ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



EKONOMIJA SAD 2014. GODINE U USPONU

Zijad Bećirević


Finansijska krza nastala u SAD 2008. godine, koja se u naredne dvije godine proširila na veći dio svijeta i izazvala recesiju i pad privrednih aktivnosti, naročito u evropskim zemljama, jasno je stavila do znanja da se svaki ozbiljniji privredni poremećaj vodećih ekonomija, u bilo kom dijelu svijeta, po sistemu spojenih posuda prenosi i globalno eksponira. U tom kontestu, uspon američke privrede s uporištem u prošloj a s optimističkim očekivanjima u 2014-toj godini, mogao bi biti indikator pozitivnih nagovještaja, koji će snažnije pokrenuti naprijed globalnu svjetsku ekonomiju.

Sjedinjene  države ostaju vodeća zemlja svijeta




Sjedinjene države su superjaka ekonomija sa širokom razvojnom tehnološkom osnovom, visokom produktivnosti, razvijenom infrastrukturom i bogatim prirodnim resursima. U ekonomskom i vojnom potencijalu su vodeća zemlja svijeta. Vodeće su u naučnom istraživanju i tehnološkim inovacijama. SAD proizvode jednu petinu svjetske proizvodnje. Vodeće mjesto u svjetskom gospodarstvu obezbjeđuju kroz reputaciju i raznolikost svog ekonomskog proizvoda. Značajniju strukturu ekonomskog proizvoda SAD čine: nafta, rudarstvo, prerada hrane, zrakoplovna i informacijska tehnologija... Uz to SAD su i danas najuticajnije finansijsko tržište  svijeta. Po indeksu konkurentnosti su na prvom mjestu u svijetu. Najveća su trgovačka nacija, najveći uvoznik i drugi po veličini izvoznik roba u svijetu. U SAD je 3,5 miliona prodavnica sa preko 42 miliona zaposlenih. Na tržištu rada SAD su destinacija za imigrante iz cijelog svijeta. U 2010-toj izvoz je bio 1,3 triliona a uvoz 1,9 triliona dolara. Po visini uvoza 2012. SAD su bile prve u svijetu sa 2,23 triliona, a po visini izvoza nakon Kine druge u svijetu sa 1,49 triliona dolara.

SAD drže 1/5 globalne industrijske proizvodnje. Treće su u svijetu po proizvodnji nafte, a druge po proizvodnji plina. Od 500 najvećih svjetskih firmi 132 su sa sjedištem u SAD.  SAD sa 22% učestvuju u svjetskom godišnjem društvenom bruto proizvodu ( GDP). Nakon krize u 2008.g. ekonomija SAD polako ali sigurno raste, a nezaposlenost opada. Od 10 glavnih privrednih grana, devet je u porastu. Vrijednost  GDP 2012.g. bila je $ 15,68 triliona, što predstavlja najveći apsolutni iznos u svijetu. Procjena iz juna 2013.godine je 16,6 triliona dolara. GDP je u drugom kvartalu porastao 2,5% a u trećem 4,1% (očekivan 3,6%). Zbog nedavne krize u Vladi GDP će u zadnjem kvartalu biti niži, oko 2%.  Rast GDP rezultat je, pored ostalog, povećane potrošnje stanovništva, rast gradnje kuća i stanova...Po visini GDP po glavi stanovnika SAD su šeste u svijetu.

SAD su najuticajnije na svjetskom finansijskom tržištu. Njujorška berza po tržišnoj kapitalizaciji je najveća u svijetu. U američki dolar je uloženo oko 60% svjetskih novčanih rezervi, a u Euro svega 24%. Oko 60% dolarskih rezervi je u svijetu u opticaju. Dvije trećine svjetskih deviznih rezervi se čuva u dolarima a 25% u Eurima. Po stranim ulaganjima SAD su dvostruko veće nego bilo koja druga zemlja svijeta ( 24 tril), a američke investicije u stranim zemljama su dvostruko veće nego bilo koje druge zemlje svijeta  ($33 tril).

U SAD živi 313,8 miliona stanovnika, a zaposleno je 154,4 miliona, od toga 53% u malom biznisu a 38% u velikim firmama. Stopa nezaposlenosti u februaru 2013. iznosila je 7,7% a tokom godine svedena je na 7,2%, kada je bez posla bilo 11,260.000 ljudi. U zadnjem tromjesečju stopa nezaposlenosti pala je na 7%, a očekuje se da će u 2014. biti smanjena na 6,5%.  Teži se smanjenu stope na 6%. Četvrtinu prihoda SAD drži 1% bogatih. Oko 10% najbogatijih Amerikanaca posjeduje 80% svih finansijskih sredstava, a 34% svjetskih milijardera su Amerikanci. Od 1996. godine broj siromašnih domaćinstava (koja žive sa manje od $2 dnevno) se povećao na 1,5 milion.


