Osnovana je 1992.godine. Zasniva se na jedinstvenom tržištu, carinskoj uniji, jedinstvenoj moneti (euro) koju je do sada prihvatilo samo 12 članica unije i zajedničkoj politici u određenim sferama života. Područje država koje koriste euro zove se Eurozona. EU je najmoćnija regionalna organizacija u svijetu. U EU živi oko 500 miliona ljudi. EU još trpi porođajne potrese, ali stasava, sve uspješnije neutrališe historijske netrpeljivosti svojih vodećih članica i sve sigurnije nastupa kao nezamjenjiv dominantan faktor u politici i ekonomiji. Evropa nema pretenzija da bude dominantna vojna sila i dalje će se oslanjati na NATO, ali će ostati ekonomska super sila. Evropske zemlje imaju male energetske kapacitete i ovisne su o uvozu energenata i plina iz arapskih zemalja i Rusije. Dužnička kriza u Evropi, koja je prošle godine kulminirala u Grčkoj i Španiji, splašnjava, ali zbog sve težeg položaja nekih zemalja (Italija, Portugal, Kipar) nisu bez osnova strahovanja za rascjep EU. U nastojanju da se zaustavi rast deficita, EU nastoji nametnuti novu politiku štednje. Po ocjeni Svjetske banke evropska ekonomija će nakon negativnih - 0,4% u ovoj godini ostvariti rast 1,1%, što će biti veoma podsticajno za rast globalne ekonomije u svijetu. Stopa nezaposlenosti zadržat će se na nivou iz prošle godine 11,7%. Trenutno je u EU bez posla 26 miliona stanovnika. Zato je prioritet svih prioriteta EU borba protiv nezaposlenosti.

4. Njemačka

Njemačka je jedna od vodećih industrijskih zemalja svijeta, peta ekonomija po snazi u svijetu. Nema prirodnih sirovina, ali ima visok nivo istraživačkog rada. Nakon pada komunizma u Evropi 1990, Njemačka se ponovno ujedinila i danas je federacija sastavljena od 16 država. Ima 82,68 miliona stanovnika, od čega blizu 10 miliona stranaca ( najviše Turaka). Među prvim je zemljama u svijetu po obrazovanju, privrednoj proizvodnji i tehnološkom razvoju. Njemački jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Ona je najveći uvoznik i drugi najveći izvoznik robe u svijetu. Razvila je visok životni standard i uspostavila visok stepen socijalne sigurnosti građana. Prihodi po stanovniku su 25.000 eura godišnje. Druga je po pružanju pomoći svijetu. Njemačka ima važnu ulogu u politici EU i svijeta. Jedna je od glavnih poluga EU. Godine 2001. Njemačka je svoju jaku valutu (DM) zamijenila za Euro. Znatna sredstva je morala izdvojiti za spas i stabilizaciju EU.

U Njemačkoj u 3 miliona preduzeća radi 42 miliona radnika, više nego ikad. Stopa nezaposlenosti je 5,2%. Preduzeća su pretežno porodične firme srednje veličine, do 500 zaposlenih. Većina poslodavaca ima dovoljno rezervnog kapitala. Tržištu nude kvalitetne proizvode uz kompletnu komplementarnu uslugu, kako bi proizvodi mogli biti konkurentni jeftinijim proizvodima azijskih zemalja. U proizvodni proces svake godine se uključi 100.000 inženjera i naučnika. Njemačka je 2010-te ostvarila GDP 2.9 triliona, od čega 27,8% u industriji, 0,9% u poljoprivredi i 71,3% od usluga.

Zadnjih nekoliko godina ekonomska i finansijska kriza je tresla Evropu, ali nije poremetila privrednu stabilnost Njemačke. Zbog jake recesije na jugu Eurozone i dužničke krize u Eurozoni Njemačka je 2013.g. ostvarila nešto niži privredni rast (0,5%), u vrijednosti od 3,6 triliona dolara. Zato je ranije predviđeni rast njemačke ekonomije od 1,6% u ovoj godini reduciran na svega 0,5%. Vjeruje se da će se njemačka ekonomija brzo oporaviti i već naredne godine imati rast 1,7%.

