ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



DA LI JE BOJKOT POPISA JEDINA ALTERNATIVA?

Zijad Bećirević


Bosanski bošnjački političari sve češće pozivaju prognane i iseljene Bošnjake da od 1. do 15. oktobra 2013.g. dođu u BiH kako bi bili popisani, što je najobičnija besmislica. Milionski broj prognanih ni pod kojim uslovima ne može odgovoriti tom “zakazanom roku”, osim samo manji broj, što tu besmislenu ideju već sad čini promašenom. Bosanci /Bošnjaci dijaspore moraju biti popisani, bez obzira gdje žive i ako im se to onemogući , popis treba bojkotovati, bez obzira na moguće negativne posljedice.



I narodi se mogu otpuhati kao baloni!?

Popis se koristi kao metod i sredstvo za eliminaciju Bošnjaka

Predstojeći popis stanovništva u BiH, zbog svoje nedorečenosti, dvosmislenosti i očiglednih loših tendencioznih namjera, umjesto za statističko prebrojavanje i prikupljanje podataka za strateško planiranje, poslužiće agresorima na BiH kao metod i sredstvo za eliminaciju Bošnjaka, posebno Bošnjačke dijaspore i konačno slamanje multietničkog koncepta koji u sebi i oko sebe sa svojim istomišljenicima stoljećima grade Bošnjaci. Time je i ovo u osnovi administrativno pitanje visoko ispolitizirano. Popis će se vršiti po Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova usvojenom 3. februara 2012. godine. Izmjenom ovog Zakona, koju je ovih dana podržao Zastupnički dom Parlamenta, pomjereno je samo vrijeme popisa od marta za oktobar 2013, a svi drugi prijedlozi za promjenu su negirani i odbačeni. Za provedbu Zakona sačinjena je Popisnica koja je namjerno tako podešena da se izbjegne popis bh građana u Dijaspori ( čl. 40. Zakona), a Probni popis izvršen od 15. do 29. oktobra 2012 .godine otvorio je nove dileme i ukazao na niz problema, što nije uticalo na izmjenu i dopunu zakonskih odredbi.

O popisu u BiH se raspravlja i polemiše već dvije decenije. Da je bilo političke volje popis bi već davno bio obavljen. Ako se i sada obavi na način na koji se namjerava, sigurno je da neće biti svrsishodan.

Popis koji eliminiše trećinu stanovništva ne može biti prihvaćen

Nakon popisa broj Bošnjaka će se „planski” smanjiti za preko 30%, jer neće biti popisana ratna dijaspora niti ekonomski emigranti koji su napustili BiH nakon završetka rata, a mogao bi biti upitan i popis brojnih bh građana koji će u vrijeme popisa boraviti u inostranstvu kod svojih bližnjih. U stanju opšte konfuzije oko nacionalne, vjerske i jezičke opcije i pomiješanih osjećanja veliki broj građana, pretežno Bošnjaka, završiće u popisnoj kategoriji „Ostali“, što će možda zauvijek promijeniti “krvnu sliku“ BiH. A takav popis, kojim neće biti obuhvaćeno 30% građana bh, prvenstveno Bošnjaka, ne može biti tačan ni vjerodostojan i kao takav ne može biti prihvaćen. Da se to ne bi dogodilo, potrebno je odmah sada preduzeti mjere da se izmjeni Zakon o popisu, isprave odnosno unesu nove odredbe kojima će se omogućiti popis svih bh građana, državljana BiH koji žive u dijaspori i onih koji će u toku popisa biti privremeno odsutni odnosno prisutni.

Prema nekim procjenama, koje bi trebao potvrditi ili demantovati popis, u BiH danas živi oko 51% Bošnjaka, 35% Srba, 11% Hrvata i 3% ostalih. U ovaj broj nije uključeno preko 1,200.000 bh građana koji žive u dijaspori, od kojih je oko 800.000 Bošnjaka. Kada se izvrši popis stanje bi se moglo potpuno promjeniti na štetu Bošnjaka, ne samo zato što neće biti popisana Dijaspora, već i zbog toga što će dvosmislena pitanja u Popisnici rezultirati odgovorima koji će Bošnjake svrstati u Ostale i broj Bošnjaka sa preko 51% svesti na svega 30% ili čak 20%.

