ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



POBIJEDILA JE DEMOKRATIJA - OBAMA OSTAJE U BIJELOJ KUĆI

Zijad Bećirević


Pobjedom nad Republikancem Mitt Romneyem na 57. Američkim izborima Demokratski predsjednički kandidat Barak Obama postao 44. Predsjednik Sjedinjenih država i stekao pravo na drugi četverogodišnji predsjednički mandat

Davanjem ove izborne pobjede Obami i Demokratima narod Amerike je prepoznao ciljeve i odredio put kojim želi da ide Amerika.

Američki predsjednički izbori na kojima se birao predsjednik, članovi kongresa i trećina Senata završeni su. Održani su 6. novembra 2012. godine u 50 američkih država i Washington distriktu. Svijet je sa velikom pažnjom pratio tok američkih izbora. U izbornoj utrci, koja je trajala duže od godinu dana i bila neizvjesna sve do samog kraja, pobjeda je pripala kandidatu Demokratske partije, aktuelnom predsjedniku Sjedinjenih država Barak Hussein Obami, kome je ovo drugi predsjednički mandat. Pobjeda Obame za mnoge je bila očekivana. Od 537 elektorskih (poslaničkih) glasova, kojima se po američkom izbornom zakonu određuje pobjednik, Obama je u 49 od 50 država osvojio 303, a njegov republikanski suparnik Mitt Romney 206. Po tom izbornom modelu države sa više stanovnika daju više elektorskih glasova. Tako Kalifornija daje 55 a manje države kao Aljaska, Vermont, Montana po 3 elektorska glasa. Za pobjedu je bilo potrebno 270. Nakon predsjedničke inauguracije, koja će se obaviti 20. januara 2013. godine, Obama postaje 44. Predsjednik Sjedinjenih država i ostaje u Bijeloj kući još 4 naredne godine.

I ovaj put Amerikanci masovno izlaze na izbore. Procjenjuje se da će na izbore izići 120 miliona Amerikanaca. Na prošlim američkim izborima, održanim 4. novembra 2008. godine, na kojima je Obama osvojio prvi predsjednički mandat, glasalo je čak 136, 6 miliona ili 88% građana. Tada je Obama osvojio 349 elektorskih glasova, a za njega je glasalo 52% glasača. Njegov protivnik, Republikanac McCain dobio je 147 elektorskih glasova, a za njega je glasalo 46% glasača. Ovaj put, u cilju što masovnijeg izlaska na izbore, građanima je omogućeno ranije glasanje, a tu mogućnost koristilo je oko 30 miliona glasača.

Ovo su najskuplji predsjednički izbori u historiji SAD. Procjenjuje se da su koštali $7,5 milijardi, a oba kandidata potrošila su preko $1 milijardu.

Poseban uticaj na izbornu pobjedu imale su tri TV debate pred američkim građanima, praćene preko svih medija u svijetu, na kojima su oči u oči predsjednički kandidati predstavili svoje programe i kritikovali suparničke. Mitt Romney je do tada smatran autsajderom, ali se na prvoj debati u Denveru pokazao energičniji i uspješniji od Obame ( kada je vrlo efektno u samo 4 tačke izložio svoj plan za oporavak ekonomije), od čega se Obama uspio oporaviti tek u narednoj debati. Obama je bio dominantan i u trećoj debati održanoj na Floridi, kada se raspravljalo o vanjskoj politici. Tada je Obama istakao potrebu da se trebaju okončati ratovi, nastaviti borba protiv terorizma i više posvetiti ekonomiji zemlje. Pri tome je podsjetio da je sigurnost Izraela najvažnije pitanje vanjske politike SAD.

Ključnu ulogu u pobjedi Demokrata na čelu s Obamom imala je pobjeda Obame u 6 američkih neodlučnih država, koje zovu „swing“ države. To se pokazalo i ovaj put. Odlučujuća borba za prevlast vodila se u Ohiu, Virginiji, Nevadi, Iowi, Coloradu i Floridi. Do 2008. godine, kada je povjerenje dala Obami, Virginija je bila jako uporište Republikanaca. Ključni se pokazao Ohio, kojeg su oba kandidata obišli više puta u toku kampanje. Razlog za to je što po uhodanoj tradiciji ostale 44 američke države svoje glasove daju Demokratama ili Republikancima. Time je već u startu 80% biračkog tijela jasno opredjeljeno. Tako je Californija tradicionalno uporište demokrata, kao što je Teksas Republikanaca.

Značajnu ulogu u predizbornoj kampanji imale su žene, ali i supruge predsjedničkih kandidata, koje su dale nesumnjiv doprinos. Vjeruje se da su glasovi žena, koje su više podržale Obamu, imale donekle odlučujući uticaj na izbornu pobjedu. I na prošlim izborima od 10 žena Obamu je podržalo 6.

