ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



NAJMOĆNIJE EKONOMIJE SVIJETA

Zijad Bećirević


Najveće svjetske ekonomije 2012.  bile su ekonomije: Sjedinjenih država, Kine, Japana, Indije, Njemačke, Rusije, Velike Britanije, Brazila, Francuske i Italije. Svjetskoj ekonomiji potrebno je više demokratskih sloboda, kapitala, više ekonomista i više ekonomskog znanja.

Ušli smo u 2013-tu godinu, koja ni sa čime, pa ni simboličkim brojem, ne obećava bolje dane,  a još manje blagostanje. Zapadnim svijetom i dalje vlada elita koja svoju moć snaži u kapitalu, a istočnim novi model upravljanja zasnovan na istočnoj ideologiji sve više oblikovanoj po zapadnom šablonima. Ta elita, srasla s državnim režimima, dominira globalnim sistemima,  politikom i ekonomskim tržištima, vojno nadzire svijet, drži firme, banke, kontrolira resurse i izvore nafte. Ta elita je svom uticaju potčinila međunarodne organizacije, prije svega Svjetsku banku i MMF, preko kojih utiče na politiku i upravlja ekonomijom svijeta. Skupu pomoć ovih finansijskih moćnika siromašne i zadužene zemlje sve skuplje plaćaju. Uz sve više moćnih i bogatih, jaz između bogatih i siromašnih je sve dublji. Suprotnosti svijeta se sve jasnije očituju i sve više produbljuju.  Po svemu tome se može zaključiti da će svijetom još dugo dominirati elite zemalja s jačim političkim, vojnim i ekonomskim potencijalom, koje pored ekonomske snage imaju povoljan geografski, demografski i jak kulturološki uticaj.

Sa sigurnošću se može tvrditi da će SAD, i pored turbulencija u ekonomiji, narednih 7 i kusur godina sačuvati svoje komparativne prednosti i dominaciju. Industrija SAD će održati svoj dominantan položaj i korak s Japanom u tehnološkom razvoju, za nekoliko koraka ispred ostalih. Dominaciju SAD će i dalje pomagati dominantna američka valuta i jezik. Kina će nastaviti sa ekspanzijom u ekonomiji, a Rusija u ideologiji. Indija  će sve uspješnije koristiti svoj potencijal rame uz rame s Brazilom. Evropska unija, uz dominantan uticaj svojih vodećih članica Njemačke, Francuske, V. Britanije, a uz podršku SAD, nastaviće grčevitu borbu da ojača i proširi organizaciju, stabilizira političku i ekonomsku moć i očuva euro. Vojna premoć će i dalje biti od presudnog uticaja, a  Amerika će i narednih godina biti najjača vojna sila na svijetu. Rastuća vojna moć Rusije u kombinaciji sa ekonomijom u sferi gasa i energenata omogućit će joj ograničeno širenje uticaja samo na neke zemlje Ist. Evrope i Azije. Veliku a možda i presudnu ulogu u ratnom hazarderstvu, i pored alternativnih izvora energije, i dalje će imati nafta. U cilju iznalaženja rješenja za produbljene društvene nejednakosti, na nedavno održanom samitu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, pokrenut je proces šire društvene transformacije. U tom kontekstu stvara se nova platforma za oblikovanje globalnih regionalnih struktura u cilju lakše globalne i regionalne transformacije, prije svega u oblasti industrije.


Stvaraju se novi faktori političke i ekonomske moći

Geopolitička struktura Bliskog Istoka, koji je bio i ostao ratno žarište, znatno se promjenila. Sve značajniji faktor regionalne moći, paralelno sa istrošenom konzervativnom strategijom SAD u sprezi sa Izraelom, postaju Turska, Iran, Irak, a sve više i Egipat, koji je već sada središte Arapske lige i izrasta u modernu političku i ekonomsku silu. Posebno je ojačana moć Irana u Perzijskom zalivu. Uz ovo treba imati u vidu ubrzano naoružavanje Kine i Rusije. Sve to čini nedovoljno uvjerljivim prijetnje američkog predsjednika Obame o mogućoj intervenciji u Iranu, zbog iranskog odbijanja da obustavi nuklearni program.

Izraelsko-arapski spor je i dalje najveći generator velikih svjetskih ratnih sukoba. Prema procjenama najvećih svjetskih obavještajnih agencija, u narednih dvadeset godina doći će do teritorijalnih prekrajanja, naročito u Evropi, koje neće zaobići ni Balkan, mada nas nastoje uvjeriti da je teritorijalno ustrojstvo Balkana završeno. Sve to predstavlja velike izazove za svjetsku ekonomiju.