5. Francuska

Ekonomiju Francuske sačinjava opadajuće državno i rastuće privatno preduzetništvo. Vlada još uvijek ima većinsko vlasništvo u željeznici, energetici i vazdušnom saobraćaju. Zahvaljujući velikim zemljišnim površinama, savremenim tehnološkim mjerama i subvencioniranju, Francuska je postala vodeća poljoprivredna zemlja Zapadne Evrope. U Francuskoj živi 65,350.000 stanovnika. U 2012. godini BDP je bio jedva iznad nule, a vrijednost društvenog proizvoda iznosila je 2,257 triliona. Ostvarena vrijednost GDP u 2013. je 2,7 triliona dolara uz rast od svega 0,2% . Ove godine se očekuje rast od svega 0,8%. Vanjski dug je prošle godine iznosio 1.800 milijardi eura i dostigao 90% GDP, zbog čega je kreditni rejting smanjen na AA+. Početkom 2014. dug je porastao na $2.51 triliona što je 95,1% GDP.

Ekonomija Francuske i dalje posrće. U 2012. godini prodaja automobila opala za 14%, a Renaulta čak 22%. Vladajući socijalisti optužuju desničare da su im ostavili loše i preteško privredno i finansijsko nasljeđe. Londonski centar za poslovna i ekonomska istraživanja francuskoj ekonomiji predviđa mračnu budućnost, sa najgorim učinkom od svih zapadnih ekonomija.

Novi francuski predsjednik F. Holand stanje francuske ekonomije ocjenio je „lošijim“ nego se očekivalo. U 2012. godini posao je izgubilo 100.000 radnika, a ukupan broj nezaposlenih je premašio 3 miliona. U julu 2013. stopa nezaposlenosti je bila 11,1%. U pripremi je novi program za podizanje ekonomskog rasta, kojim će se smanjiti javna potrošnja i reformisati tržište rada. Cilj je do kraja ove godine pokrenuti trend zaposlenosti i smanjiti deficit sa 4,5% na ispod 3%.

6. Brazil

Brazil je ranije bio portugalska kolonija, a sada je savezna federalna republika sa 27 država. Modernizovan je 60-tih godina prošlog vijeka, kada je podignuta industrija i izgrađen nova a prijestonica Brazilija. Brazil je po veličini peta najveća zemlja svijeta. Ima 201.229.740 miliona stanovnika. Svrstavaju ga u grupu zemalja BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, J. Afrika) u kojima žive 3 milijarde stanovnika. Jedan je od osnivača UN, Grupe G-20, Latinske unije. Politički je i ekonomski lider Latinske Amerike. Brazilska ekonomija je jedna od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. U 2011.g. Brazil je bio šesta ekonomija svijeta. Nazvali su ga „peto ekonomsko čudo“. Uspon Brazila kao ekonomske sile pospješilo je regionalno povezivanje. Po veličini BDP je trenutno šesta a po kupovnoj moći sedma zemlja svijeta. Zadnjih godina značajno je unaprijedio ekonomiju, ušao u grupu zemalja G7, a stopa nezaposlenosti je svega 5,4 % (novembar 2013). U prošloj godini BDP je ostvaren u visini 2,5 triliona dolara, uz rast 4,12%. BDP po stanovniku je 10.200 dolara.

U 2013.g ekonomija Brazila rasla je brže od očekivanja, najbrže u zadnje dvije godine. U 2014.g. očekuje se rast BDP 4%., uz inflaciju 6%, na nivou prošlogodišnje. Osnova rasta je rast potrošnje ,veće cijene hrane, veće kamatne stope, a ne investicije.

Ekonomiju Brazila sačinjavaju veliki i razvijeni sektori poljoprivrede, rudarstva, proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Brazil ima dobru zemlju, bogatu s vodom i mineralima, a ima znatna nalazišta raznih metala, zlata i dijamanata. Ekonomski potencijal Brazila čine poljoprivreda, rudarstvo, mineralna bogatstva- boksit, željezo i razvijene proizvodno- uslužne djelatnosti. Izvozi avione, automobile, željeznu rudu, boksit, tekstil, poljoprivredne proizvode...Po izvozu poljoprivrednih proizvoda je treći u svijetu. Po količini “crnog zlata“ 17-ta je zemlja svijeta, a nakon najnovijih otkrića proizvodnja nafte bi se mogla povećati za 40%, što bi Brazil svrstalo u grupu 10 najvećih izvoznika nafte u svijetu.