Barack Obama je rođen 1961.na Havajima. Od 2004. je bio senator Illinoisa, a 5.novembra 2008. postao je 44. američki predsjednik. Završio je politološki studij na Columbia University, a vanjsko-političke odnose na Harvard University. Oženjen je s Michelle s kojom ima dvije kćerke.

Uz Obamu, kao potpredsjednik, naredne 4 godine nastavlja Joe Biden, koji je značajno doprinio Obaminoj pobjedi i imao važnu ulogu u mnogim segmentima odlučivanja tokom Obaminog prvog mandata. Senator je i 36 godina član Američkog kongresa. Vjeruje se da on Obami daje dodatnu snagu.

Prvi predsjednički mandat Obama je počeo 4. novembra 2008. godine, nakon pobjede nad Republikancem McCainom. U toku mandata imao je uspjeha ali i neuspjeha. Ispunio je najveći broj programskih obećanja. Okončao je dva desetogodišnja rata u Iraku i Afganistanu, nanio teške udarce Al Qaedi, likvidirao Osamu bin Ladena. Zalaganje za atomsko razoružanje donijelo mu je je Nobelovu nagradu za mir. Zbog teškog nasljeđa iza vladavine George Busha duge 8 godina i privredne recesije u svijetu, prve dvije godine mandata bile su stagnantne i dovele do nazadovanja američke ekonomije i pada zaposlenosti. Uz velike napore proveo je zdravstvenu reformu, kojom je pokrio američku sramotu, da kao najbogatija zemlja svijeta nema punu zdravstvenu zaštitu svojih građana. Nije uspio zatvoriti Gvantanamo, u kojem bez suđenja i danas leže mnogi muslimani. Posebno opterećenje Obami predstavljao je vanjski dug težak 15.000 milijardi, 12,3 miliona nezaposlenih i preko 700.000 beskućnika. Kada je 2008. stupio u prvi mandat obećao je stopu nezaposlenosti koja je tada iznosila 6,8% smanjiti na 5%, ali se zbog recesije dogodilo suprotno. Nezaposlenost je povećana na 10% i tek posljednju godinu svedena je na 7, 9%. Ipak, Obama je uspio nadvladati ekonomsku krizu, podići vrijednost američke ekonomije sa 14 na 15 milijardi, uz rast društvenog bruto proizvoda po stopi 2,2% godišnje.

Novim mandatom Obama nastavlja borbu za poboljšanje položaja srednje klase. A srednji stalež je odlučio kome će pripasti i ovi izbori. “Priča svih priča u Americi, kako kaže komentator Ivica Puljić, je kako živi prosječan Amerikanac.“ Obama je obećao posebnu podršku mladima, studentima, čije je školovanje sve skuplje, jer skoro svaki student kad diplomira uz diplomu ponese dug težak prosječno $27.000, koji mora otplatiti.

Mitt Romney je star 47 godina. Rođen je u Detroitu. Otac mu je bio guverner Michigena, a majka se isticala u politici. Oženjen je. Ima 5 sinova. Koledž je završio u Harvardu. Dvije i pol godine proveo u specijalnoj misiji u Francuskoj. Romney je veoma uspješan biznismen i jedan od najbogatijih Amerikanaca. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 66 milijardi. Republikanski kandidat za potpredsjednika, uz Romneya, bio je Paul Rian, star 42.godine, oženjen, troje djece, poznat po tome što se zalagao za privatizaciju državnog zdravstvenog osiguranja „Medicare“ i podizanje zida prema Meksiku. Romneyu su propali do sada svi pokušaju da uđe u Bijelu kuću. Ovo mu je vjerovatno bila posljednja prilika.

Republikanci su izborni štab smjestili u Bostonu, odakle su pratili tok izbora. Vjerovali su u svoju pobjedu i tvrdili da je Romney za kraj pripremio samo pobjednički govor. Takva ubjeđenja su im podržali prvi rezultati izbora.

Srž Romneyeve strategije u vanjskoj politici je u jačanju američke vojne moći, tješnja saradnja s Izraelom, povlačenje iz Afganistana, oštrije sankcije prema Iranu i uklanjanje slabosti u trgovini s Kinom, koju je optužio za krađu američkih patenata.

Značajnu prevlast i pobjedu Obami donijeli se elektorski glasovi Ohaja (18), Floride (29), New Hampshire (4), Virginije (13), Iowe (6), Californije (55), Nevade (6)... A dobio je i glasove Wisconsina(10), Maine, Hawaii, Washingtona, Vermonta...

I na ovim izborima se pokazalo da za američke glasače religijska pripadnost nije odlučujući faktor, iako vole da je njihov kandidat vjernik. To potvrđuje izbor Obame, koji je Baptist i kandidatura Romneya, koji je mormon.