Svjetska ekonomija se bori s velikim savremenim izazovima

U sjeni i pod uticajem takve političke psihoze svjetska ekonomija se bori sa velikim savremenim izazovima, od kojih je najveći rast nezaposlenosti u sklopu rastuće svjetske populacije.

Veličina svjetske ekonomije je osnova egzistencije, koja svoju moć izražava kroz vrijednost godišnjeg društvenog bruto proizvoda (GDP). Od načina manipulacije i raspodjele GDP ovisi naš život, naša egzistencija.

U prošloj godini svjetska ekonomija je ostvarila GDP u vrijednosti od 72,485.8 ( 72 triliona) što je 4,5%  više nego godinu ranije. I pored toga društvena nejednakost i globalna nezaposlenost su dostigli nove rekorde.


VODEĆE EKONOMIJE SVIJETA  2012

Prema podacima Svjetske banke i MMF najveće svjetske ekonomije 2012. bile su ekonomije: Sjedinjenih država, Kine, Japana, Indije, Njemačke, Rusije, Velike Britanije, Brazila, Francuske i Italije. Godinu dana ranije redosljed najjačih ekonomija je bio isti s tim što su V. Britanija i Brazil zamijenili mjesta. Na jedanaestom mjestu bila je ekonomija Meksika, a na dvanaestom  Južna Koreja.

Najviši GDP u svijetu (po podacima iz 2010.godine) ostvarile su Sjedinjene države, u visini od 14.66 triliona, od toga 22,1% u industrijskom sektoru, 1% u poljoprivredi a 76,8% u sektoru usluga. Kina je po visini GDP druga iza SAD. Ostvarila je GDP u vrijednosti od  8.25 triliona, od toga 46,9% u sektoru industrije, 10,2% u poljoprivredi a 43% u uslužnim djelatnostima. Na trećem mjestu je Japan sa GDP 4.31 triliona, od čega 24,9% u industriji, 1,4% u poljoprivredi a 73,8% u uslužnim djelatnostima. Na četvrtom mjestu, iza Japana je Indija sa ostvarenim GDP 4.0 triliona, od čega u industriji 26,3%, 18,5% u poljoprivredi, a 55,2% od usluga. Na petom mjestu je Njemačka. Ostvarila GDP 2.9 triliona, od čega 27,8% u industriji, 0,9% u poljoprivredi i 71,3% od usluga. Iza njih je šesta  Rusija sa GDP 2.2, sedma Velika Britanija 2.1, osmi Brazil 2.1,deveta Francuska 2.1  i deseta Italija sa 1.7 triliona GDP.

Po podacima MMF prošle godine svjetska ekonomija je ostvarila  GDP  u vrijednosti od 71.27 triliona, od toga: SAD su ostvarile 15.65, Kina 8.25, Japan 5.98, Njemačka 3.36, Francuska 2.58, V. Britanija 2.43, Brazil 2.42, Italija 1.98, Rusija 1.95, Indija 1.94.

MMF procjenjuje da će svijet u 2013.g. ostvariti BDP u vrijednosti 87.04 , od toga : SAD 16.22, Kina 8.77, Indija 5.25,  Japan 4.73, Njemačka 3.25, Rusija 2.65, Brazil 2.53, V. Britanija 2.39, Francuska 2.31, Italija 1.85, itd.    

Najbogatije zemlje Evrope su: Njemačka, Rusija, V. Britanija, Francuska, Italija, Španjolska , Turska, Poljska, Nizozemska, Belgija... Najbogatije zemlje Sjeverne Amerike su: SAD, Meksiko i Kanada, a Južne Amerike: Brazil, Argentina, Kolumbija, Venecuela... U Aziji su najbogatije zemlje: Kina, Japan, Indija, J. Koreja, Indonezija... Najbogatije zemlje Afrike su: J. Afrika, Egipat, Nigerija, Alžir..., Oceanije- Australija, a na Bliskom Istoku: Iran, Saudi Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Izrael...

Uz moć ekonomije, seoba kapitala će i dalje biti važan strateški političko-ekonomski pravac u cilju očuvanja i širenja političkog i ekonomskog uticaja. Rizik zbog promjene režima, načina oporezivanja, deviznog kursa... će determinirati i odrediti države povoljne ili manje povoljne za direktna strana ulaganja.

