ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



SVIJET U 2013-toj GODINI

Zijad Bećirević


Uklješten u vlastite suprotnosti svijet traži rješenja za ključne ekonomske probleme. Nakon krize 2008-2009 razvijene ekonomije se sporo oporavljaju, zemlje u razvoju su sve uspješnije, a nerazvijene zemlje se grčevito bore da se pomjere s praga siromaštva. Ova godina se može smatrati godinom koja ne vraća nazad ali ni puno ne obećava.

Prema prvim danima i mjesecima ove godine da se zaključiti da svjetska ekonomija neće napraviti veće korake niti ostvariti ozbiljnije pomake u ukupnom razvoju, ali se neće obistiniti ni mnoga pesimistička predviđanja o stagnaciji i opadanju. Istina pojedini regioni svijeta, kao što su neke zemlje Evrope, jedva mogu očekivati nešto više od pozitivne nule, ali zato ekonomije u razvoju, mahom u Aziji, Africi i J. Americi, prave i dalje krupne korake, kojima će ublažiti eventualne negativne trendove. Najveće svjetske ekonomije još trpe krizu, neke su u recesiji, ali na ukupnom globalnom planu svjetska ekonomija sporo ali donekle uspješno nadvladava stanje kolapsa, u kojem se našla tokom 2008 i 2009. godine. Gorući problemi mnogih zemalja, prije svega razvijenih ekonomija na čelu sa SAD, su hronični finansijski budžetski deficiti i visoki stalno rastući državni dugovi. Dužnička kriza u Evropi i SAD, fiskalni deficiti mnogih zemalja, nestabilnost tržišta kapitala, rast poreza, obimna administrativna regulativa i dalje će uslovljavati globalnu nesigurnost i neizvjesnost. Zbog svega toga ova godina se može smatrati godinom koja ne vraća nazad ali ni puno ne obećava.

Uklješten vlastitim suprotnostima, svijet traži rješenja za ključne razvojne probleme. Jedan od njih je rastuća nezaposlenost. Prema podacima UN oko 30% stanovništva je bez posla. U ovoj godini broj nezaposlenih će porasti na 200 miliona. U prošloj godini je 75 miliona mladih između 15 -24 godine bilo bez zaposlenja. U EU je bez posla 20% populacije, a najveća žarišta nezaposlenosti, kao što su Španjolska (26,0%) i Grčka (21%) se ne gase, već “epidemijski“ zahvataju svijet.

Krhka svjetska privreda se oporavlja

Iako se globalna ekonomija oporavlja, krhka svjetska privreda (pošto je preživjela težak period izlaska iz krize) još se kobelja, otima i bori, ozbiljno pogođena velikom rastućom nezaposlenosti, rizicima od rasta cijena posebno prehrambenih artikala i uvijek budne inflacije. Globalna ekonomska kriza je još duboka a ekonomija još jako ranjiva, pa svaki veći poremećaj na političkom i ekonomskom planu može gurnuti svijet u recesiju i nove neizvjesne ratove, kavi se upravo stišavaju u Maliju i razaraju Siriju.



Plavo obojeni dio svijeta je bogatiji, a narandžasto obojeni siromašniji dio svijeta

Poremećaji na tržištu kapitala onemogućili su normalno funkcionisanje svjetske ekonomije. Finansijsko tržište se stabilizira. Alokacija akumulacije nije dovoljno usmjerena u proizvodnju. Ekonomska kriza 2008.godine pokrenula je socijalne nemire i produbila vjerske i nacionalne antagonizme za koje se mislilo da su nestali, iako su u nekim dijelovima svijeta stalno tinjali i povremeno se javljali.