Izrael ostaje ključni strateški partner SAD. Obama je naglasio “da su SAD uz Izrael“, čime je Palestini i narodima Bliskog istoka otvorio prostor za nove pozitivne opcije. Tokom predizborne kampanje oba kandidata su približno približili stavove o Kini, Bliskom istoku, Briselu, pa čak i Rusiji, koju je Romney u početku nazvao neprijateljem Amerike br.1. Obama želi prenijeti više prava, a vjerovatno i odgovornosti, na UN i EU u kreiranju političkih rješenja. To se posebno odnosi i na Balkan. Iz toga se da zaključiti da će SAD uvijek biti partner ondje gdje se stvari postave istinito. Ipak, trebaće mnogo pameti, mudrosti i volje, boljih kompromisnih rješenja, da se ugase ratna žarišta i u islamskim zemljama izbjegnu ozbiljnije krize, kao što je trenutna u Siriji.

Obaminu pobjedu spremno je dočekalo 12.000 građana u Kongresnom centru u Chicagu. Pobjedu Obame prva je nagovijestila američka država Vermont, koja mu je dala 3 elektorska glasa. Pobjedničke ovacije su dobile na intenzitetu u kasnim noćnim satima, kada je saopšteno da je Obama pobjedio u Ohaju. Pjevaju se pobjedničke pjesme, maše američkim zastavama, grle se i ljube. Čekaju pobjednika. Pobjednička euforija nastavljena je u gradovima širom Amerike. Može se zaključiti da su poruke koje je tokom predizborne kampanje otposlao Obama bile uvjerljivije. Glasači nisu željeli ponovno rizikovati s Republikancima i ući u novu političku i ekonomsku neizvjesnost. Romneyeve poruke su bile uopštene, što nije privuklo neodlučno biračko tijelo. Sa dozom nevjerice su primljena i njegova obećanja o milionima novih radnih mjesta.

Pobjeda Obame na ovim izborima nije tako blistava i uvjerljiva kao na prethodnim 2008, kada su govorili da se „rodila nova sretna Amerika”. Ipak, ne treba zaboraviti da je u prvi predsjednički mandat Obama stupio u vrijeme kada je imidž SAD bio ozbiljno poljuljan. Amerikanci nisu zaboravili tešku vladavinu Georga Busha, što ih je na ovim izborima odredilo za Obamu, koji sada dobiva priliku da u naredne 4 godine Americi vrati izgubljeni sjaj i popravi poljuljani imidž.

Obamu već s početka mandata očekuju brojni izazovi. Da li će Demokrate na čelu s Obamom i Joe Bidenom moći postići napredak koji žele!? Veliki su izazovi, ali velika volja naroda i velike mogućnosti Amerike. Ipak, može se vjerovati da su najteži dani Amerike prošli. Stanje ekonomije se osjetno popravlja. Prema procjeni MMF SAD će u ovoj godini ostvariti ekonomski rast 2%, što je više od predviđenih 1%. U narednoj godini očekuje se 3%. U toku Obamina mandata posao je dobilo 5,5 miliona Amerikanaca. Postoji opravdano uvjerenje da će se Obama sada moći više posvetiti ekonomskom unapređenju zemlje. SAD na čelu s Obamom i Joe Bidenom žele voditi svijet do rješenja u svim strateškim političkim i ekonomskim pitanjima. Ne žele punu odgovornost držati na sebi, već traže suodgovornost. Ipak, do pravih rješenja moraće se doći putem kompromisa, naročito na unutarnjem planu, gdje će suradnja s Republikancima i dogovor ponekad biti teški.

Pobjeda Demokrata je važna za mnoge zemlje svijeta, ali i za Balkan, jer su Demokrate više zainteresirane i vezane za problematiku BiH i Balkanski region. SAD ima kontinuitet u spoljnoj politici, pa se može očekivati da se odnos prema spornim pitanjima Balkana neće bitnije promijeniti. BiH neće biti zaboravljena. SAD su i prilikom posljednje posjete Hillari Clinton naglasile da se zalažu za jedinstvenu BiH u EU i nezavisno Kosovo.

U ovom momentu još nema potpunih rezultata izbora. Očekuje se da će Senat ostati u rukama Demokrata, a Predstavnički dom da će biti u rukama Republikanaca, što će primorati Obamu na dogovore i kompromise, čak i onda kada ih ne želi. Ipak, puno je prostora i mogućnosti za veliku, bogatu i moćnu Ameriku. Za pun uspjeh potrebno je jedinstvo. Zato Obama već sada poziva Romneya i republikance da zajednički pristupe rješavanju svih složenih pitanja.

