ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



SVJETSKA EKONOMIJA U 2014. GODINI :


Zijad Bećirević


Ekonomija mijenja svijet, samo što novo Doba uvijek dolazi, a Staro nikada ne prolazi...
Kad moćan govori, nemoćan šuti!


OPORAVAK SVJETSKE EKONOMIJE




Svijet je ušao u 2014-tu godinu s više optimizma i boljim ekonomskim prognozama nego u prošlu godinu. Prema izvještajima UN globalna svjetska ekonomija će u 2013-toj godini ostvariti rast BDP za 2,8 %, a za 2014-tu se predviđa rast 3,2%, što je nešto ispod ranijih predviđanja (3,9%). Veći rast svjetskog BDP- Bruto društvenog proizvoda ( kao mjerila vrijednosti svjetske ekonomije) limitiran je prije svega stanjem u ekonomijama velikih zemalja. Ove godine taj rast ne može biti veći zbog usporavanja rasta Kineske, Brazilske a donekle i Indijske ekonomije, zbog naglašene dužničke krize SAD i još uvijek teškog stanja u Evropi, koja se tek izvukla iz recesije, ali je ostala opterećena visokom nezaposlenosti i enormnim dugovima pojedinih evropskih zemalja. Ekonomski rast ekonomije SAD je još uvijek skroman. Japan je pod pritiskom deflacije. Ekonomije većine zemalja na globalnom planu se još uvijek susreću sa ograničenjima i strukturnim problemima koji otežavaju i usporavaju rast investicija i sprečavaju brži rast produktivnosti. Svi dosadašnji pokušaji, naročito vlada evropskih zemalja, da politikom štednje utiču na strategiju rasta nisu dali očekivane rezultate, već izazivaju rastući socijalni bunt.

Zapadnim svijetom neprikosnoveno upravlja politička oligarhija koja svoju moć snaži u kapitalu, a istočnim novi model upravljanja sve više oblikovan po matričnom zapadnom modelu. Elitni vrh srastao s državnim režimima usmjerava politiku, dominira ekonomskim tržištima i globalnim sistemima, ovladava izvorima energije i prirodnim resursima, drži firme, banke, vojno kontrolira svijet. Ta elita je svom uticaju potčinila međunarodne organizacije, forume, institucije i preko njih utiče na politiku i upravlja svijetom.


Globalni ekonomski rast u 2014.g.

U svijetu trenutno živi 7, 204.520 biliona stanovnika. Zemlje sa najbrojnijom populacijom u svijetu su: Kina (1,389.833.558 stanovnika), Indija (1,260.064.590), Sjedinjene države (321.365.534), Indonezija (251.394.962), Brazil (201.229.742), Pakistan (183.694.851) itd.

Po podacima MMF(Međunarodnog monetarnog fonda) vrijednost svjetskog GDP je 2011. godine iznosila $79.285.920 triliona, a u 2012 . godini $83.1340.055 triliona. Procjena ostvarene vrijednosti za prošlu godinu je $87.209.739 triliona, a u 2014. se očekuje 92.483.482 triliona dolara. Najviši rast GDP u 2014.godini imat će Kina, Indija, Australija, Rusija, Sjedinjene države, Brazil, Kanada, Japan, Njemačka, Francuska i V. Britanija.

Po visini ostvarenog GDP u 2013.g. prve su Sjedinjene države sa $16,004 triliona. Na drugom mjestu je Kina sa ostvarenih $5,955 triliona. Na trećem mjestu je Japan sa $5,825 triliona. Četvrta je Njemačka sa $3,451, peta Francuska $2,639, šesta V. Britanija sa $2,531, sedmi Brazil sa $2,045, osma Italija sa $1,937, deveta Indija sa $1,848, deseta Australija sa 1,538, jedanaesta Rusija sa $1,529, dvanaesti Meksiko sa $1,163, itd.

Najviši GDP po glavi stanovnika(GDP per capita) u 2012.g. imali su: Luksemburg $106.406, Katar $104.756, Norveška $94.170, Švicarska $78.881, Australija $67.304, Danska $56.426, Švedska $54.815, Kanada $52.300, Singapur $52.052, SAD $51.704, itd, a najniži Etiopija $410 i Somalija $150.