U narednom tekstu predstavljene su neke od osobenosti i značajki ekonomskog a analogno tome i političkog sistema najmoćnijih država svijeta:


Sjedinjene države

SAD su s dva okeana geografski izolirane od ostatka svijeta. Imaju 310 miliona stanovnika i po broju stanovnika su  četvrta populacija u svijetu. SAD su najjača vojna i najveća ekonomska sila svijeta. Imaju najviši životni standard. Temelj američke ekonomije je slobodno tržište i preduzetništvo. SAD proizvode i troše najviše energije na svijetu. Imaju snažnu industriju i produktivnu poljoprivredu (iako u njoj radi svega 2,7% stanovništva), razvijene sekundarne a posebno tercijalne djelatnosti, u kojima radi preko 70% stanovništva. U SAD se proizvodi gotovo sve. SAD su istraživačka laboratorija sa najviše naučnih otkrića i priznatih patenata. Dominacija SAD u politici i ekonomiji se nastavlja iako posustaje. Politički i ekonomski uticaj na Evropu, zemlje Bliskog istoka, zemlje Latinske Amerike i Australiju  je veliki. I pored konfuzije, preko Turske, Saudijske Arabije, Egipta, Pakistana a sada Iraka i Afganistana uticaj na muslimanski svijet je značajan. SAD uspješno koriste matrične osnove globalizacije, naročito u korištenju tehnologije i informacija, instaliraju u svoju ekonomiju i učvršćuju dominantan položaj. U prošloj godini ostvareni GDP je 15,880.21 triliona, uz rast od 2,87%. U ovoj godini rast se očekuje svega 2%,  koji bi uz blagi opravak 2014. trebao biti 3%. Svoju energetsku oskudnost SAD će i dalje podmirivati u zemljama nad kojim imaju politički uticaj i namirivati alternativnim izvorima energije koji su u razvoju. Sve to su jasni indikatori po kojima će SAD biti super sila i zadržati primat i vodeće mjesto u narednom desetljeću. Ograničavajući uticaj na SAD imaće rastući budžetski deficit, visok javni dug,  paritet dolara prema kineskom jenu... Javni dug SAD iznosi 16,3 triliona ili 80 % od BDP, a svaki Amerikanac dužan je više od $40.000. Amerikanci na kreditnim karticama duguju 1 bilion. Američki FED već nekoliko godina drži kamatne stope bliže nuli, u nastojanju da nezaposlenost padne ispod 6,5%. Početkom ove godine stopa nezaposlenosti smanjena je na 7,7%.


Kina

Kina je već na drugom mjestu najmoćnijih ekonomija svijeta. Ima  1,4 milijarde stanovnika i siguran prirodni priraštaj. Po površini je treća u svijetu. Nakon hiljada godina izolacije sve je prisutnija u svim dijelovima svijeta. U Kini je režim komunistički ali privreda sve više poprima elemente kapitalizma. Kineska ekonomija rapidno raste, ubrzano se modernizuje, proširuje svoj ekonomski, politički i vojni potencijal  i za očekivati je da za 8 do 10 godina nadmaši SAD i postane vodeća ekonomija svijeta. U Kini se pravi i prodaje sve do vrhunske elektronike. Kineski proizvodi svih grana privrede su preplavili svijet, a njene direktne investicije su sve učinkovitije u Africi i Latinskoj Americi. Problem Kine je prevelika ovisnost njenog izvoza u zapadne zemlje, koju pokušava ublažiti povećanjem domaće potrošnje. Energetski kapaciteti Kine su veći od evropskih i američkih, ali nedovoljni za njen nivo proizvodnje i potrošnje. Najveći inostrani priliv novca Kina ostvaruje od SAD i u njenom posjedu je više od hiljadu milijardi američkih obveznica. Dug Kine je svega 1,2 biliona ili 17,5% od njene ekonomije, sa rezervama 3.200 biliona. Kina je vlasnik duga a ne dužnik, jer na svakog Kineza otpada svega $1.000 duga, dok na jednog Amerikanca otpada $40.000 duga.  Kina ima veliki uticaj i na valutna kretanja u svijetu. Kupovna moć Kine je preko 10 triliona. U strukturi društvenog proizvoda industrija učestvuje sa blizu 47%, poljoprivreda sa 10%, a usluge sa 43%. Stopa nezaposlenosti je 4,3%.

Kineska vojska je najbrojnija ali i sve opremljenija. Uz sve više kopnenih raketa, aviona podmornica, ratnih brodova i nosača aviona Kina ubrzano razvija projektile dugog dometa.