U kratkom obraćanju iz Bostona Romney je dostojanstveno prihvatio poraz, Obami čestitao pobjedu i njegovoj porodici zaželio sreću i uspjeh. Može se već zaključiti da je Romney bio ozbiljan protukandidat Obami, da je značajno unaprijedio izborni proces, dao mu snagu i dinamiku, potcrtao strateška pitanja unutarnje i vanjske američke politike i dodatno obavezao Obamu na njegova predizborna obećanja. Romey je izgubio izbore, ali nije oslabio već naprotiv ojačao kredibilitet druge najjače američke stranke, Republikanaca.

Ipak, neki već sada postavljaju pitanje da li je američki izborni sistem dobar. Da li ga treba mijenjati? U ovim izborima Romney je izgubio izbore, iako je imao od glasača oko 700.000 glasova više od Obame ( prema nepotpunim rezultatima), ali je dobio manje elektorskih glasova presudnih za izbor. Po nekoj logici više glasova glasača govori o većoj podršci onom koji ih dobije, a manji broj ukazuje na niži stepen povjerenja u onog kome su uskraćeni.

Nakon izborne pobjede, na pozornici Kongresnog centra u Chicagu Obama se pojavio u društvu supruge Mishele i njihove dvije kćerke, a potom im se pridružio Joe Biden sa suprugom. Tokom Obaminog pozdravnog govora atmosfera u Chicagu, širom Amerike i svijeta, gdje mnogi prošle noći nisu spavali, donijela je veliko uzbuđenje i bila puna pozitivnih naboja. Obaminu pobjedu slavio je i mali gradić Kogelo u afričkoj državi Keniji, rodnom mjestu Obaminog oca. I Obama je, kao Romney, pozvao Ameriku na zajedništvo, naglašavajući da su oni jedan narod.

Obama se zahvalio svim učesnicima izbora, izbornom štabu, volonterima, mladima, koji su sve učinili da se njihov glas čuje i čestitao Romneyu na dobroj kampanji. Izrazio je uvjerenje da će zajedno s Republikancima naći najbolji put kojim će voditi ovu zemlju naprijed. Svoju posebnu zahvalnost uputio je svom najboljem partneru Joe Bidenu i supruzi Michel, bez koje, kako kaže, “on ne bi bio ono što jeste“. U svom nadahnutom i osjećajnom govoru Obama nije zaboravio nikoga, ni studente, ni vojnike, ni emigrante... naročito one iz srednjeg staleža, koji od njega u drugom mandatu očekuju da učini mnogo više za dobrobit svih ljudi Amerike. U svom obraćanju Obama je pozvao na jedinstvo, podsjetio na mnoge značajke i vrijednosti američkog života. Želja Obame je da američka djeca uče u najboljim a školama i odrastaju u zemlji koja je otvorena prema svima, u kojoj vlada mir, koja nije oslabljenja nejednakostima i u kojoj svako može postati i predsjednik. Obama je izrazio uvjerenje u napredak, koji će doći uz zajedničke napore. Nismo jaki zato što imamo bogatstvo, najjaču vojsku, već zato što se do naših obala ide samo u slobodu, koja dolazi uz ljubav, patriotizam i odgovornost. Ljubav i optimizam je ono što nas čini velikim. Ponosan sam na to da vodim ovu zemlju, u kojoj sam zahvaljujući vašim glasovima predsjednik. Nikad nisam imao više nadu, koja mi daje snagu i hrabrost i tražim od vas da mi pomognete da ovu nadu održim, da se nastavimo boriti za nova radna mjesta i nove prilike. Odlučniji se vraćamo u Bijelu kuću da obavljamo vaše zadatke. Nije bitno ko ste i šta ste, koje boje, bogati ili siromašni, homoseksualci ili ... niti odakle dolazite, kada radimo zajedno za dobrobit. Uz vašu pomoć i milost Boga nastavićemo put naprijed. Bog blagoslovio SAD. Tako je govorio Predsjednik Obama.

Govor Obame bio je jak i nadahnut. Pozvao je na jedinstvo, jednu naciju, jednu Ameriku. Rekao je da sretnu budućnost mogu ostvariti svi samo zajedno zajedničkim radom. “Vi ste me učinili boljim predsjednikom” poručio je biračima koji su ga ponovno izabrali. Pobjeda Obame sa 303 naspram 206 glasova imponuje ali i obavezuje.

Želimo vjerovati da će američki narod biti sretan što je Obamu izabrao za predsjednika i povjerio mu drugi predsjednički mandat.

Sve čestitke Obami kao pobjedniku, ali Romneyu koji je stoički odvažno prihvatio poraz. Amerika ide dalje. Davanjem ove izborne pobjede Obami i Demokratima narod Amerike je prepoznao ciljeve i odredio put kojim želi da ide Amerika.

Zijad Bećirević


08.11.2012.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 08.11.2012. - Last modified: 14.08.2015.