Svjetska ekonomija između optimizma i skepticizma

Prema informacijama većine svjetskih medija sa nedavno održanog ekonomskog samita u Davosu, vodeći poslovni lideri su otišli manje pesimistični nego godinu ranije. Većina njih vjeruje u stabilniju ekonomiju, iako je među njima bio i veliki broj skeptika koji nisu sigurni šta im ekonomija ove i narednih godina donosi. Izvor takvog skepticizma je u činjenici da većina vodećih ekonomija ima problem fiskalnog deficita, velike dugove, sve veći broj nezaposlenih, a ekonomska stabilnost u svijetu je ozbiljno ugrožena sukobima u Siriji, nesređenim stanjem u arapskom svijetu, napetosti između Izraela i Irana zbog iranskog nuklearnog programa, itd. Uz to u većini zemalja prisutan je problem narušavanja ljudskih prava i korupcija. Očekivanja iz Davosa su da će Kina, Afrika i tržišta zemalja u usponu i u ovoj godini ostvariti značajniji rast. Zemljama u razvoju upućen je apel iz svjetske banke da kontinuirano unapređuju i jačaju potencijale za privredni rast, obnavljaju i čuvaju fiskalne i monetarne rezerve, kako bi postale otpornije na moguće makroekonomske udare, izbjegle recesiju, omogućile rast investicija i produktivnosti rada i podržale privredni rast. Direktorica MMF g. Kristin Lagard je upozorila da rizici od vraćanja krize još postoje i da ne smije doći do opuštanja.

Nastavak procesa globalizacije

Dominantna strategija u svijetu ostaje globalizacija, s naglašenom ulogom politike nad ekonomijom. Preko nje se državama nameću globalna pravila u svim sferama života, pod prividom da se u svakoj zemlji sačuva autohtonost i ne ugrozi osobnost naroda. Cilj globalizacije je pretvoriti svijet u jedno globalno tržište. Taj proces se još uvijek odvija pod kontrolom SAD i institucija koje su pod uticajem SAD, kao što su MMF, Svjetska banka, NATO i političko- ekonomske grupacije razvijenih zemalja, koje ga podređuju vlastitim interesima, umjesto interesu opšteg globalnog razvoja, što globalizaciju održava u formi totalitarne.

Ekonomija ni jedne zemlje, kao ni globalna ekonomija svijeta, ne može opstati bez malih i srednjih firmi, koje su sve više na udaru fiskalnih, ekonomskih i drugih normi, zbog čega svakog dana veliki broj njih propada a milioni radnika gube zaposlenje.

Kao alternativa i paralela novom ekonomskom poretku Brazil, Rusija, Indija, Kina (zemlje BRICA) kreiraju novi razvojni model koji se ne oslanja na MMF i Svjetsku banku. Pažnju svijeta ubrzanim ekonomskim razvojem na sebe privlače Turska, Indija, Meksiko, Brazil, Indonezija (zemlje TIMBI).

Globalni finansijski sistem sa regulativom i institucijama sistema, uključujući islamsko bankarstvo, mora biti čvrsta stalna koheziona veza globalne ekonomije. Za globalnu ekonomiju u cjelini i ekonomiju svake zemlje ponaosob važno je kako se bogatstvo stvara, distribuira i konzumira, kako se koriste prihodi koje ostvaruju privredni subjekti, država i društvo u cjelini. Najveći uticaj na globalna kretanja i ekonomski rast zemalja ima rast zarada prosječnih građana, a u zadnjih par godina u većini zemalja svijeta realne zarade su u opadanju, uz inflaciju koja je prošle godine iznosila 3,44%.

Svjetska ekonomija 2011- 2012. godine

Po podacima svjetske banke i MMF najveće svjetske ekonomije 2012. godine bile su ekonomije: Sjedinjenih država, Kine, Japana, Indije, Njemačke, Rusije,Velike Britanije, Brazila, Francuske i Italije.

Veličina ekonomije mjeri se vrijednošću ostvarenog domaćeg bruto proizvoda (GDP), koji predstavlja vrijednost ukupne finalne proizvodnje svih roba i usluga proizvedenih u ekonomiji jedne države u jednoj godini.

U prošloj godini Svjetska ekonomija ostvarila je GDP u vrijednosti od 72.485.81 biliona ( 72, 4 triliona) dolara ili 4,5% više nego 2011. godine. Učešće EU u toj vrijednosti je iznosi 18,084.87 biliona i veće 2,1% od ostvarenog 2011-te godine.