Optimističke prognoze za svjetsku ekonomiju




 Svijet još nije potpuno nadvladao globalnu recesiju, izazvanu finansijskom krizom iz 2008.g. i svjetska ekonomija u globalnom smislu još nije dovoljno sigurna od nasljeđa iz kriznog perioda. Politički sistem u svijetu se sve teže nosi s ekonomskim problemima. Mladi ljudi ne mogu naći posao. Povećanje duga u narednih 10 godina biće ogroman teret za većinu razvijenih ekonomija. Trend ekonomskog rasta u svijetu u mnogome je uslovljen stanjem promjena u velikim svjetskim ekonomijama, prije svega ekonomiji SAD i desetak vodećih ekonomija svijeta, kao što su ekonomije Kine, Japana, Njemačke, Francuske, Brazila, V. Britanije, Rusije, Indije i Italije, ali sve više Argentine, Brazila, Turske...

Ipak, generalno se da zaključiti da je svjetska ekonomija u 2013.g. bolja, sa trendom daljeg poboljšanja. BDP je  2013-te porastao za 2,8% a u 2014-toj se očekuje rast od 3,2 % (po procjenama UN) do 3,6% (procjena MMF). Cijene nafte su pale. Inflacija je bila niska kao i kamatne stope. Prema podacima MMF vrijednost GDP u svijetu (izražena u bilionima dolara) iznosila je: 79.285.920 ( 2011.godine ), 83.140.055 ( 2012), očekuje se 87.209.739 (2013), a procjenjuje se na 92.483.482 (2014) i 98.414.787 (2015. godine).

 Ekonomija SAD  2013-te nije ispunila očekivanja, ali se stabilizirala

U toku 2013. stopa nezaposlenosti oborena je na7,4%, najniži nivo od 2008.g. U julu je bez posla bilo još 11 miliona radno sposobnih. Samo u oktobru broj novih radnih mjesta povećan je za 204.000. I pored toga, Sjedinjenim državama treba još skoro 5 godina da nadoknade broj radnih mjesta izgubljenih zbog recesije u 2008. i 2009. godini.

GDP SAD (u bilionima dolara) ostvaren je 2011.g. 15.075.675, 15.684.750 ( 2012 ), očekuju se 16.237.746 ( 2013 ) a procjenjuje na 16.676.165 ( 2014 ) i 17.126.421 (2015. godine). Po visini GDP 2012-e SAD su prve u svijetu sa 16,2 triliona. Slijede Kina 9,0 triliona , Janan 5.1, Njemačka 3.6, Francuska 2.7, Brazil 2.5, V. Britanija 2.4, Rusija 2.2, Italija 2.1, Indija 2.0, itd.

GDP je u prvom polugodištu 2013. porastao za 1,7%, više od predviđanja, ali je bio nedovoljan da omogući Centralnoj banci i Federalnim rezervama da poprave monetarni kurs (0,76 Eura za $), mada je primarna kamatna stopa zadržana na rekordno niskom nivou. Centralna banka je niskim kamatama omogućavala jeftino kreditiranje, što je ekonomiji dalo jak podsticaj. Uz to Centralna banka je otkupljivala obveznice temeljene na kreditima za kupovinu i gradnju kuća, što je pomoglo novom zapošljavanju. FED najavljuje nastavak tog programa sa $85 biliona mjesečno. Loša strana je što je novo zapošljavanje prvenstveno u uslugama a ne u proizvodnji.

U strukturi američkog Gross domestic producta/ Domaćeg bruto proizvoda( izračunatog na osnovu ostvarenog 2011. godine) učestvuju: Nekretnine/iznajmljivanje 13%, Državna i lokalna uprava 9%, Finansije i osiguranje 8%, Zdravstvena i socijalna zaštita 8%, Trajna proizvodna dobra 6%, Maloprodaja 6%, Veleprodaja 6%,  Potrošna proizvodna dobra 6%, Federalna uprava 5%, Informisanje 4%, Umjetnost i zabava 4%, Građevinarstvo 4%, Usluge otpadcima 3%, Druge usluge 3%, Komunalije 2%, Rudarstvo 2%, Korporativno upravljanje 2%, Obrazovanje 1%, Poljoprivreda 1%.