U cilju ravnomjernog snabdjevanja s vodom Brazil je značajna sredstva investirao u projekat preusmjeravanja tokova rijeka. Planovi Brazila su gradnja 8.000 km željeznice, 10.000 km puteva, te značajna ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. U 2015. Brazil počinje proizvoditi Audi. Ove godine u Brazilu se održava Svjetsko fudbalsko prvenstvo.

7. Velika Britanija

Veliku Britaniju ili tačnije Ujedinjeno Kraljevstvo sačinjavaju Engleska, Škotska, Weles i Sjeverna Irska. V. Britanija je parlamentarna monarhija. Ima 62 miliona stanovnika. Vodeća je zemlja finansijske i političke moći. Ima važan geopolitički položaj, jer drži u posjedu najprometniji dio svjetskog mora kanal Lamanš, koji joj je pomogao da postane svjetska velesila. V. Britanija je kolijevka industrijske revolucije, a i danas šesta industrijska sila na svijetu i sedma ekonomija svijeta. Posjeduje značajne zalihe kamenog uglja, bogata nalazišta nafte i gasa i veliki energetski potencijal. Razvoj je počeo s preradom pamuka iz kolonija. Od devedesetih se ubrzano razvija elektronika. Ekonomska snaga V. Britanije ( oštećena tokom II svjetskog rata) raste od pedesetih godina prošlog vijeka. Iz klasične industrijske zemlje prerasla je u postindustrijsku sa produktivnom poljoprivredom (koja u cjelosti podmiruje vlastite potrebe) i razvijenim uslužnim djelatnostima. Tokom 20 stoljeća bila je značajan investitor. Puni procvat doživljava od 1993. godine. Ima jaku auto-industriju (Rolls-Royce, Jaguar, Land Rover..), bankarstvo, a u brodogradnji je dugo bila prva u svijetu. Britanija je važna ribarska zemlja. Britanija je svjetska industrijska sila, posebno jaka u grafičkoj industriji,elektronici i izdavaštvu. Ima zdravu poljoprivredu. Veliki značaj za njenu ekonomiju ima i turizam. Britanija je šesta najposjećenija zemlja na svijetu.

Velika Britanija ima veliku ekonomiju sa GDP krajem 2013.g. vrijednu 2,5 triliona dolara, koja nosi veliki dug (75% BDP). Britanija nije dio Eurozone ali ima iste probleme kao zemlje Južne Evrope, stalno rastući deficit i ogroman javni dug. Britanci su dva puta zaduženiji od prosjeka Evrope, a na kreditnim karticama duguju $500.000, što je skoro polovina onog što duguju Amerikanci, iako ih je 5 puta manje. Javni dug je 1,771 triliona, a od 1994. do danas porastao je 383%. Prvi put u zadnjih 35 godina Britaniji je, zbog velikih dugova, smanjen kreditni rejting, što je prisililo vladu da pokrene plan oporavka i pristupi smanjenju deficita. Tokom prošle godine u Britaniji je vođena žučna polemika o izlasku iz EU, koju su podsticali konzervativni političari i mediji. Britanci nisu prihvatili euro niti Šengenski ugovor koji omogućuje slobodno kretanje stanovništva kroz EU. Britanska ekonomija mnogo ovisi o saradnji sa zemljama EU. Na političkom planu njihov interes je ojačati uticaj SAD u Evropi. U ovoj i naredne godine očekuje se usporen ekonomski rast, uz povećanu inflaciju i stopu nezaposlenosti koja iznosi 7,8%. U julu 2013. stopa nezaposlenosti bila je 7,4%.