Težnja Kine je da održi rast BDP preko 7,5%. Njen aktuelni problem je inflacija, koja ove godine iznosi preko 6%. Zbog povećanja troškova radne snage i troškova proizvodnje strane kompanije (SAD i V. Britanije) povlače svoje proizvodne kapacitete iz Kine. Procjenjuje se da će do 2025. Kina biti najveća svjetska ekonomija, sa 38 triliona BDP, što podupiru velika ulaganja,  ubrzana urbanizacija (Kina gradi najveći grad sa 42 miliona stanovnika) i veliko radno sposobno stanovništvo.


Japan

Japan je ostrvska zemlja sa nekoliko velikih i preko 3.000 malih ostrva. Ima 127.450.000 stanovnika i deseti je po veličini u svijetu. Japan je jedna od vodećih svjetskih ekonomskih sila. Treća je ekonomija svijeta, sa kupovnom moći odmah iza SAD i Kine. Četvrti je najveći svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Uspjeh Japana se zasniva na marljivom radu, radnoj disciplini i dobroj organizaciji rada. Iako ovisi o uvozu goriva i sirovina, Japanska industrija učestvuje u BDP sa 30%. Gotovo sve sirovine mora uvoziti. Japanu usluge donose 60% BDP.  Najjači je u elektronici ( Sony, Toshiba), robotici i  automobilskoj industriji ( Toyota, Honda,Nissan ). Ima jako građevinarstvo i veliku ribarsku flotu, koja sa 15% učestvuje u svjetskom ulovu ribe. Poljoprivreda je dobro organizovana i štićena. Japan ulaže preko 3% BDP u naučna istraživanja. Ima veliki trgovinski suficit, naročito sa SAD i EU. Najviše izvozi automobile, elektroniku i mašine. Najviše izvozi  u SAD (23%), EU 14% i Kinu (14%).  Japan je prezadužen ali istovremeno veliki kreditor drugim zemljama. Dug Japana je 225% od BDP, radi čega mu je kreditni rejting je smanjen.


Indija

Indija je individualno još siromašna, ali s velikim potencijalom. Ima 1,2 milijarde stanovnika. Do nedavno jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta zadnjih godina bilježi ubrzan ekonomski razvoj, uz respektabilnu softversku tehnologiju. Ekonomski rast Indije počeo je devedesetih godina otvaranjem tržišta za strana ulaganja uz veoma niske carine. Od 1995. do 2011.godine ekonomija Indije raste po stopi 7,5% a po procjeni OECD u narednom periodu imaće rast preko 5% , što će je dovesti u sami vrh svjetskih ekonomija. Indija postaje politički homogenija i sve uspješnije prevazilazi neuravnotežen razvoj. Njen dug je 71% od GDP.  Životni standard stanovništva je još nizak, iako je ekonomija Indije već danas u rangu sa Rusijom, EU, ... Njena vojna moć je sve bliže nivou Kine i Rusije. Indija je ekonomski potencijalna super sila. U ovom vijeku Indija će postati jedna od tri vodeće ekonomske sile svijeta. Tajna indijskog uspjeha su jeftina radna snaga i jeftine inovacije ( jeftin mali automobil, laptop $100). Indija, za razliku od Kine, ne ovisi od izvoza.


Evropska unija

Evropska unija (EU) je zajednica 27 evropskih država. Osnovana je 1992.godine. Zasniva se na jedinstvenom tržištu, carinskoj uniji, jedinstvenoj moneti (euro) koju je do sada prihvatilo samo 12 članica unije i zajedničkoj politici u određenim sferama života. Područje država koje koriste euro zove se Eurozona. EU je najmoćnija regionalna organizacija u svijetu. U EU živi oko 500 miliona ljudi.  EU još trpi porođajne potrese, ali stasava, sve uspješnije neutrališe historijske netrpeljivosti svojih vodećih članica i sve sigurnije nastupa kao nezamjenjiv dominantan faktor  u politici i ekonomiji.  Evropa nema pretenzija da bude dominantna vojna sila i dalje će se oslanjati na NATO, ali će ostati ekonomska super sila. Evropske zemlje imaju male energetske kapacitete i ovisne su o uvozu energenata i plina iz arapskih zemalja i Rusije. Dužnička kriza u Evropi, koja je prošle godine kulminirala u Grčkoj i Španiji, splašnjava, ali zbog sve težeg položaja nekih zemalja (Italija, Portugal, Kipar) nisu bez osnova strahovanja za rascjep EU. Da se zaustavi rast deficita EU nastoji nametnuti novu politiku štednje. Po predviđanju MMF kriza u Eurozoni će se osjetiti tokom cijele ove godine, što će usloviti rast BDP u EU od 3,9%  što je niže od prvobitnih predviđanja. Stopa nezaposlenosti zadržat će se na nivou iz prošle godine 11,7%. Trenutno je u EU bez posla 26 miliona stanovnika. Zato je prioritet svih prioriteta EU borba protiv nezaposlenosti. U tu svrhu je već obezbjeđeno 6 milijardi eura za program zapošljavanja mladih.