Trgovački promet u 2013-toj veći je nego 2012-te  za oko 4%. U 2013. godini Amerikanci su potrošili preko 3.000 milijardi, a kupovna potrošnja čini oko 70% GDP. Samo u decembru 2013. vrijednost prodaje je preko 600 milijardi. U okviru ukupnog rasta promet preko interneta je veći za 13 do 15%. Sa rastom prodaje raste i ekonomska snaga države.

U 2013-toj je opala popularnost predsjednika Obame, a donekle i Amerike u svijetu, što je dijelom uzrokovano problemima u provođenju novog sistema Zdravstvenog osiguranja, ali i Snowdenovim otkrićem tajnih dokumenta o nadziranju i špijuniranju.

Negativan uticaj na privredna kretanja u SAD 2013.godine imala je blokada rada Vlade, nastala kao rezultat višegodišnje polarizacije Republikanaca i Demokrata,  koja je počela 1.oktobra a  trajala 16 dana, kada je 800.000 uposlenika poslano kući. Cilj blokade bio je onemogućiti Obamin najambiciozniji socijalni program u zadnjih 50 godina - Zakon o dostupnom zdravstvenom osiguranju /Obama care). Rezultat kompromisa koji je postignut je odlaganje nekih zakonskih rješenja i povećanje limita zaduženja SAD sa 16,7 hiljada milijardi, ali samo na ograničeno vrijeme.

Ekonomija SAD  2014-te u usponu


Sjedinjene države će 2014-te imati najviši rast u zadnjih 10 godina. Osnovica za optimizam je vraćanje povjerenja investitora, rast svjetske razmjene, pozitivni trendovi na tržištima u razvoju, kreditna ekspanzija, niske cijene nafte, manje fiskalnih prepreka, povećana potrošnja stanovništva…Nakon 2012-te u kojoj je ekonomski oporavak bio nesiguran i spor, u 2013-te se ekonomija SAD stabilizirala, ali ne koliko se očekivalo. Stopa nezaposlenosti pala je na do tada najniži nivo od početka krize. Uspješno se pristupilo razvoju alternativnih izvora energije. Tržište nekretnina se oporavilo a finansijsko tržište stabiliziralo i ojačalo. Deficit SAD je  ogroman, ali je ublažen negativan američko- kineski saldo. Dat je naglasak na potrošnju. Porasle su cijene vrijedonosnih papira. Mnogo truda je uloženo i vremena potrošeno u nastojanju da se smanje vladini izdaci, povećaju porezi i prevlada “fiskalna provalija“. Planska očekivanja u 2014. u SAD su još uvijek uslovno pesimistična. Dodatni dolari upumpani u američku ekonomiju zadnjih godina trebali su snažnije pokrenuti ekonomski rast, što se još nije dogodilo prema očekivanjima. Vrijednost dolara u odnosu na svjetske valute i dalje opada, a robe uvezene u SAD poskupljuju. Zbog toga neki ekonomisti misle da u narednih desetak godina  nije realno očekivati veći realni rast godišnjeg BDP od 2,25% godišnje. Uz to treba imati u vidu da SAD u 2014-tu godinu ulaze sa 700 milijardi budžetskog deficita i 18.000 milijardi nacionalnog duga, koja će se već u februaru morati pomjerati na gore.

Po riječima predsjednika Obame na posljednjoj novinarskoj konferenciji, 2014-ta godina će biti “godina akcije”, u kojoj zemlja treba ojačati svoje tržište rada, popraviti imigracioni sistem, povećati broj zaposlenih i obnoviti radne beneficije. Biti će to i godina velikih političkih izazova, kao što su povlačenje iz Afganistana, mirovna konferencija o Siriji, iranski nuklearni program, te bilateralni odnosi s Afganistanom, Pakistanom, Kinom, Rusijom, Turskom. Očekuje se da će se zaživljavanjem novog sistema zdravstvene zaštite Amerikanci moći više posvetiti otvaranju novih radnih mjesta i fokusirati na pitanje nadnica i radne beneficije. U tom kontestu predsjednik Obama se založio za povećanje minimalne satnice sa $ 7,25  na $10 za 1 sat rada.