Prema procjeni Centra za poslovna i ekonomska istraživanja u Londonu (CEBR) V. Britanija bi do 2030. godine trebala postati najveća evropska ekonomija, umjesto Njemačke. Tome treba doprinijeti rast populacije, manja zavisnost od drugih evropskih ekonomija i relativno niski porezi u odnosu na evropske standarde.

8. Rusija

Raspadom SSSR-a nastalo je 15 država na tlu Evrope. Rusija je i danas teritorijalno najveća zemlja svijeta sa 89 federalnih jedinica različitih nivoa autonomije, a rasprostire se na evropski i azijski dio. Zauzima 11,5% površine zemlje. Ima 150 miliona stanovnika. I najviše visokoobrazovanih u Evropi. Vojno i ekonomski je još jaka, ali ni blizu nivou koji je imao SSSR. Determinirajući faktor Rusije je demografski, mali broj stanovnika. Rusija je politički i ekonomski neovisna i njen uticaj je sve veći u Evropi, a posebno na neke zemlje koje su ranije bile u sastavu SSSR-a. Rusija je jedan od osnivača Euroazijske ekonomske zajednice, u koju će od 2015-te biti uključeno 11 država. Zajednica će koristiti rublju kao jedinstvenu valutu. Ruska ekonomija je u nesumnjivom usponu, ali niža od ekonomije SAD, EU, Kine. Od 2005-te je prestigla ekonomiju V. Britanije i Francuske, a potom i ekonomiju Njemačke. Sada je na 5-om mjestu svjetskih ekonomija sa godišnjom proizvodnjom $3,4 biliona. Ekonomija Rusije se temelji na izvozu sirovina i energenata (nafte i plina) i na rastućoj potrošnji. Rusija je po vojnom potencijalu koji posjeduje (nuklearni i balistički potencijal) i po onom koji gradi među vodećim u svijetu. Osnova ruske ekonomije su nafta, zemni gas i na metalurgiji zasnovana industrija strojeva, automobila i aviona. Po zalihama nafte i plina Rusija je super sila. U prošloj godini ruska ekonomija ostvarila je GDP u vrijednosti 2,2 triliona dolara uz rast od 2%, što je od 2009.g. prvi put ispod rasta globalne ekonomije. Ruski dug je 205.561 biliona svega 13,4% od BDP. Stopa nezaposlenosti je 5,2%.

Rusija nastoji popraviti uslove investiranja, povećati produktivnost, ekonomiju bolje globalno integrisati i tržišno orjentisati, te poboljšati pravni sistem. Privatizirana je većina industrije. U težnji da utiče na Balkan Rusija gradi Južni tok gasovoda, a u nastojanju da istisne dolar i suprotstavi se dominaciji SAD zajedno s Kinom izlazi s novom valutom.

9. Italija

U Italiji živi 60 miliona stanovnika, a u zadnjih 150 godina stanovništvo je utrostručeno. Unutar državne teritorije su dvije samostalne male države, Vatikan i San Marino. Italija ima 20 regija, od kojih 5 s posebnom autonomijom. Italija je jedan od osnivača EU i članica zemalja G8. Ekonomija Italije podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje dominiraju mala i srednja preduzeća i manje razvijeni jug, u kojem prevlađuje poljoprivreda. Italija uvozi većinu sirovina i 75% energije. Po ekonomskoj snazi Italija je treća u Evropi a deseta u svijetu. Zadnjih godina ekonomija Italije zaostaje za vodećim članicama EU, pa je vlada prije 2 godine radi smanjivanja visokog budžetskog deficita pokrenula program štednje vrijedan 59 milijardi dolara. Italija ima visok rastući javni dug, koji nadmašuje 100% BDP. Posebno velike gubitke imalo je finansijsko tržište Italije, što se teško odrazilo na telekomunikacije i auto- industriju ( Fijat). Italijanska ekonomija se tokom cijele prošle godine borila s recesijom, koja doseže 1% od BDP, a negativna predviđanja su i za ovu godinu. Vrijednost GDP u 2013.g. je 2,1 triliona.