Nominalna vrijednost svjetske ekonomije u 2011-te godini ( po podacima MMF) iznosila je 70,202.000 biliona američkih dolara, a u toj vrijednosti SAD su učestvovale sa 18,2%, Evropska unija (27 zemalja + Norveška i Švajcarska) sa 20,3%, Japan 5,7%, ostale napredne ekonomije (Kanada, Izrael, Island, Koreja, Australija, Tajvan, Hong Kong, Singapur, N. Zeland) 7,2%, Kina 16,4%, Indija 6,3%, ostale zemlje Azije u razvoju 5,3%, Latinska Amerika 7,7%, Bliski Istok 3,7%, Afrika 3, 3%, Rusija, Središnja Azija, Jugoistočna Evropa (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija, C. Gora, Turska) 5,9%.

Najbogatije države svijete (po ostvarenom GDP u 2011. godini) su: SAD sa 15,0 triliona dolara, Kina 11,3 triliona, Japan i Indija 4,4, Njemačka 3,1, Rusija 2,3, Brazil, V. Britanija i Francuska 2,2, Italija 1,8, Meksiko 1,6, J. Koreja l,5 triliona dolara. Po visini GDP najbogatije zemlje Evrope su Njemačka, Rusija, V. Britanija i Francuska, Sjeverne Amerike - SAD, Meksiko i Kanada, Južne Amerike – Brazil, Argentina i Venecuela, Azije - Kina, Japan i Indija, Afrike - J. Afrika, Egipat, Nigerija i Alžir. Na Bliskom istoku su najbogatiji Iran i Saudijska Arabija, a u Oceaniji – Australija.

Najviši rast GDP u 2012-toj godini imali su: Sijera Leone 51,4%, Mongolija 11,8%, Angola 10,8%, Butan 8,5%, Indija i Mozambik 7,5%, Afganistan 7,2%, itd.

Najviši prosječan rast GDP u zadnjih 10 godina, od 2002 do 2012-te, ostvarili su: Katar 13,6%, Azerbejdžan 13,4%, Siera Leone 12,3%, Ekvatorijalna Gvineja 11,9%, Turkmenistan 11,8%, Angola 11,5%, Mijanmar 9,4%, Mongolija, Nigerija, Afganistan 8,7%, Butan 8,4%, Etiopija 8,1% itd.

Prošle godine najviši GDP po stanovniku imali su : Qatar $ 88.222, Luksemburg 81.446, Singapur 56.694, Norveška 51.959, Brunei 48.333, Ujedinjeni Arapski Emirati 47,439, Sjedinjene države 46,860, Hong Kong 45,944, Švicarska 41,950, Holandija 40,973, Australija 39,764, Austrija 39.761, Irska 39.492, Kanada 39, 171, Kuvajt 39,755 itd.

Najsiromašnije zemlje svijeta su : Kongo sa GDP $348, Liberija 456, Zimbabve 487, Burundi 615, Eritreja 735, Centralna Afrička Republika 768, Niger 771, Sijera Leone 849, Malavi 860, Togo 899, Madagaskar 934, Afganistan 956, Gvineja 1.083, Mozambik 1.85, Etiopija 1.093, Mali 1.128, Gvineja Bisao 1.144, Komori 1.232, Haiti 1.235, Uganda 1.317, itd.

Šta se očekuje od svjetske ekonomije u ovoj godini?

I u ovoj godini se nastavlja stvarati model novog upravljanja svijetom. Institucionalna osnova poretka su UN, koje okupljaju 190 nezavisnih država, EU, NATO, Svjetska banka, MMF, ekonomske grupacije naprednih zemalja. Vodeća ekonomija svijeta je ekonomija Sjedinjenih država. Ove godine, kao i u nekoliko narednih, od SAD se očekuje da ostanu vodeća snaga i svjetionik svjetske globalne ekonomije. Osnova takvih očekivanja je u snazi ekonomije pomognutoj kreditnom ekspanzijom, naglaskom na potrošnju, intenzivnim razvojem alternativnih izvora energije, itd.