Ključni problem popisa je popis bh građana u Dijaspori

Kako se da zaključiti, ključni problem popisa je popis bh građana u dijaspori. Po Zakonu o popisu bh građani koji žive u dijaspori biće obuhvaćeni popisom i popisani kao građani bh samo ako u vrijeme popisa, to jest u vremenu od 1. do 15. oktobra budu u mjestu svog stalnog bh prebivališta. Svi drugi koji žive van BiH, a u vrijeme popisa ne budu na svojoj kućnoj adresi, neće biti popisani i zauvjek će biti izbrisani iz spiska građana BiH. Kreatori i tvorci Zakona o popisu nisu prihvatili ni jedan prijedlog (uključujući i elektronski popis dijaspore) kojim bi se ispravila ova očigledna nepravda i greška prema građanima bh u dijaspori, za koje se zna da domovinu nisu napustili svojom voljom već su protjerani, i mnogi se u nju žele vratiti. Popis dijaspore na nekom „lijevom“ obrascu, sa potpuno drugim ciljem, na način kako se predviđa, služi samo za mazanje očiju i ne može ni u kom pogledu odgovoriti svrsi popisa.

Kako nitko u BiH niti EU nema pravo tražiti od BiH da iz popisa ispusti 30% svojih građana, predlažemo da se, dok još nije kasno, nađe rješenje kojim bi se popisali bh građani u inostranstvu. U protivnom jedini izlaz bio bi u bojkotu popisa, što bi nas makar korak dalje pomjerilo od EU kojoj težimo. Jedno od rješenja moglo bi biti da Centralna komisija za popis bh građanima u dijaspori dostavi putem pošte ili interneta popisne formulare u punom formatu ili sažete, da ih građani u dijaspori sami popune, vrate komisiji u određenom roku, a verifikuju i po potrebi upotpune po dolasku u BiH, u roku koji ne bi morao biti duži od godinu dana. Ovaj popis u dijaspori može se obaviti i nešto prije popisa u BiH. To bi omogućilo bh građanima iz dijaspore da ovu građansku obavezu ispune u neko povoljnije vrijeme, bez prinude i bez posebnih finansijskih i drugih opterećenja. A to je vrijeme koliko će trajati obrada popisnih podataka, tako da ne bi predstavljalo izgubljeno vrijeme. Ukoliko ovo čekanje nije prihvatljivo iz bilo kojeg razloga, podaci o popisu u dijaspori mogli bi se kao aneks dodati popisu.

Kada se govori o popisu, ne smije se izgubiti iz vida i zaboraviti koliko je bilo suprotstavljanja, posebno iz dijaspore, ukidanju čl. 48 Zakona o popisu (koji je omogućavao formiranje vlasti po etničkoj strukturi iz 1991. godine) zasnovanih na zahtjevu za odgodu dok se ne završi provedba Anexa 7. Dejtonskog sporazuma o povratku izbjeglih i prognanih.

Popisom se minimalizira i marginalizira najbrojnija bh populacija.

Kako se vrijeme popisa u BiH sve više približava, postaje sve izvjesnije da će u najboljem slučaju trećina bh Bošnjaka, preko 90% njih koji su prognani i izbjegli tokom srpsko/hrvatske agresije na BiH, ostati nepopisani i biti zauvijek izgubljeni za BiH. Time će se ispuniti strateški cilj agresora da minimalizira i marginalizira najbrojniju bh populaciju. Takve težnje im se moraju na svaki način onemogućiti, ali to nije moguće ni pod kojim uslovima postići težnjom i zahtjevom da svi oni koji žele biti popisani, to jest žele sačuvati bh državljanstvo i biti njeni građani, dođu u BiH u vrijeme popisa. Čak ni u uslovima, kada bi država i njene u tu svrhu formirane specijalne organizacije organizovale takav dolazak i platile putne troškove (uz punu podršku i angažovanje bosanskih-bošnjačkih centara iz dijaspore), ne bi se moglo očekivati da na popis dođe više od jedne trećine prognanih i iseljenih Bošnjaka.