Njemačka

Njemačka je jedna od vodećih industrijskih zemalja svijeta, peta ekonomija po snazi u svijetu. Nakon pada komunizma u Evropi 1990, Njemačka se ponovno ujedinila i danas je federacija sastavljena od 16 država. Ima 82 miliona stanovnika, od čega blizu 10 miliona stranaca ( najviše Turaka).  Među prvim je zemljama u svijetu po obrazovanju, privrednoj proizvodnji i tehnološkom razvoju. Njemački jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Ona je najveći uvoznik i drugi najveći izvoznik robe u svijetu. Razvila je visok životni standard i uspostavila visok stepen socijalne sigurnosti građana. Prihodi po stanovniku su 25.000 eura godišnje. Druga je po pružanju pomoći svijetu. Njemačka ima važnu ulogu u politici EU i svijeta. Jedna je od glavnih poluga EU. Godine 2001. Njemačka je svoju jaku valutu (DM)  zamijenila za Euro. Znatna sredstva je morala izdvojiti za spas i stabilizaciju EU. Ove godine privredni rast Njemačke će biti niži zbog jake recesije na jugu Eurozone i dužničke krize u Eurozoni. Zato je ranije predviđeni rast njemačke ekonomije od 1,6% u ovoj godini reduciran na svega 0,4%. Vjeruje se da će se njemačka ekonomija brzo oporaviti i već naredne godine imati rast 1,9%.  


Rusija

Raspadom SSSR-a nastalo je 15 država na tlu Evrope. Rusija je i danas teritorijalno najveća zemlja svijeta, a rasprostire se na evropski i azijski dio. Zauzima 11,5% površine zemlje. Ima 150 miliona stanovnika. I najviše visokoobrazovanih u Evropi. Vojno i ekonomski je još jaka, ali ni blizu nivou koji je imao SSSR. Determinirajući faktor Rusije je demografski, mali broj stanovnika. Rusija je politički i ekonomski neovisna i njen uticaj je sve veći u Evropi, a posebno na neke zemlje koje su ranije bile u sastavu SSSR-a. Rusija je jedan od osnivača Evroazijske ekonomske zajednice, u koju je uključeno 11 država. Ruska ekonomija je u nesumnjivom usponu, ali niža od ekonomije SAD, EU, Kine. Rusija je po vojnom potencijalu koji posjeduje (nuklearni i balistički potencijal) i po onom koji gradi među vodećim u svijetu. Osnova ruske ekonomije su nafta, zemni gas i na metalurgiji zasnovana industrija strojeva, automobila i aviona. Po zalihama nafte i plina Rusija je super sila. Ruski dug je svega 2,5% od BDP. Prosječan BDP u Rusiji je 8%, uz visoku stopu inflacije oko 11%.


Velika Britanija

Veliku Britaniju ili tačnije Ujedinjeno Kraljevstvo sačinjavaju Engleska, Škotska, Weles i  Sjeverna Irska. V. Britanija je parlamentarna monarhija. Ima 62 miliona stanovnika. Ima važan geopolitički položaj, jer drži u posjedu najprometniji dio svjetskog mora kanal Lamanš, koji joj je pomogao da postane svjetska velesila. V. Britanija je kolijevka industrijske revolucije, a i danas šesta industrijska sila na svijetu i sedma ekonomija svijeta. Posjeduje značajne zalihe kamenog uglja, bogata nalazišta nafte i gasa i veliki energetski potencijal. Razvoj je počeo s preradom pamuka iz kolonija. Od devedesetih se ubrzano razvija elektronika. Ekonomska snaga V. Britanije ( oštećena tokom II svjetskog rata)  raste od pedesetih godina prošlog vijeka. Iz klasične industrijske zemlje prerasla je u postindustrijsku sa produktivnom poljoprivredom (koja u cjelosti podmiruje vlastite potrebe) i razvijenim uslužnim djelatnostima. Tokom 20 stoljeća bila je značajan investitor. Puni procvat doživljava od 1993. godine. Ima jaku auto-industriju (Rolls-Royce, Jaguar, Land Rover..), bankarstvo, a u brodogradnji je dugo bila prva u svijetu. Britanija je važna ribarska zemlja. Britanija je svjetska sila u grafičkoj industriji i izdavaštvu. Veliki značaj za njenu ekonomiju ima i turizam. Britanija je šesta najposjećenija zemlja na svijetu.