Po procjenama UN svjetska ekonomija će ove godine zabilježiti rast između 3,5 – 3,9%% što je malo iznad 3,2% ostvarenih 2012. godine. Ekonomski rast će biti neujednačen a kretaće se od 1% u razvijenim ekonomijama do 6% ili nešto više u ekonomijama zemalja u razvoju. U prvim mjesecima ekonomske aktivnosti će biti usporene, što potvrđuju kretanja u januaru i februaru, a kasnijih mjeseci slijedi postepeni oporavak. Zbog pada potražnje i usporavanja izvoza Eurozona će ove godine imati rast svega 0,3%, što je manje nego 2012-te, kada je ostvaren rast od 0,5%. Predviđanja Eurozone za 2014- tu su nešto optimističnija, sa rastom oko 1,4%.

Slična predviđanja su i u MMF. Ekonomski rast u svijetu očekuje se 3,6%. Prema podacima MMF-a rast u ovoj u odnosu na prošlu godinu iznosiće: u SAD 2% nakon ostvarenih 2,3% 2012-te , EU 0,2% (- 0,2%), Eurozoni 2% naspram 2,3% prošle godine, Njemačkoj 0,9% / 0,6%, Francuskoj 0,2%/ 0,3%, Italiji – 1% / -2,1%, Španjolskoj 1,5%/ 1,4%, V. Britaniji -0,2% /1%, Ist. Evropi 2,4% / 1,8% ove godine, Japanu 2% / 1,2%, Kini 7,8% / 8,2%, Indiji 4,5% / 5,5%, Rusiji 3,6% / 3,7%....

Trgovina roba i usluga je prošle godine rasla 3,5% a u ovoj godini se očekuje rast od 6%. Nastaviće se pregovori o globalizaciji trgovine, uticaju klimatskih promjena i drugim strateškim pitanjima savremenog svijeta, u kojem ponovno sazrijeva uvjerenje da razvijene zemlje nema bez razvijene industrije. U takvim uslovima male države sve teže mogu preživjeti izolovano, već se moraju držati uz velike, udruživati se, racionalno koristiti resurse i vlastitu pamet. Da prežive treba im kapital, koji je u stranim bankama, a banke u rukama stranih moćnika. U većini zemalja privatizacija je provedena ili se privodi kraju prenosom kapitala iz ruku države u ruke privatnih kapitalista.

Blaga recesija će se osjećati kod većine zemalja Evrope, a dijelom i u Aziji, koja na globalni rast utiče sa oko 40%. Zbog globalne finansijske krize Azijska ekonomija je 2012-te imala najniži rast od 2008.godine. Obzirom da su dvije trećine izvoza azijskih zemalja ovisne o potražnji na tržištima Evrope i Amerike, ekonomski napredak azijskih zemalja će dosta ovisiti o stanju privrede u Eurozoni, koju i dalje potresaju privredni problemi, i o tome šta će SAD učiniti sa svođenjem budžetskog deficita i ograničavanjem javnog duga. Iako će i u ovoj godini na ekonomska kretanja u svijetu jak negativan uticaj imati problemi Eurozione i američki budžetski deficit, u MMF predviđaju da će Azija i ove godine ostvariti ekonomski rast oko 2% iznad svjetskog prosjeka i biti pokretač i stabilizacijska osnova ukupne svjetske ekonomije. Na osnovu ostvarenog rasta BDP u prošloj godini, koji je u Kini iznosio 8,3%, Indiji 6%, Tajvanu 3,9%, S. Koreji 3,6%, Australiji 3%, Japanu 1,2%, u ovoj godini se može očekivati prosječan rast azijske ekonomije od 6%, u kojem će Kina učestvovati sa 8,4%, a zemlje istočne Azije sa oko 5,7%. Australija nastavlja stabilan rast po godišnjoj stopi od 3%. Tokom ove godine stabiliziraće se privreda Japana, koji se izvukao iz recesije i nakon rasta ekonomije 1,5% u prošloj, ove godine očekuje rast od svega 0,6%. Drastičan pad je zabilježio i Brazil, koji je nakon rasta 7,5% u 2010-toj prošle godine imao rast svega 1,3%. Pad je zabilježen i u Indiji sa 8,9% na 4,5%, uz planirani rast od 5,9% za ovu godinu.