Proizvodnja po stanovniku u Italiji je razvijena i na nivou je V .Britanije i Francuske, ali zadnjih godina ekonomija nazaduje zbog restriktivne poreske politike i reformi, koje je vlada uvela pod pritiskom EU da poveća konkurentnost i ekonomski rast.

10. Indija

Vodeći svjetski ekonomisti daju velike šanse Indiji da u kasnijem periodu postane jedna od vodećih svjetskih ekonomija. Indija je individualno još siromašna, ali s velikim potencijalom. Ima 1,2 milijarde stanovnika. U Indiji je mnogo siromašnih, ali je ona i zemlja bogataša ( porodice Mital, Ambani...). Do nedavno jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta zadnjih godina bilježi ubrzan ekonomski razvoj, uz respektabilnu softversku tehnologiju. Ekonomski rast Indije počeo je devedesetih godina otvaranjem tržišta za strana ulaganja uz veoma niske carine. Od 1995. do 2011.godine ekonomija Indije raste po stopi 7,5% a po procjeni OECD u narednom periodu imaće rast preko 5% , što će je dovesti u sami vrh svjetskih ekonomija. U 2011.g. indijska ekonomija bila je 11-ta u svijetu sa BDP $1.500 milijardi. Vrijednost GDP za 2013.g. procjenjuje se na 1,9 triliona dolara. Poseban napredak bilježe farmaceutska industrija i informacijska tehnologija. Indija postaje politički homogenija i sve uspješnije prevazilazi neuravnotežen razvoj. Ima jeftinu radnu snagu, a nije ovisna o izvozu kao Kina. Na startu 2014. dug Indije je 923.682 što je 50% od GDP. Životni standard stanovništva je još nizak, iako je ekonomija Indije već danas u rangu sa Rusijom, EU, ... Njena vojna moć je sve bliže nivou Kine i Rusije. Poseban problem Indije je visok natalitet, zbog čega je 1972. kao kazna za počinioce zločina uvedena kastracija, koja je u početku dala određene efekte. Indija je, bez sumnje, potencijalna super sila. Ne ovisi od izvoza. Procjenjuje se da će u ovom vijeku ( 2050-te) Indija će postati jedna od tri vodeće ekonomske sile svijeta. Tajna indijskog uspjeha su jeftina radna snaga i jeftine inovacije ( jeftin mali automobil, laptop $100).

EKONOMIJE SKORE BUDUĆNOSTI

Predvodnici globalnog rasta u ovoj dekadi mogle bi postati i neke druge zemlje, koje dolaze iz drugog plana, ali se intenzivno razvijaju, kao što su: Indonezija, Nigerija, Meksiko, Filipini, Turska i Iran. Izmjenom geopolitičke strukture Bliskog Istoka, sve značajniji faktor regionalne moći postaju Turska, Iran, Irak, a na području Afrike sve više Nigerija i Egipat.

Indonezija

Indonezija je ostrvska zemlja jugoistočne Azije, smještena na arhipelagu od 17.500 ostrva. Ima 251 milion stanovnika i po broju stanovnika je četvrta u svijetu. Indonezija je i najveća islamska zemlja. Vjeruje se da će Indonezija u skoroj budućnosti biti jedan od predvodnika ekonomskog rasta. Predviđaju joj da će do 2020-te postati deseta najjača ekonomija svijeta, a do 2030-te nadmašiti ekonomiju Njemačke i V. Britanije i postati po veličini sedma ekonomija svijeta. 50% domaćih potreba Indonezija podmiruje vlastitom proizvodnjom.

BDP je 2010 iznosio $706,735 milijardi ili $4.394 po stanovniku. Po vrijednosti BDP, koji je 2011-te iznosila je 830 milijardi dolara, Indonezija je bila šesnaesta najveća ekonomija svijeta, sa veoma stabilnom ekonomijom. Prošle godine BDP je porastao za 5,6% a toliki rast se očekuje ove 2014.godine . U vrijednosti BDP industrijski sektor učestvuje sa 46%. Stopa nezaposlenosti u martu prošle godine bila je 6,3%. Pokretačka snaga njene ekonomije je rast produktivnosti rada. Rast ekonomije zasnovan je na proizvodnji, izvozu i rastućoj potrošnji, koja troši dvije trećine BDP. Imala značajna ulaganja u putnu mrežu, aerodrome.