Svjetska ekonomija je u 2013. godini ostvarila rast 2,9. Ekonomski rast u 2012.godini bio je 3,2%. U ovaj godini očekuje se rast od 3,6%, ali će biti neujednačen ( 1 do 2% u razvijenim ekonomijama, oko 5% u zemljama u razvoju). Za 2015.godinu planeri predviđaju rast 3,3%. Pozitivne prognoze ekonomskog rasta, nakon kriznog perioda u kojem su mnoge zemlje zapale u recesiju, zasnovanu se na potencijalu koji čini: radno sposobno stanovništvo, kapital i njegova tehnološka osnova, uz inovacije i rast produktivnosti, i na poboljšanjima zabilježenim u posljednjem kvartalu 2013.godine. Recesija je konačno okončana u Eurozoni. Ohrabrenje se dijelom zasniva na saznanjima o oporavku najveće svjetske ekonomije, ekonomije Sjedinjenih država, koja je u trećem kvartalu prošle godine porasla za 4,1%, a u 2014.g. očekuje rast 2,5% a po nekima čak 3%. Osnova optimizma za ovu godinu je i vraćanje povjerenja investitora u tržišta Japana i V. Britanije (koja ima stabilan rast 3%).U zemljama Zapadne Evrope, koje se i dalje susreću sa fiskalnim problemima i problemima velike nezaposlenosti, očekuje se ove godine rast BDP po stopi 1,5%. Isti procenat rasta predviđa se i za ekonomiju Japana. Zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji u 2014.g. očekuju ekonomski rast 3%, a nekoliko velikih ekonomija u razvoju (ekonomije Kine, Indije…) najavljuju dalji umjereni rast, ali po mnogo višim od globalne stope rasta svjetske ekonomije. Ekonomija Kine, po veličini druge svjetske ekonomije,očekuje 7,5% do 8% , a ekonomija Indije 5% rasta. Nakon izvjesne stagnacije u 2013.godini, zbog smanjenih investicija i problema u sferi industrijske proizvodnje, Rusija u ovoj godini očekuje sporiji ali stabilan oporavak, uz rast BDP od 2,9%. Regije u razvoju Afrike, koje su 2013. zabilježile rast 4% u 2014.g. očekuju 4,7% rasta, što će biti uslovljeno stranim investicijama, posebno u infrastrukturu. Pozitivan trend je rast međunarodnog trgovinskog prometa, koji se u 2014.g. predviđa po stopi 4,7%.


Rizici globalne ekonomije

Osnovni cilj globalizacije je cijelo svjetsko gospodarstvo, ekonomije svih zemlja, objediniti u jedno globalno tržište, koje do sada funkcionira kao totalitarna globalizacija, jer je pod jakim uticajem SAD i svjetskih institucija kao WTO, NATO...Strateška pitanja ekonomije svih zemalja ali i globalne ekonomije su: uslovi i visina ekonomskog rasta, mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, rast cijena i visina inflacije, podrška monetarne politike, alternativne mogućnosti u snabdijevanju energijom, uticaj političkih i drugih faktora, potencijalni rizici... Neizvjesnosti i rizici od uticaja na privredna kretanja su brojni i različiti i mogu dijametralno promjeniti planske projekcije globalne ekonomije. Rizici u Eurozoni su i dalje visoki, jer nisu riješeni gorući problemi Grčke, Italije, Španije..Ipak, s pravom se vjeruje će poslovni rizici u ovoj godini biti manji nego posljednjih godina.

Najveći izazov svjetske ekonomije u 2014. godini je stvaranje uslova za otvaranje novih radnih mjesta za sve veću armiju nezaposlenih u svijetu. Veliki uticaj na ekonomska kretanja u svijetu imaju promjene na finansijskim tržištima. Nesigurnost u poslovanju dodatno produbljuje krhkost svjetskog bankarskog sistema.

Znatan uticaj na ukupnu ekonomiju svijeta, naročito na ekonomiju u Eurozoni, imat će ekonomija SAD, još uvijek opterećena budžetskim deficitom i enormnim nacionalnim dugom. To će se posebno odraziti na zemlje u razvoju kroz politiku kamatnih stopa koju kreiraju Američke federalne rezerva (FED). Ozbiljan rizik pri donošenju poslovnih odluka imat će politički događaji na Bliskom istoku, kao i geopolitičke tenzije u Zapadnoj Aziji. Problemi globalizacije su pored ekonomskih, ekološki i problemi ljudskih prava, te problemi nadziranja ljudske svijesti.