Očekivanja brojnih ekonomista su da će se ove godine kao nastavak recesije produžiti neke negativne tendencije, zbog kojih će biti usporen privredi rast. U američkoj investicionoj banci očekuju da će banke Japana nastaviti osvajanje Evrope kupovinom obveznica od zemalja koje su u ekonomskim teškoćama, da će Rusija intenzivirati obnovu SSSR u novom formatu, da će Kina vlastitim rukama “prignječiti“ vlastitu ekonomiju. Uz sve to očekuje se rast cijena pšenice, što će uticati na opšti rast cijena i pojačati socijalne nemire. Posebno je ugrožena regija Balkana, koja skoro isključivo ovisi o stranom kapitalu, što zemlje Balkana vuče u polukolonijalni položaj. Balkanske zemlje dosta ovise i o Italiji, koja je u krizi.

Ekonomija V. Britanije i Francuske se oporavljaju. Program oporavka Francuske ekonomije rezultirao je rastom domaćeg BDP sa nule na oko 1,2%, a u V. Britaniji očekuju da će 2014. njihova ekonomija biti na trećem mjestu u svijetu.

Rizici u Eurozoni su i dalje veoma visoki, jer je stanje u ekonomijama Grčke, Španjolske, Italije i nakon preduzetih mjera, i dalje teško. Nije mnogo bolje stanje ni u ekonomiji Sjedinjenih država, koje su nakon rasta 2,1% u prošloj godini, ove godine planirale rast l,7%, a za 2014-tu svega 1,4%. SAD traže izlaz iz krize programskom štednjom i provode je uglavnom na račun radničke klase, srednjeg staleža. Već početkom marta SAD pristupaju korekciji budžeta (koji za ovu godinu iznosi oko $3 biliona) za $85 milijardi, smanjivanjem vojnih izdataka, izdataka za administraciju, socijalnih programa i socijalnih prava starijim, što će imati odraza na život familija i stanje ekonomije u narednih 10 godina.

Teške godine za zemlje Evrope

Loše godine još nisu prošlost za Evropu. EU se neće izvući iz recesije do druge polovine ove godine. Po predviđanju MMF ekonomija EU će rasti 3,9% iako će se u zemljama EU i ove godine osjećati kriza. Mjere štednje, koje se intenzivno provode u nekim zemljama EU, će štetiti rastu na kraći rok i onemogućiti ekonomiju da u ovoj godini postigne više.



Da li će neko zavrnuti slavinu?

OECD je upozorio na tešku ekonomsku situaciju Evrope, kao najveću opasnost za svjetsku ekonomiju, jer ako se evropska kriza ne stabilizuje moguća je globalna recesija.

Njemačka ostaje dominantna vodeća ekonomija Evrope sa jakom proizvodnjom i izvoznom snagom, fokusirana na nisku inflaciju sa relativno malim dugom i širokim socijalnim programom. Iako je stožer i glavna pokretačka snaga Eurozone, Njemačka nije imuna od udara. Zbog jake recesije u zemljama Eurozone i dužničke krize, umjesto 1,6% kako je ranije predviđano, Njemačka će ove godine imati rast svega 0,4%. Usporavanje njemačke ekonomije moglo bi produžiti recesiju u zoni Eura i odraziti na ostale članice EU. U Bundesbank su više optimistični i vjeruju da će se njemačka ekonomija brzo oporaviti i već 2014-te imati rast 1,9%.