Velika Britanija ima veliku ekonomiju vrijednu 2.480 biliona, koja je u opadanju ( GDP 2011 svega - 0,9%) koja nosi veliki dug (75% BDP).  Britanija nije dio Eurozone ali ima iste probleme kao zemlje Južne Evrope, stalno rastući deficit i ogroman javni dug.  Britanci su dva puta zaduženiji od prosjeka Evrope, a na kreditnim karticama duguju $500.000, što je skoro polovina onog što duguju Amerikanci, iako ih je 5 puta manje. Javni dug je 9.8 triliona, a od 1994. do danas porastao je 383%.  Prvi put u zadnjih 35 godina Britaniji je, zbog velikih dugova, smanjen kreditni rejting, što je prisililo vladu da pokrene plan oporavka i pristupi smanjenju deficita. Tokom prošle godine u Britaniji je vođena žučna polemika o izlasku iz EU, koju su podsticali konzervativni političari i mediji. Britanci nisu prihvatili euro niti Šengenski ugovor koji omogućuje slobodno kretanje stanovništva kroz EU. Britanska ekonomija mnogo ovisi o saradnji sa zemljama EU. Na političkom planu njihov interes je ojačati uticaj SAD u Evropi. U ovoj i naredne godine očekuje se usporen ekonomski rast, uz povećanu inflaciju i stopu nezaposlenosti koja iznosi 7,8%.


Francuska

Ekonomiju Francuske sačinjava opadajuće državno i rastuće privatno preduzetništvo. Vlada još uvijek ima većinsko vlasništvo u željeznici, energetici i vazdušnom saobraćaju. Zahvaljujući velikim zemljišnim površinama, savremenim mjerama i subvencioniranju, Francuska je postala vodeća poljoprivredna zemlja Zapadne Evrope. U Francuskoj živi 65,350.000 stanovnika. U prošloj godini BDP je bio jedva iznad nule, a vrijednost društvenog proizvoda iznosila je 2,257 triliona. Ove godine se očekuje rast od svega 0,8%. Vanjski dug je prošle godine iznosio 1.800 milijardi eura i dostigao  90% BDP, zbog čega je kreditni rejting smanjen na AA+.

Ekonomija Francuske i dalje posrće. Prošle godine je prodaja automobila opala za 14%, a Renaulta čak 22%. Vladajući socijalisti optužuju desničare da su im ostavili loše i preteško privredno i finansijsko nasljeđe.

Novi francuski predsjednik F. Holand stanje francuske ekonomije ocjenio je „lošijim“ nego se očekivalo. Prošle godine posao je izgubilo 100.000 radnika, a ukupan broj nezaposlenih je premašio 3 miliona. U pripremi je novi program za podizanje ekonomskog rasta, kojim će se smanjiti javna potrošnja i reformisati tržište rada.  Cilj je do kraja ove godine pokrenuti trend zaposlenosti i smanjiti deficit sa 4,5% na ispod 3%.


Brazil

Brazil je ranije bio portugalska kolonija, a sada je savezna  federalna republika sa 26 država. Po veličini je peta najveća zemlja svijeta. Ima oko 200 miliona stanovnika. Jedan je od osnivača UN, Grupe G20, Latinske unije. Politički je i ekonomski lider Latinske Amerike.  Brazilska ekonomija je jedna  od najbrže rastuća ekonomija na svijetu. Po veličini BDP  je trenutno osma a po kupovnoj moći sedma zemlja svijeta. Zadnjih godina značajno je unaprijedio ekonomiju, ušao u grupu zemalja G7, a stopa  nezaposlenosti  je svega 5%. U prošloj godini BDP je ostvaren u visini 2,576 triliona dolara, uz rast 4,12%. BDP po stanovniku je 10.200 dolara.

Ekonomiju Brazila sačinjavaju veliki i razvijeni sektori poljoprivrede, rudarstva, proizvodnih i  uslužnih djelatnosti. Glavni izvozni proizvodi su avioni, automobili, željezna ruda, poljoprivredni proizvodi, a ima znatna nalazišta raznih metala, zlata i dijamanata. Po izvozu poljoprivrednih proizvoda je treći u svijetu. Uspon Brazila kao ekonomske sile pospješilo je regionalno povezivanje. Ekonomski potencijal Brazila čine poljoprivreda, rudarstvo, mineralna bogatstva- boksit, željezo i razvijene  proizvodno-uslužne djelatnosti. Izvozi avione, automobile, željeznu rudu, boksit, tekstil..., a proizvodnja nafte pokriva domaću potrošnju. Po količini “crnog zlata“ 17-ta je zemlja svijeta, a nakon najnovijih otkrića proizvodnja nafte bi se mogla povećati za 40%, što bi Brazil svrstalo u grupu 10 najvećih izvoznika nafte u svijetu.