Cilj Indonezije je da do 2025. bude među prvih 10 ekonomskih sila. Indonezija je veliki izvoznik plina. Posjeduje velika prirodna i rudna bogatstva, koja je čine energetski neovisnom. Problem njene ekonomije je što se više bazira na domaćoj potrošnji a manje na izvozu.

Nigerija

Afričke zemlje se bore sa siromaštvom, ali imaju sve veći uticaj na globalnu ekonomiju. Posjeduju ogromne zalihe najdragocjenijih minerala, dragulja... Druga ekonomija Afrike ( iza Južne Afrike, a ispred Egipta, Alžira, Angole i Maroka) je ekonomija Nigerije. Nigerija ima 168.8 miliona stanovnika. Stopa nezaposlenosti je 24% (2010). U prošloj godini ostvarila je vrijednost GDP 238.920 biliona dolara, od čega u industriji 43%, poljoprivredi 30,9%, uslužnim djelatnostima 26%. Prosječan godišnji rast GDP je 7%. GDP po stanovniku je $2.800.

Meksiko

Na ubrzani rast ekonomije Meksika gleda se kao na ekonomsko čudo. Vjeruje se da će za 10 godina Meksiko preteći Brazil i postati vodeća ekonomija Latinske Amerike. Stopa privrednog rasta 2011. bila je 3,9%, 3,8% u 2012, a 3,8% 2013.godine, koliko se očekuje i 2014-te godine. Vrijednost GDP 2011-te iznosila je 1.662.364 biliona dolara, 2012-te 1,758.896, a za 2013-tu se procjenjuje 1.848.416 biliona. U 2014. Se očekuje 1.949.248 biliona dolara. Meksiko je atraktivno područje za strana ulaganja, jer je blizu SAD i ima niske proizvodne troškove i jeftinu radnu snagu. Razvijene grane meksičke industrije su auto-industrija, elektronika, avio-industrija i komunikacije. Poseban napredak ostvaruje autoindustrija, po kojoj je Meksiko četvrti najveći izvoznik automobila na svijetu. Značajan uticaj na meksičku ekonomiju imaju ekonomska kretanja u SAD, a veći napredak bi mogao biti ugrožen visokim stepenom kriminala i korupcije, koji zadaju sve više brige meksičkoj vladi.

Turska

Turska je razvijena a do prošle godine politički i ekonomski stabilna evropsko- azijska zemlja. Ima 75 miliona stanovnika. Njena ekonomija je spona između istoka i zapada. Stopa rasta privrede do 2011. bila je 8,5% (najbrži rast u svijetu, iza Kine) ali je prošle godine spala na 6%. Ubrzani ekonomski rast uslovio je povećanu inflaciju, koja je prošle godine premašila 10%. Rast Turske privrede odvija se u sjeni rastućih azijskih ekonomija Kine i Japana. Nominalna vrijednost GDP 2011. Iznosila je 774 biliona dolara. Procjena ostvarene vrijednosti GDP za prošlu godinu je 725.690 biliona. Po visini GDP Turska je petnaesta zemlja svijeta. Jedan od osnivača OECD i grupe zemalja G-20. Ključni sektori privrede su bankarstvo, turizam, poljoprivreda, građevinarstvo, rudarstvo, naftna petrohemijska industrija,elektronska, mašinska, automobilska industrija,..Stopa nezaposlenosti je 8,2% (oktobar 2013).

Turska gradi u Istanbulu najveći aerodrom na svijetu sa 6 pisti, koji će primati 150 miliona putnika godišnje. Gorući problem Turske je korupcija, zbog čega zadnjih mjeseci zemlju potresaju masovni protesti, za koje vlada optužuje strane sile. Politička nestabilnost ozbiljno ugrožava ekonomski rast, što bi moglo dovesti u pitanje ocjene OECD-a da će Turska nastaviti sa dinamičnim usponom i šezdesetih godina ovog vijeka podići se sa sadašnjeg 16-tog na sedmo mjesto najvećih ekonomija svijeta.