Usporen rast ekonomije 2012-te godine u 17 evropskih država koje koriste Euro kao zajedničku monetu nastavlja se i ove godine. Stopa nezaposlenosti u Eurozoni dostigla je 11,7% (oktobar 2012). Najviša je u Španiji 26,2%, a najniža u Austriji 4,3%. U Njemačkoj je 5,4%, Holandiji 5,5%... Briselski centri moći pod pritiskom Njemačke, a u nastojanju da ojačaju političko i ekonomsko jedinstvo EU i uspješnije upravljaju institucijama EU i Eurozone, teže uspostavi evropske ekonomske vlade i okrupnjavanju EU. Budžet EU za 2013-tu iznosi 133 milijarde eura (172 milijarde dolara) i 2,4% je veći nego prošle godine, kada je iznosio 135 milijardi eura. Oko tri četvrtine budžeta utrošiće se za subvencije, izgradnju putne mreže južnih i istočnih članica EU.

Poljska je jedina zemlja EU koja, uprkos krizi EU, nije imala negativan rast, zahvaljujući javnim investicijama zasnovanim na privatnim ulaganjima. Poljska ekonomija je 2012-te imala najveći rast u EU od 2,7%, a ove godine očekuje rast 3,3%.

Balkanske zemlje, još uvijek u tranziciji iz socijalizma u kapitalizam, teško pogođene recesijom 2008-2009, tek 2011-te su zabilježile skroman rast GDP: Hrvatska bila na nuli, Srbija 1,6%, Makedonija 3%, BiH 1,2%, C. Gora 2,2%...Prošle godine Hrvatska je imala rast 1,7%, BiH 4%. Najveća ekonomija Balkana je Rumunija. Sve balkanske zemlje su pod jakim uticajem Eurozone. Glavni problem zemalja Balkana je i dalje nedostatak radnih mjesta, pad zaposlenosti.

Trenutnu ekonomsku situaciju većina građana u zemljama EU ocjenjuje kao lošu. Drugi val recesije, koji je tokom prošle godine pogodio zemlje jugoistočne Evrope, BiH, Albaniju, Kosovo, Makedoniju, C. Goru, Srbiju, još uvijek se osjeća kroz rast nezaposlenosti, pad izvoza, potrošnje i investicija, lošu fiskalnu konsolidaciju i nepovoljne uslove kreditiranja

Ekonomski razvoj BiH vrši se pod pritiskom MMF. Strana ulaganja opadaju. Ratnim razaranjima, pljačkom i korupcijskom privatizacijom skoro potpuno je uništena bazna bh industrija i veliki privredni sistemi. Tek ove godine BiH bi se trebala vratiti na predrecesijski nivo. U prošloj godini ekonomski rast je ostvaren je 1,2%, a približno toliko se može očekivati ove godine. Rs je prošle godine imala negativan rast BDP -2,1% a ove godine očekuje rast 1,9%. Dug BiH iznosi 15 milijardi i u stalnom je u porastu. Od toga je vanjski dug 6,3 milijarde a unutarnji 9 milijardi.

Region Afrike nastavlja intenzivan ekonomski razvoj

Jaz između bogatih i siromašnih se dalje produbljava, što se još uvijek jako osjeća na tlu Afrike. Nakon što se Afrika oslobodila stalnih ratnih nemira i globalne ekonomske krize, sukobi u Maliju ponovno dovode do nestabilnosti. Politička nestabilnost izazvana Arapskim proljećem i dalje otežava privrednu situaciju Sjeverne Afrike, naročito Tunisa i Egipta. Pojačane socijalne tenzije sa Arapskim proljećem u 2011-toj su dovele do pada svjetske ekonomske aktivnosti na 3,60% BDP.