Energenti mogu podići ili slomiti ekonomiju

Nafta i plin mogu podići ali i slomiti ekonomiju. Značajne strukturne promjene nastaju u korištenju izvora energije. Nakon ozbiljnih nagovještaja 2007/2008 godina da nestaju zalihe nafte, kada je cijena barela porasla na $147, mnoge zemlje (kao SAD) okrenule su se iznalaženju alternativnih izvora energije ( Portugal iz vjetra...), tako da se danas uslovno već može govoriti o stepenu prezasićenosti (Rusija povećava izvoz nafte i plina, kreće izvoz nafte iz Irana, Iraka) i skorom padu cijena nafte za 10 do 15 dolara po barelu, jer globalni rast BDP od 3 do 4% ne bi trebao usloviti poskupljenje energije. Tome u prilog je što SAD bilježe vrtoglavi rast proizvodnje nafte, po čemu se vjeruje da bi već 2015- te mogle postati najveći svjetski proizvođač nafte, ispred Saudi Arabije. Cijene izvoznika energije su već sad pod pritiskom ( proizvodnja naglo raste ne samo u SAD, već Iraku, Iranu, Libiji), što najveće brige zadaje Rusiji koja izvozom energenata pokriva gro svojih potreba.

Razvoj nauke, tehnologije i inovacija stavlja mnoge zemlje, naročito zemlje u razvoju, u poziciju da mogu biti komplementarne sa razvijenim zapadnim zemljama, koje su zbog toga prisiljene ubrzano tražiti novu strategiju sa kojom će održati moć i nadmoć i imati monopol na naučno znanje. U tom cilju one su fokusirane na naučne inovacije koje vode u treću industrijsku revoluciju, s kojima će kontrolirati proizvodnju sofisticiranih mašina i proizvode biotehnologije, farmaceutske industrije, itd. U strukturi proizvodnje razvijenog svijeta usluge umjesto proizvoda postaju dominantna ekonomska aktivnost.


Globalni problemi u 2013. godini

Već početkom 2013. izvještaji UN potvrdili su slutnje o slabostima u ekonomijama razvijenih zemalja, kao nastavku globalnih ekonomskih teškoća, naročito Evropskih zemalja, koje su zbog fiskalnih problema, pod teretom visokih dugova, rastuće nezaposlenosti, u uslovima smanjene potrošnje, krenule silaznom putanjom. Posljedica toga je bio usporen ekonomski rast, naročito u prvim mjesecima 2013.godine. Da ojačaju posustalu ekonomiju, mnoge ekonomije su trošile znatno više nego su im prihodi dozvoljavali, što je dovelo do enormnog rasta javnog i privatnog duga zemalja. Preduzete mjere štednje u nekim zemljama (kao Grčka) dovele su do stagnacije i recesije. Više je nego očigledno, da će za smanjenje visokih dugova mnoge zemlje morati uvesti programe štednje i nastaviti s fiskalnom štednjom.

Svjetska ekonomija je 2013.godine počela da raste, ali joj je pored fiskalne konsolidacije trebala aktivnija podrška finansijskog sektora, kako bi se došlo do više novih radnih mjesta. Napredne ekonomije su u oporavku, ali im treba finansijska podrška. U 2013- toj su cijene pale za oko 2%, od čega cijene poljoprivrednih sirovina za 16% i industrijskih metala za 14%.

Ključna rasprava u toku 2013- brojnih ekonomskih foruma, uključujući samit grupe G-8 (V. Britanije, Francuska, Kanada,Japan, Italija, Njemačka, Rusija, SAD ) bila je kako unaprijediti posustalu svjetsku ekonomiju. Raspravljalo se o sigurnosti hrane, borbi protiv klimatskih promjena, uticaju obrazovanja, uticaju sive ekonomije na globalnu ekonomiju, itd. Pokazalo se da su problemi većine zemalja fiskalni deficit, veliki dugovi, nestabilnost tržišta kapitala, rast poreza, previše propisa i regulative, ali ne manje politički problemi.