Italija

U Italiji živi 60 miliona stanovnika, a u zadnjih 150 godina stanovništvo je utrostručeno. Unutar državne teritorije su dvije samostalne male države, Vatikan i San Marino. Italija ima 20 regija, od kojih 5 s posebnom autonomijom. Italija je jedan od osnivača EU i članica zemalja G8. Ekonomija Italije podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje dominiraju mala i srednja preduzeća i manje razvijeni jug, u kojem prevlađuje poljoprivreda. Italija uvozi većinu sirovina i 75% energije. Po ekonomskoj snazi Italija je treća u Evropi a deseta u svijetu. Zadnjih godina ekonomija Italije zaostaje za vodećim članicama EU, pa je vlada prije 2 godine radi smanjivanja visokog budžetskog deficita pokrenula program štednje vrijedan 59 milijardi dolara. Italija ima visok rastući javni dug, koji nadmašuje 100% BDP. Posebno velike gubitke imalo je finansijsko tržište Italije, što se teško odrazilo na telekomunikacije i auto- industriju ( Fijat). Italijanska ekonomija se tokom cijele prošle godine borila s recesijom, koja doseže 1% od BDP, a negativna predviđanja su i za ovu godinu.

Proizvodnja po stanovniku u Italiji je razvijena i na nivou je V .Britanije i Francuske, ali zadnjih godina ekonomija nazaduje zbog restriktivne poreske politike i reformi, koje je vlada uvela pod pritiskom EU da poveća konkurentnost i ekonomski rast.


OSTALE NAPREDNE ZEMLJE – EKONOMIJE SKORE BUDUĆNOSTI

Predvodnici globalnog rasta u ovoj dekadi mogle bi postati i neke druge zemlje, koje dolaze iz drugog plana, ali se intenzivno razvijaju, kao što su:  Indonezija, Nigerija, Meksiko, Filipini,  Turska i Iran.


Indonezija

Indonezija je ostrvska zemlja jugoistočne Azije, smještena na arhipelagu od 17.500 ostrva. Ima 240 miliona stanovnika i po broju stanovnika je četvrta u svijetu. Indonezija je i najveća islamska zemlja. Vjeruje se da će Indonezija u skoroj budućnosti biti jedan od predvodnika ekonomskog rasta. Predviđaju joj da će do 2020-te postati deseta najjača ekonomija svijeta, a do 2030-te nadmašiti ekonomiju Njemačke i V. Britanije i postati po veličini sedma ekonomija svijeta. 50% domaćih potreba Indonezija podmiruje vlastitom proizvodnjom.

BDP je 2010 iznosio $706,735 milijardi ili $4.394 po stanovniku. Po vrijednost BDP, koji je  2011-te iznosila je 830 milijardi dolara, Indonezija je bila šesnaesta najveća ekonomija svijeta. Prošle godine BDP je porastao za 6%. U vrijednosti BDP industrijski sektor učestvuje sa 46%. Indonezija je veliki izvoznik plina.

Sa prosječan rastom  BDP od 6,4% (2011) indonežanska ekonomija je jedna od najstabilnijih u svijetu. Pokretačka snaga njene ekonomije je rast produktivnosti rada. Rast ekonomije zasnovan je na proizvodnji, izvozu i rastućoj potrošnji, koja troši dvije trećine BDP. Imala značajna ulaganja u putnu mrežu, aerodrome.

Cilj Indonezije je da do 2025. bude među prvih 10 ekonomskih sila.  Posjeduje velika prirodna i rudna bogatstva, koja je čine energetski neovisnom. Problem njene ekonomije je što se više bazira na domaćoj potrošnji a manje na izvozu, što je i kod Kine dovelo do usporavanja rasta.