Iran

Iran je jedina šiitska država u islamskom svijetu. Ima 70 miliona stanovnika. Ima razvijenu poljoprivredu i industriju. Ekonomija Irana u 2010 procjenjuje se na $863.5 milijardi dolara ili $11,365 po glavi stanovnika. Između 2005 i 2010-te Iran je prošao kroz proces privatizacije, čime je udio države smanjen sa 80% na 40%. Iran ulaže mnogo u nauku, tehnologiju, elektroniku, nuklearnu i auto industriju. Nafta i plin čine 80% iranskog izvoza, ali svega 10% vrijednosti ekonomije. Posljednjih 20 godina rapidno raste lokalna proizvodnja namijenjena domaćoj potrošnji. Vanjski dug Irana je svega 3,7% od BDP i treći je u svijetu po niskoj razini vanjskog duga. Proizvodi vlastite tenkove, transportere, podmornice, avione i razvija vlastiti sporan nuklearni program. Uprkos sankcijama koje su mu nametnute zbog provođenja nuklearnog programa, Iran je danas osamnaesta ekonomija u svijetu, a očekuje se da će 2015.g. biti dvanaesti. Ublažavanje sankcija, koje je djelimično stupilo na snagu, imaće značajan uticaj na oporavak i brži razvoj. Problem Irana je visoka nezaposlenost (14,6%) i visoka inflacija (8%).

Kanada

Kanada se sastoji od 10 provincija i 3 teritorije. Ima 35.150.000 stanovnika. Ekonomija Kanade je na 11. mjestu u svijetu. U prošloj godini ostvaren je BDP 1.839 triliona, uz rast 1,7%. Ostvaren je 28,5% u industriji, 69,8 u uslužnim djelatnostima, a svega 1,7% u poljoprivredi. U ovoj godini očekuje se rast BDP 2,3%. BDP po stanovniku je 52.300 (2012). Kamatne stope su niske a finansiranje dostupno. I pored toga u ovoj godini se ne očekuje značajnije povećanje broja radnih mjesta. Oporavak ekonomije SAD daje šansu Kanadi za povećanje izvoza. Dug domaćinstava dostigao je 164% godišnjeg BDP. Stopa nezaposlenosti novembra prošle godine iznosila je 6,9%.

Australija

Australija je jedna od najbogatijih zemalja, druga Švajcarska. Ima 22.8 miliona stanovnika. GDP po stanovniku je $42.640. Usluge čine 70% BDP. Nakon 17 godina rasta ekonomija Australije je na raskršću, s tendencijom pada zadnjih par godina. Osnova rasta do sada je bilo rudarstvo ( željezna ruda, ugalj, zlato, gas) a jačaju nove industrije, vađenje nafte i plina, proizvodnja hrane…Ostvarena vrijednost GDP Australije za 2013. godinu procjenjuje se na 1,54 triliona dolara uz rast 2,5%. U ovoj godini rast se očekuje 2,7%. Ukupan dug je 280.746 biliona što je svega 18% od BDP. Stopa nezaposlenosti je 5,2% ( kraj 2013). Australija ima jake trgovinske odnose sa SAD i Kinom.

Nove potencijalne sile svjetske ekonomije

U grupu petnaestak potencijalno jačih rastućih svjetskih ekonomija svojim ubrzanim rastom i potencijalima svrstavaju se još: Južna Koreja, Nigerija, Filipini, Bangladeš, Poljska, Čile, Ukrajina, Katar ali neke druge koje u svojim potencijalima i strategiji vide svoju šansu za uspješan iskorak u svijet najmoćnijih.

Uz moć ekonomije, seoba kapitala će i dalje biti važan strateški političko-ekonomski pravac u cilju očuvanja i širenja političkog i ekonomskog uticaja. Rizik zbog promjene režima, načina oporezivanja, deviznog kursa... će determinirati i odrediti države povoljne ili manje povoljne za direktna strana ulaganja.

Burlington, 19.Januara 2014. Zijad Bećirević



20.01.2014.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 20.01.2014. - Last modified: 14.08.2015.