U cilju povećanja otpornosti od makroekonomskih rizika Svjetska banka uputila je apel zemljama posebno zemljama u u razvoju da ulažu u investicije, preduzmu mjere za povećanje produktivnosti, da održe i ojačaju iscrpljene fiskalne i monetarne rezerve.


Svijet budućnosti je svijet velikih ekonomskih sila

Svijet budućnosti je svijet velikih ekonomskih sila, prije svega SAD, Kine, Rusije i zemalja u usponu BRIKS ( Brazil, Rusija, Indija, Kina, S. Afrika). U svjetskoj ekonomiji SAD učestvuju 27%. Pred Sjedinjenim državama još stoje problemi fiskalne litice, Kina mora kompenzirati smanjenje izvoza povećanjem domaće potrošnje... Svaki veći rast traži promjene i nosi u sebi rizike. U narednih desetak godina Kina će davati jednu trećinu svjetskog gospodarskog rasta, a tržišta u razvoju činiće skoro polovinu svjetskog BDP.

Najsnažnije ekonomije svijeta troše ogromna sredstva za svoje određene programe. Samo na program naoružanja troši se 2,5% godišnjeg BDP. Na naoružanje najviše troše SAD, Rusija, Kina, V. Britanija, Turska, Južna koreja, Francuska, Japan i Izrael.

Do nedavno se malo govorilo o strateškoj orjentaciji bogatih zemalja, jakih ekonomija, koje u siromašnijim dijelovima svijeta ( posebno u Africi) za male pare kupuju velike zemljišne površine, za koje pretpostavljaju da imaju potencijalnu vrijednost, prirodne resurse (naftu, rude, vodu) ili su u uslovima jeftine radne snage na tom području podesne za dislociranje proizvodnih kapaciteta i poljoprivrednu proizvodnju.

Od 2002. do 2011. bogate zemlje su iz nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju izvukle blizu 6.000 milijardi, a samo u 2011-to je izvučeno 950 milijardi dolara. Time su siromašni samo u jednoj godini (2011.g) izgubili 5,7% svog nacionalnog dohotka. Procjenjuje se da je za tih 10 godina Kina izvukla 3.000 milijardi, Rusija 880 milijardi, Meksiko 460 milijardi, itd.

Značajan uticaj na globalnu ekonomiju imaju zemlje BRIKS-a, jer imaju polovinu svjetske populacije i čine 25% svjetske ekonomije. Imaju pozitivan rast privrede, nemaju recesije, nemaju inflacije, imaju zalihe deviza, nafte i zlata, nemaju visoku nezaposlenost, niti velike dugove.

Latinska Amerika, posebno Argentina i Brazil, već 10 godina imaju visok rast, ali od sredine 2011. stopa rasta BDP počela je opadati, naročito u Brazilu, a i Argentina pokazuje znake krize.

Značajan uticaj na svjetsku ekonomiju ima Turska. BDP Turske je sa 8,8% u 2011. i 2012.godini pao na 2,2% 2013, a u 2014. se očekuje 4%. Nezaposlenost će se sa 8,6% u 2013. povećati na 8,8% 2014.g. Vanjski dug Turske je sa 37, 9% 2012.godine pao na 36,7% u 2013-toj, predviđa se da će pasti na 36% 2014.g.