Sve do nedavno ekonomski stratezi predviđali su ekonomski rast SAD u 2014.g. od 2,8% korigovan za inflaciju, koja se očekuje između 1,4 do 1,6%. Slična predviđanja za ekonomiju SAD imao je i Međunarodni monetarni fond. Na osnovu poboljšanja u dva posljednja kvartala 2013. godine Federalne rezerve i Centralna banka SAD  povećali su procjenu ekonomskog rasta za 2014.godinu. Rast GDP u prvom kvartalu 2014. očekuje se između 2,4 do 2,6%, a za drugi kvartal očekivanja su 2,7%, što čini mogućim procjenu rasta na  godišnjem nivou od oko 3%. Vjeruje se da će stopa nezaposlenosti u 2014. godini pasti na 6,3%, a u 2015. na 6,1%. Ohrabruje činjenica da je u trećem kvartalu 2013-te godine rast GDP iznosio 4,1%, što se zadnjih deset godina dogodilo samo dva puta. Takav rast GDP bi bio i u zadnjem kvartalu da nije došlo do zastoja u radu vladinih institucija. Značajan uticaj na potrošnju imale su promjene u sistemu zdravstvene zaštite, koje su uticale na rast potrošnje. Naravno, budućnost američke ekonomije ovisiće prvenstveno od inovacija i investitora, koji su još uvijek donekle nesigurni i nedovoljno ohrabreni da ulažu.

Prosječan Amerikanac još uvijek ima problem kako preživjeti, a takvo stanje neće biti bitnije poboljšano ni nastupajuće 2014.g.

Globalni uticaji na ekonomiju na duži rok


Uticaj na globalnu ekonomiju u svijetu na duži rok imat će: demografske promjene (s jedne strane povećanje starije populacije, a s druge pad nataliteta), porast srednjeg staleža, inovacijski trend s  pojavom novih tehnologija, enormni dugovi država koji konstantno rastu, ograničavanje državne potrošnje zasnovano na  programskom štednji i ograničenjima, veća potražnja za energijom i uštedama energije i sve veće odstupanje prihoda bogatih od siromašnih. U SAD je prosječna starosna dob 45 godina, skoro 10 godina iznad starosti u većem dijelu svijeta.

Na osnovu do sada preduzetih mjera na planu energetskog osamostaljenja, moglo bi se očekivati da SAD kroz nekoliko godina budu vodeći proizvođač nafte u svijetu i za nepune dvije dekade  sposobne da  vlastitom proizvodnjom podmiruju sve svoje vlastite potrebe.

Fiskalna kriza SAD uslovljena je otporima pri regulisanju statusa socijalne i zdravstvene zaštite. Republikanci i dalje uporno nastoje onemogućiti provedbu Obaminog programa Healthcare. U ovoj i narednoj dekadi veliki broj Amerikanaca će steći pravo na  socijalnu zaštitu (SSI)  i medicinsku zaštitu (Medicare), što će imati odraza na budžetsku stabilnost. Kada je uveden sistem socijalnog osiguranja u SAD na jednog penzionera dolazilo je 15 poreskih obveznika, a sada na jednog dolaze svega tri, što je neodrživo, jer će u takvim okolnostima Socijalno osiguranje do 2033. godine ostati bez novca i neće moći pokrivati ni tri četvrtine penzionisanih Amerikanca. Kao glavni izlaz iz takve situacije SAD vide u smanjivanju opterećenja zaposlenih i stimulisanju mladih da kupuju kuće. Ohrabrujuće djeluju efikasne i racionalne inovacije na polju  uvođenju alternativnih izvora energije. To pojačava uvjerenje da se investitori moraju usmjeriti na trendove koji povećavaju otvorenost za ideje, uvode nove strategije i omogućuju brži rast.

Da se ostvari željeni ekonomski rast nacionalne ekonomije, uključujući i one najveće, trebaće uz političko jedinstvo veći  podsticaji. A takva podrška podrazumjeva prije svega ubacivanje svježeg bankarskog novca sa niskom kamatnom stopom.

Svijet bi se konačno mogao ponadati da će svima nama izlaz iz tunela recesije, nakon dugih i teških pet godina, mogao šire otvoriti vidike kako na globalnom tako i regionalnom planu, a  osiromašenim i obespravljenim narodima uliti više vjere u bolji i sretniji život. Mogli bi se konačno ponadati da će siguran oporavak i lagani uspon američke ekonomije biti ohrabrujući i podsticajan ne samo za američki narod, već biti lokomotiva voza koja će svijet brže povući naprijed.

Burlington, 27. Decembra 2013. Zijad Bećirević


27.12.2013.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 27.12.2013. - Last modified: 14.08.2015.