Globalni rast Afrike 2012. iznosio je oko 4,5%, a za ovu godinu se predviđa 4,8%. Da održi i podstakne privredni rast i ublaži socijalne tenzije, Afrika mora provesti započete reforme, jer milioni mladih u Africi nemaju nikakav posao, a prirast stanovništva je iznad nivoa u svijetu. Zbog teškog stanja u Evropi i ekonomskih problema SAD ekonomska pomoć Africi će biti manja nego ranije. Najjača privreda Afrike je Južna Afrika, koja je prošle godine imala ekonomski rast 2,9%.Veliki uticaj na ekonomski napredak Afrike ima proširenje trgovinske suradnje sa svijetom i investicije, posebno iz Kine i Indije. Zahvaljujući smanjivanju ratnih tenzija, provedenim reformama i uključivanju velikih ekonomija na afrički kontinent, zemlje podsaharske Afrike kao što su Mozambik, Nigerija, Etiopija, Ruanda .… zadnjih godina bilježe veoma brz ekonomski rast sa godišnjom stopom BDP preko 8%. Ogroman potencijal je i u Nigeriji. Sa svojim ogromnim zalihama nafte, Libija ostaje u stalnom fokusu zapada, iako je nakon sukoba u Libiji interes preusmjeren prema Rusiji i Saudijskoj Arabiji. Najbrže se razvija Mozambik, do nedavno najsiromašnija zemlja svijeta. Stabilan rast i privredni napredak nastavljaju Egipat, Maroko, Alžir, Tunis, Južna Afrika, u kojima zadnjih godina BDP raste preko 5% a ove godine se očekuje blizu 8%, ukoliko se uspješno okončaju sukobi u Maliju i ne dovedu do usporavanja i zastoja.

Ekonomija Južne Amerike

Latinska Amerika je prošle godine ostvarila ekonomski rast 3%, što je lošije nego godinu ranije, kada je ostvareno 4,5%. U ovoj godini se očekuje rast 3,6%. Brazil i Meksiko su najveće ekonomije J. Amerike. U prošloj godini Brazil je imao rast svega 1%, a Meksiko 3,8%. Ove godine Brazil i Meksiko očekuju rast od 3,5%.

Argentina je treća ekonomija Latinske Amerike, a druga u svijetu po rastu ekonomije 2011 (8%) i 2012-te (6%). Nakon 2001. godine, kada je imala 140 milijardi duga i nezaposlenost 25%, Argentina se uz mjere štednje i pomoć MMF oporavila. Proizvodnja i izvoz žitarica su povećani 25%, automobilska industrija je imala rast 40%, a otvoreno je 130.000 novih radnih mjesta. Očekuje se da će do 2020-te Argentina povećati poljoprivrednu proizvodnju za 60% i postati najveći proizvođač hrane u svijetu.

Ekonomski svijet budućnosti

Svijet budućnosti je svijet ekonomskih sila, kao što su SAD, Kina, Japan, Njemačka, a sve bliže njima su Brazil, Rusija, Indija …SAD su u ekonomskom i vojnom potencijalu vodeća zemlja svijeta, s dominantnom kulturom, ali sa slabim energetskim izvorima (osim uglja). Nakon hiljada godina izolacije, Kina, zemlja sa najvećom populacijom ubrzano se okreće prema svijetu i 2025. bi mogla postati vodeća ekonomija svijeta umjesto SAD. Težnje EU da bude vodeća ekonomija svijeta, bazirane se na resursima znanja. Brazil se izdiže iz druge grupe ekonomskih sila, u kojoj su Iran, Turska, Indonezija, Meksiko, Pakistan. I Indija, do nedavno simbol siromaštva, bilježi sve brži ekonomski rast. Rusija je teritorijalno najveća zemlja svijeta, sa velikim resursima, ali sa slabim priraštajem i opterećena težnjom da vrati raniju moć koji je imao SSSR.

Najbrže rastuće ekonomije svijeta su: Kina, Brazil, Indija, Indonezija, Meksiko, Rusija i iza njih Turska. Po ocjenama Američkog kongresa najviše se očekuje od ekonomija Kine, Brazila, Indije i Rusije. Veliki napredak ostvaruje i ekonomija Turske, koja je 2011-te proglašena za ekonomsko čudo, ali je stagnirala prošle godine, ostvarivši rast od samo 3% i sada na16 mjestu najuspješnijih.

Ekonomska moć se za Zapada preusmjerava ka Istoku, što potvrđuje ubrzani razvoj zemalja Kine, Indije, Rusije i Brazila, ali i iznenađujuće brz razvoj zemalja Afrike, kao što su Nigerija, Etiopija, Mozambik, Ruanda, što je dobrim dijelom rezultat povećanih stranih investicija u Africi (iz Kine i Indije) ali i povećane potražnje zapada za sirovinama i energijom.