Aktuelni procesi globalne ekonomije

Na globalnom planu ekonomski debalansi se produbljuju. Na tek prevladanu recesiju, nameće se prijeteća zaduženost, produbljuje kriza zapošljavanja, najavljuju se demografske prijetnje, siromaštvo kao rezultat sve dubljeg jaza bogatih i siromašnih, oskudica hrane, nove imigracije, i sve to praćeno učestalim razornim prirodnim katastrofama. Velike su i sve veće razlike u razvijenosti između pojedinih zemalja, regija i grupacija. Za sadašnje stanje svjetske ekonomije karakteristično je da je broj bogatih građana u svijetu u porastu u siromašnim zemljama, a broj siromašnih građana je u porastu u bogatim zemljama. Po podacima Credit Svisse bank globalno bogastvo svijeta danas vrijedi 241 bilion dolara i u prošloj godini je povećano za 4,9%. Distribucija bogatstva je totalno neujednačena, jer 87% bogatih ili siromašnih ostaje dugo u istom statusu, što znači bogati ostaju bogati a siromašni siromašni. U SAD 2/3 odraslih je u istom imovinskom statusu kao njihovi roditelji, što pokazuje da većina ostaje tokom cijelog života unutar iste granice siromaštva odnosno bogatstva. Prosječna vrijednost bogatstva po jednoj osobi je 51.600 dolara i povećana je za 113% od 2000-te godine kada je iznosila 30.700 dolara. Po analizama Alijanse vlasnici imovine svrstavaju se prema vrijednosti imovine u tri kategorije: nižu, srednju i višu klasu. U nižoj klasi su oni koji su u posjedu imovine u vrijednosti ispod 4.900 Eura, u srednjoj oni čija je neto vrijednost imovine između 4.900 do 29.200 Eura, a u višu klasu spadaju oni čija vrijednost imovine prelazi 29.200 Eura.

Među 100 najbogatijih ljudi u svijetu, koji posjeduju bogastvo od 73 do 10 biliona dolara, čak 35 je Amerikanaca, ali je među njima je 10 ruskih državljana, pet Njemaca, četiri iz Brazila i Francuske...

U cilju prevazilaženja krize, sve više zemalja štampa novac. Vjeruje se da je labava monetarna politika, sa više svježeg jeftinog novca, znatno podstakla ekonomiju SAD. Novac se štampa punom parom, što kod nekih izaziva nevjericu i strah. Američki FED nudi novac uz nultu kamatu, (što znači upumpava svjež novac u ekonomiju) a uz to nastavlja otkupljivati američke državne obveznice. Slično se ponašaju i evropske središnje banke. Više outputa znači stabilnije cijene, više novih radnih mjesta, jeftinije i sigurnije snabdijevanje energijom, bolji prevoz putevima, a uz to manje siromaštva. U mnogim zemljama rastu cijene hrane, a u nekima hartija od vrijednosti, posebno u SAD. U Brazilu enormno rastu cijene nekretnina.

Euro je jeftin, a vjeruje se da će još pojeftiniti. Japan najavljuje invaziju svog jena. Zlatu pada cijena. Svjetske berze su uspješno završile 2013.godinu. Njujorška minulu godinu smatra najuspješnijom od 1997.godine. Slično rezonuju i u Frankfurtskoj berzi. Ipak, generalno je mišljenje da nema razloga za strah, jer se svjetsko tržište polako vraća u normalu. Inflacija je pod stalnom prismotrom, a finansijska podrška središnjih banaka je itekako podsticajna i od pomoći rekonvalenscentnoj ekonomiji. Da optimizam ne bi uspavao, već se s druge strane brda najavljuju strahovi. Alternativni mediji, kao Patriot Liberty, ne samo da ne podržavaju optimistička očekivanja, već tvrde da svjetskoj ekonomiji prijeti kolaps, a njegove prve simptome prepoznaju već sad u SAD. Neke velike kompanije najavljuju otpuštanje velikog broja radnika. Jedna od njih je koncern Hewlett Packard koji je najavio otpuštanje 5.000 radnika.

Rast novih tržišta će i dalje usporavati, a nova će se sporo postepeno oporavljati. Ekonomije zemalja u razvoju, kao što su Brazil, Indija i Turska, će imati 2014. usporen rast zbog smanjenja stimulacija i povlaćenja dijela stranog kapitala, što će imati negativan odraz na rast svjetske ekonomije. Ako do toga dođe BDP bi mogao u 2014. umjesto 3,6% pasti na 2,4% , a u 2015. bi zabilježio pad na 1,8%.