Meksiko

Na ubrzani rast ekonomije Meksika gleda se kao na ekonomsko čudo. Vjeruje se da će za 10 godina Meksiko preteći Brazil i postati vodeća ekonomija Latinske Amerike. Stopa privrednog rasta 2011. bila je 3,9%, u prošloj godini 3,8%. U naredne dvije godine očekuje se rast od 3,5%. Meksiko je atraktivno područje za strana ulaganja, jer je blizu SAD i ima niske proizvodne troškove i jeftinu radnu snagu. Razvijene grane meksičke industrije su auto-industrija, elektronika, avio-industrija i komunikacije. Poseban napredak ostvaruje autoindustrija, po kojoj je Meksiko četvrti najveći izvoznik automobila na svijetu. Značajan uticaj na meksičku ekonomiju imaju ekonomska kretanja u SAD, a veći napredak  bi mogao biti ugrožen visokim stepenom kriminala i korupcije, koji zadaju sve više brige meksičkoj vladi.


Turska

Turska je razvijena i ekonomski stabilna evropsko- azijska zemlja. Ima 75 miliona stanovnika. Njena ekonomija je spona između istoka i zapada. Stopa rasta privrede 2011. bila je 8,5% (najbrži rast u svijetu, iza Kine) ali je prošle godine spala na 6%.  Ubrzani ekonomski rast uslovio je povećanu inflaciju, koja je prošle godine premašila 10%. Rast Turske privrede odvija se u sjeni rastućih azijskih ekonomija Kine i Japana. Vrijednost GDP je 2011. iznosila 1,260 milijardi dolara ili 17.500 po stanovniku. Po visini GDP Turska je petnaesta zemlja svijeta. Jedan od osnivača OECD i grupe zemalja G-20. Ključni sektori privrede su bankarstvo, turizam, poljoprivreda, građevinarstvo, rudarstvo, naftna petrohemijskom a industrija, elektronska, mašinska, automobilska industrija,... . Stopa nezaposlenosti je 8,2%.

Turska gradi u Istambulu najveći aerodrom na svijetu sa 6 pisti, koji će primati 150 miliona putnika godišnje. Ekonomija Turske će po ocjeni OECD nastaviti s dinamičnim usponom, što će je šezdesetih godina ovog vijeka podići  sa sadašnjeg 16-tog na sedmo mjesto najvećih ekonomija  svijeta.


Iran

Iran je jedina šiitska država u islamskom svijetu. Ima 70 miliona stanovnika. Ima razvijenu poljoprivredu i industriju. Ekonomija Irana u 2010 procjenjuje se na $863.5 milijardi dolara ili $11,365 po glavi stanovnika. Između 2005 i 2010-te Iran je prošao kroz proces privatizacije, čime je udio države smanjen sa 80% na 40%. Iran ulaže mnogo u nauku, tehnologiju, elektroniku, nuklearnu i auto industriju. Nafta i plin čine 80%  iranskog izvoza, ali svega 10% vrijednosti ekonomije. Posljednjih 20 godina  rapidno raste lokalna proizvodnja namijenjena domaćoj potrošnji. Vanjski dug Irana je svega 3,7% od BDP i treći je u svijetu po niskoj razini vanjskog duga. Proizvodi vlastite tenkove, transportere, podmornice, avione i razvija vlastiti sporan nuklearni program. Uprkos sankcijama koje su mu nametnute zbog provođenja nuklearnog programa, Iran je danas osamnaesta ekonomija u svijetu, a očekuje se da će 2015.g.  biti dvanaesti. Problem Irana je visoka nezaposlenost (14,6%) i visoka inflacija (8%).


Nove potencijalne sile svjetske ekonomije

U grupu petnaestak potencijalno jačih rastućih svjetskih ekonomija svojim ubrzanim rastom i potencijalima svrstavaju se još: Južna Koreja, Nigerija, Filipini, Bangladeš, Poljska, Čile, Ukrajina, Katar ali neke druge  koje u u svojim potencijalima i strategiji vide svoju šansu za uspješan iskorak u svijet najmoćnijih.


Svjetskoj ekonomiji treba više slobode i ekonomskih znanja

Najveći problem veličine, snage i moći kako u politici tako i u ekonomiji je u njenom lošem usmjeravanju, koje ih limitira, dovodi do stagnacije i vuče u nazadovanje. Kada bi veliki i moćni korisno oplodili svoju veličinu i moć, ovaj svijet bi bio svijet prosperiteta, u kojem bi svi bili  radno angažovani i ne bi bilo siromašnih. Za brži napredak svjetske ekonomije ekonomiji je potrebno više demokratskih sloboda, kapitala, više ekonomista i više znanja, kojim bi se nadvladali aktuelni problemi svijeta i ekonomiji zemalja u globalnom svijetu dao jači podsticaj da brže i sigurnije ide naprijed.



18.03.2013.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 18.03.2013. - Last modified: 14.08.2015.