Zemlje BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina) imaće i dalje veliki značaj za ekonomski razvoj u svijetu, iako im zbog reformi koje provode ( u cilju povećanja učešća privatnog sektora) usporava privredni rast.

Među privih 6 ekonomija svijeta već 2020-te neće biti evropskih zemalja, tvrdi se u izvještajima MMF i Centra za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR). Ekonomija V. Britanija je pretekla Francusku, a Brazil je pretekao V. Britaniju i postao šesta najveća ekonomija svijeta. Indija je danas 10-ta ekonomija svijeta, a 2020-te će biti peta; Rusija je 9-ta a biće četvrta. Njemačka će sa četvrtog pasti na sedmo, a Francuska sa petog na deveto mjesto. Prva tri mjesta u svjetskoj ekonomiji zadrža će SAD, Kina i Japan.

Kina i dalje ima ubrzan ekonomski rast, iako je u prošloj godini njena ekonomija porasla za 7,8% ili 2 % manje nego u ranijih nekoliko godina, kada je stopa rasta bila iznad 10% . Očekivanja u ovoj godini su i dalje ambiciozna (8,2%), a zasnivaju se na rastu izvoza i značajnijim poboljšanjima na tržištu nekretnina. Uz monetarne i fiskalne podsticaje Kina mora nastaviti strukturnim reformama u cilju povećanja privatne tražnje.

Nepodnošljivo opterećenje za svjetsku ekonomiju je prevelik javni i privatni dug zemalja, koji je od 2002.g. ( kada je iznosio $80 triliona) do 2010-te dostigao vrijednost $190 triliona. U cilju smanjenja duga razvijene ekonomije uvode mjere štednje, uključujući i fiskalnu štednju, što može dovesti do stagnacije i nove recesije. Da se smanje razlike u finansijskom sistemu mora se nastaviti s fiskalnom konsolidacijom i reformama finansijskog sektora. U tom cilju centralne banke pojedinih zemalja pojačavaju trgovinu vrijedonosnim papirima. Zbog rasta vrijednosti dolara zadržan je interes Kine za američke obveznice, koja je i dalje najveći strani kreditor najjače svjetske ekonomije, ekonomije SAD sa 1,16 biliona dolara.

Iz kriznih situacija izvući zaključke i učiti

Iz kriznih situacija, koje se u svijetu ciklično ponavljaju, treba izvući ispravne zaključe i iz njih učiti. Ne smije se zaboraviti da je posljednja kriza koja je dobro potresla veći dio svijeta 2008-2009 počela kao finansijska, prešla u ekonomsku, pa postala kriza nezaposlenosti, sa ozbiljnim socijalnim i drugim posljedicama koje se dugo prevazilaze. Da bi se globalna svjetska ekonomija vratila na stabilne osnove i stekla uslove za unapređenje, potrebna je šira saradnja država i svjetskih lidera, kojom će se ekonomiji obezbjediti mjesto koje joj pripada. Postalo je očigledno da ekonomiji država i svjetskoj ekonomiji trebaju ekonomske vlade koje će paritetno s političkim uticati na donošenje ekonomskih odluka i rješavanje ekonomskih problema. Za unapređenje ekonomske aktivnosti svijetu je potreban otvoren uravnotežen ekonomski sistem sa podsticajima i slobodnim protokom radne snage, bez tržišnih ograda i protekcionaštva.

Na osnovu svega se može zaključiti da se u ovoj godini stanje svjetske ekonomije ne može značajnije promjeriti na bolje, ali se zajedničkim djelovanjem mogu zaustaviti negativni trendovi i stvoriti pretpostavke za intenzivniji ekonomski razvoj u narednom periodu.

Burlington, Marta 6, 2013 - Zijad Bećirević



07.03.2013.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 07.03.2013. - Last modified: 14.08.2015.