Spor oporavak Evropske ekonomije

U Evropi će nakon dvije godine pada ekonomija rasti 1%. Evropa uključuje 28 članica EU, Švicarsku i Norvešku. U ovoj godini rast će biti nizak i praćen reformama koje imaju za cilj strukturna poboljšanja na bazi povećanja strukturne fleksibilnosti. Naravno rast 1% biće nedovoljan da se smanji visoka stopa nezaposlenosti, koja u Eurozoni prosječno iznosi 12%, a u nekim zemljama je drastično visoka, kao u Španiji 26%. Prosječna stopa nezaposlenosti u Evropi prošle godine bila je 14%. Posebno zabrinjava činjenica da je stopa nezaposlenosti mladih 24% a u nekim zemljama prelazi 35%. Zbog toga će Evropska unija morati težište u ulaganjima dati ekonomskom rastu i zapošljavanju, na račun ulaganja u infrastrukturu. Pri tome treba imati u vidu da nova radna mjesta uglavnom otvaraju novoosnovane firme.

Evropska ekonomija u svjetskoj ekonomiji učestvuje sa 26%. Pozitivan trend Evropske privrede je vidljiv, mada neke zemlje još nisu izašle iz tunela, kao Grčka Španija, Italija a dijelom i Francuska. Evropska privreda se oporavlja i postepeno sporo raste, kapital se počinje vraćati. Ekonomisti procjenjuju da Evropi za finansijski oporavak treba skoro 10 godina, a mnogo više za izlazak iz dužničke krize. Ključni uzrok globalne nesigurnosti i neizvjesnosti EU je dugotrajna dužnička kriza. Većini zemalja EU potrebna je fiskalna konsolidacija, ograničenje dužničke zaduženosti, smanjenje nezaposlenosti...Velika nezaposlenost je najveća prijetnja ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti Evrope. Posebno težak i ne malo rizičan izazov za Evropu su mjere štednje, koje se u nekim zemljama provode uz velike otpore stanovništva. Ekonomisti ističu da je od velikog značaja da EU ostvari ekonomski rast prije nego građani izgube vjeru u reformske mjere. Stabilizacija ekonomije u Evropi svakako bi bila od velikog podsticaja za svjetsku ekonomiju.

Evropa će morati učiniti više na planu povećanja izvoza. U tom cilju Evropska Centralna banka moraće snažnije kreditno podržati mala i srednja preduzeća, jer slab rast BDP u Eurozoni značio bi prijetnju novom recesijom i mogao bi dovesti do toga da dugovi zemalja pređu kritični nivo, što bi najviše pogodilo Grčku, ali ozbiljno ugrozilo Francusku i Italiju,

U fokusu evropske ekonomske politike je bankarska unija, koja ima za cilj vraćanje povjerenja u bankarski sistem.


Bolja saradnja uslov uspješnosti globalne ekonomske politike

Globalnoj svjetskoj politici potrebna je bolja, obuhvatnija i pravovremena makro ekonomska politika, ujednačeni uslovi privređivanja, pouzdanije investicije i stabilnije političke i socijalne prilike.

Jedan od bitnih uslova uspješnosti svjetske ekonomske politike na globalnom planu je bolja koordinacija međunarodnih političkih faktora, naročito po pitanju mjera monetarne politike i pri utvrđivanju strategija za provođenje ekonomskih reformi, koje imaju neposredan uticaj na privredni rast. Koordinirana aktivnost je od ogromnog uticaja za uspješniji rast i razvoj zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji, posebno pri otvaranju novih radnih mjesta, osiguranju više novca za najmanje razvijene, te pri donošenju mjera koja imaju za cilj spriječiti izbjegavanje plaćanja i utaju poreza na međunarodnom nivou.

Nosioci privredne aktivnosti pri donošenju poslovnih odluka morali bi se više distancirati od političkih izjava političara datih u formi ekonomskih prognoza i ako su u nečem u nedoumici, radije birati neizvjesnost.

S pravom se može pretpostaviti da će u budućnosti za globalnu promociju izvozne ekspanzije, izbjegavanje ekonomskih konflikta, promociju ekonomskih interesa države i zaštitu interesa nacionalnih firmi na međunarodnom planu i u bilateralnim pregovorima vlada država uključenih u ekonomski proces, ključnu ulogu uspjeha imati ekonomska diplomacija, koja većini država tek stasava i dobiva svoje pripadajuće mjesto...

Ekonomija mijenja svijet, samo što novo Doba uvijek dolazi, a Staro nikada ne prolazi... Kad moćan govori, nemoćan šuti!

Burlington, Januara 7, 2014. Zijad Bećirević


08.01.2014.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 08.01.2014 - Last modified: 14.08.2015.