Kada bi nekim čudom svi prognani krenuli u BiH u periodu između 1. i 15. oktobra, u vrijeme kada se popis planira obaviti, niti bi ih prevoznici bili u mogućnosti prevesti niti bi ih u BiH mogli prihvatiti. A posebna stvar su u svemu tome milionski troškovi za dolazak i odlazak, koje bi za tu vanrednu priliku morali obezbjediti. Zar ne bi bilo korisnije da taj novac ulože u neke svoje započete ili zamišljene projekte ili za humanitarne svrhe.

Besmislene poruke bošnjačkih političara

I ove besmislene poruke dijaspori da dođe da bi bila popisana šalje sve veći broj iskusnih političara, koji kako izgleda ne žele dijasporu pored sebe ili ne vide dalje od nosa. Kamo sreće da se stotine hiljada onih koji žive u svijetu odazove ovim apelima, ali od toga nema ništa. Zar nam nije dovoljno iskustvo sa sličnim pozivima i apelima upućivanim sa raznih strana preko svih medija tokom izbora, pa smo svaki put doživljavali fijasko. Nijedan put nije glasalo ni 10% glasača iz dijaspore, a glasati je bilo mnogo lakše i jeftinije, samo ispuniti glasačke listiće, fotokopirati ID i to poslati poštom. A kako sada očekivati da stotine hiljada tih istih Bosanaca uzme nekoliko dana odmora, zbrine kod nekog djecu ili povuče iz škole i povede, plati prevoz, kupi rodbini milošte i po ko zna kakvom jesenskom vremenu dođe u oktobru da bi nekom iz popisne komisije dali tražene podatke. Svakom mora biti jasno da je to neizvodljivo.

Naravno, svi oni koji mogu u vrijeme popisa doći u BiH dobro su došli i biće od podsticaja svima, da se taj društveno koristan posao uspješno obavi i pomogne integraciji BiH i njenom ekonomskom razvoju. Od velikog možda i presudnog značaja je da se popisom obuhvate svi građani BiH, što znači da se takav popis ne može i ne smije obaviti eliminacijom Dijaspore.

Ultimativan zahtjev bosanskih intelektualaca Amerike

Ove probleme su dobro uočili američki bosanski intelektualci, pa svojim proglasom opravdano predlažu da se popis proglasi nevažećim ako dijaspora ne bude popisana. Naime, grupa bh intelektualaca i univerzitetskih profesora SAD uputila je pismo članovima Predsjedništva BiH i g. Željku Komšiću kojim zahtjevaju da se dijaspori osigura učešće u popisu stanovništva. Za građane BiH i vlasnike imovine u BiH se traži Ustavno pravo da budu popisani, a ako im se to onemogući izražavaju spremnost učiniti sve da se popis stanovništva proglasi „nevažećim i neprimjenjivim“. Lično mislim da je potrebno djelovati sada odmah, a ne čekati kad se popis završi. Poslije boja kopljem u trnje. Ko zna kako će oni koji budu odlučivali o valjanosti popisa postupiti, jer nam iskustvo pokazuje da se sve u bh i oko bh petlja i muti. Teško je vjerovati da ova vrsta otpora može nešto promijeniti, jer kada se popis završi niko neće biti spreman na korekcije, što se najbolje vidi iz nespremnosti najodgovornijih da mijenjaju Dejton, iako svi vide i osjećaju njegove manjkavosti. Kako po svemu izgleda, jedini izlaz biće pozvati narod na bojkot popisa, jer ovakav popis koji vlasti žele, je popis bez Dijaspore.

Bosanci i Bošnjaci dijaspore moraju biti popisani, elektronski ili na neki drugi prikladniji način, mora im se omogućiti da potvrde svoju pripadnost državi i narodu. Novac bi za takav projekat trebala obezbjediti međunarodna zajednica odnosno EU, koja je inertno prihvatila progon a dijelom i asistirala u njemu. Milion Bosanaca pretežno Bošnjaka, ne uključujući ekonomske emigrante, njih blizu 300.000 koji su izašli naknadno, nije otišlo u svijet iz ćeifa niti u potrazi za poslom, već su protjerani iz svojih sela i gradova. To Evropa i svijet znaju i moraju tretirati na pravi način, te svoje stavove o tome prilagoditi uslovima u kojima se u BiH popis obavlja.

Nakon fizičkog istrebljenja Bošnjacima prijeti administrativna egzekucija

Kada se sagledaju svi aspekti bh politike u toku implementacije Dejtonskog mira, naročito posljednjih nekoliko godina i razluče strateška pitanja od značaja za napredak države i život naroda i građana sa stanovišta njihova rješavanja, uključujući i ona koja su trenutno u žiži, vidi se da snage destrukcije sve više uspijevaju u svojim rušilačkim nastojanjima. Upravo zbog toga na popis se ne može, kao kod drugih zemalja, gledati samo kao administrativno ili tehničko pitanje.

Na osnovu svega što se u BiH i oko BiH dogodilo od Dejtona do danas na političkom i ekonomskom planu, nedvojbeno se da zaključiti da neprijatelji jedinstvene BiH uvijek uspijevaju preko stranaka, lobija, uticajnih pojedinaca, međunarodne zajednice iznuditi štetne kompromise i nametnuti rješenja koja njima odgovaraju. To se potvrđuje i najnovijim manipulacijama oko vojne i državne imovine, kroz improvizacije u rekonstrukciji vlade F, a uskoro će se moći prepoznati u rezultatima popisa stanovništva, koji bi mogli biti fatalni. Sve to se vrlo teško i posljedično odražava na život svih naroda i građana BiH, zbog čega radnici i građani sve češće štrajkovima zaustavljaju rad, štrajkuju glađu, vrše samoubistva i izlaze na ulice da traže svoja prava. U svemu tome najveći gubitnici, najveći stradalnici su Bošnjaci i njihova dijaspora, kojoj se nakon fizičkog istrebljenja tokom agresije, sada planira administrativna egzekucija, brisanje sa spiska građana BiH.

Da li je bojkot popisa jedina preostala opcija?!

Ostaje pitanje može li se još nešto učiniti da se vlastodršci privole za izmjenu stavova i propisa o popisu, ili je Dijaspora već otpisana, mnogo prije nego njen najstariji dio izumre. Ali kako po svemu izgleda, prema sadašnjem stanju stvari i odnosa, jedini način da se suprotstavi takvim nastojanjima je bojkot predstojećeg popisa stanovništva, koji mnogi smatraju jedinom alternativom. Značajna odgovornost i uloga u tom pogledu leži na Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, ali ne manja na krovnim bosansko-bošnjačkim organizacijama u svijetu, kao što su Svjetski savez BiH dijaspore, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, čiji su predstavnici i zastupnici do sada više puta o tome bezuspješno razgovarali s bh vlastima. Veze bh građana iz Dijaspore su daleko jače sa sugrađanima i građanima u BiH, nego sa vlastima, pa je sigurno da bi uticaj Dijaspore i u tom pravcu mogao biti veliki, možda i presudan. Pa ipak, ne treba izgubiti iz vida da mnogi iz vladajuće bh garniture žele da se to dogodi, jer bi time najveću krivicu za sve što se dogodilo u ratu i nakon rata mogli knjižiti na Bošnjake. Ako je to cijena koju treba platiti, može se s pravom vjerovati da je veliki broj Bošnjaka, i ne samo Bošnjaka, spreman i na takvu cijenu.

Vezani tekstovi istog autora na ovu temu: „Popis eliminiše BH dijasporu?!”

Zijad Bećirević

Burlington, 28.februara 2013.

28.02.2013.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 28.02.2013. - Last modified: 14.08.2015.