ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević


 



NEIZVJESTAN FINIŠ AMERIČKIH PREDSJEDNIČKIH IZBORA

Zijad Bećirević


Amerika i svijet s nestrpljenjem očekuju izbor novog američkog predsjednika. Još uvijek je neizvjesno da li će to biti demokrata Barack Obama ili republikanac Mitt Romney? Prema posljednjim anketama ni jedan predsjednički kandidat nema odlučujuću prednost.

Amerika i svijet s velikim interesovanjem očekuju konačan rasplet duge predizborne kampanje predsjedničkih izbora u Americi. Po mnogo čemu i iz više značajnih razloga postalo je to najvažnije pitanje za cijeli svijet. Nakon iscrpljujuće izborne utrke između Demokrata, koje predstavlja aktuelni predsjednik Barack Obama i Republikanaca, koje ovaj put predstavlja Mitt Romney, mišljenja birača su i dalje podjeljena. Ko će dobiti odlučujuću prednost nisu dale odgovor ni tri završne TV debate, čak ni posljednja na Floridi, u raspravi o vanjskoj politici u kojoj je Obama bio dominantan.



Sjedinjene američke države su i dalje demokracija u kojoj dominiraju dvije stranke, Demokrati i Republikanci, bez jake treće stranke. Na nacionalnom nivou nema značajnije socijalističke partije, mada su socijalisti još što godina ranije imali 6% glasova. Radnički sindikati umjesto da stvore vlastitu stranku radili su sa demokratima ili republikancima i bavili se pretežno ekonomskim pitanjima. Zbog toga na svim do sada održanim izborima dvije vodeće stranke, Demokrati i Republikanci, redovno dobivaju 95% glasova, a samo 5% ostaje nekom trećem.

Izborna kampanja je počela prije godinu dana u državi Iowa . U javnoj debati, koju je s pažnjom pratio cijeli svijet, našlo se sve što život čini važnim, ali je u središtu predsjedničke izborne kampanje dominantno bila je ekonomija.

Barack Husein Obama je aktuelni predsjednik SAD. Rođen 1961. godine na Havajima. Od 1994 do 2004. bio je senator države Illinois. Na položaju predsjednika je od januara 2009. godine, kada je postao prvi demokratski afroamerički predsjednik u historiji SAD. U toku prvog četverogodišnjeg mandata uspješno se nosio s brojnim političkim i ekonomskim problemima na unutarnjem i vanjskom planu. Već s početka mandata dobio je Nobelovu nagradu za mir zbog zalaganja za nuklearno razoružanje.

Mitt Romney je republikanac, bivši guverner Massachusetta. Ovo je njegov drugi pokušaj osvajanja Bijele kuće. U prvom pokušaju 2008. nije uspio. Ima 65 godina. On je uspješan poslovni čovjek i multimilijarder. Ogromno bogatstvo zaradio je na čelu poslovnog fonda “Brain Capital“. Amerikanci ga kao privrednika više cijene nego Obamu.

I jedan i drugi predsjednički kandidat kampanju su počeli dobro pripremljenom programskom strategijom. Obama je Mitta Romneya predstavio kao bogataša koji nema dovoljno dodira s prosječnim Amerikancima, koji se suprostavlja povećanju poreza najbogatijim i ugrožava živote prosječnih radnika. Romney je pokušao Obamu diskreditovati okrivljujući ga za teško stanje na polju ekonomije. Pri tome je izašao s tezom da je Amerika očekivala da će Obama spasiti ekonomiju, smanjiti deficit i otvoriti nova radna mjesta, a umjesto toga Obama je povećao dugovanja i dao milijarde dolara kompanijama svojih prijatelja.

Značajnu podršku u početku kampanje Obami su pružili bivša državna tajnica Madeleine Albright i bivši američki predsjednik Bill Clinton. Na optužbe republikanaca da je ekonomija loša, da je velika nezaposlenost i da su ljudi bez novca, Clinton je odgovorio da je spor ekonomski rast posljedica recesije koja je počela prije Obame i da ni jedan predsjednik takvo nasljeđe ne bi mogao popraviti za 4 godine. O kvalitetama svoga supruga govorila je i Michelle Obama. Rekla je da je njen suprug ekonomiju spasio od kolapsa, reformisao teško stanje zdravstva, ukinuo platnu diskriminaciju žena i studentima poboljšao uslove školovanja. I Jimmy Carter je izrazio uvjerenje da će Obama osnažiti „poštenu, jaču, perspektivnu i ujedinjenu Ameriku“.

U prvom mjesecu kampanje Gallupov institut je davao prednost Obami nad Romneyem 56 naprama 43, par mjeseci kasnije bilo je 49:46, a kako je kampanja odmicala razlika se smanjivala da bi danas bila skoro sasvim izjednačena. Prema posljednjoj anketi NBC mreže oba kandidata su izjednačena i svaki od njih ima podršku od 47% biračkog tijela. Ko će biti novi američki predsjednik u naredne 4 godine odlučiće se u ovih preostalih desetak dana. Odlučujuća borba je za nezavisne birače, koji čine skoro trećinu biračkog tijela. Politički analitičari vjeruju da se presudna bitka za minimalnu prevlast vodi na Floridi, koju kontrolišu Romnijevi republikanci, u Ohaju, koji je naklonjen Obaminim demokratima i u Virginiji, u kojoj oba predsjednička kandidata imaju jednake šanse. Upravo to su američke države koje bi mogle dati odlučujući rasplet. Posljednje dane kampanje predsjednički kandidati užurbano obilaze Floridu, Nevadu, Iowu... Ako Obama pobjedi, bio bi to njegov drugi mandat.

Evidentna je činjenica da do sada ni jedan od predsjedničkih kandidata nije bio dovoljno uvjerljiv da stekne apsolutno povjerenje američkog biračkog tijela.

U predizbornoj kampanji Obama je pokušao uvjeriti Amerikance da je prvi četverogodišnji mandat uspješno potrošio. Okončana su dva teška desetogodišnja rata, rat u Iraku i Afganistanu, likvidiran je Osama bin Laden, provedena zdravstvena reforma, zemlja pokrenuta iz krize u koju je zapala tokom ranijeg republikanskog režima i u vrijeme privredne recesije. U drugom mandatu Obama se želi više distancirati od ratne agresivnosti zasnovane tokom republikanskog režima George W. Busha, vratiti američke vojnike kući, nastaviti borbu protiv svjetskog terorizma i posvetiti se gospodarskom jačanju. Obama se zalaže da obični ljudi uspiju, da svako ima istu šansu. On želi čuti i mišljenja drugih, zajednički rješavati probleme i pri tome radije koristi diplomatiju nego snagu.

I u toku ove kampanje se pokazalo da je sigurnost Izraela, jedno od najvažnijih pitanja američke spoljne politike, od kojeg ovisi i možda ključna prevaga u glasovima američkih Jevreja. Očigledno, privrženost SAD Izraelu ne smije izostati. Tokom cijele kampanje Obama je isticao da Amerika stoji uz Izrael i da će „ako Izrael bude napadnut, Amerika će stati uz Izrael”. Upravo zbog toga odlučujuću prednost mogao bi dobiti predsjednički kandidat koji ponudi prihvatljivije rješenje za složenu političku situaciju na Bliskom istoku. Oba predsjednička kandidata su spremna i dalje politički i vojno podržati Izrael, ali se ne odlučuju bezrezervno podržati Palestinu. Strateško opredjeljenje Obame za Bliski istok je obuzdati ekstremizam, odvratiti islamski svijet od ekstremističkih težnji i pomoći stabilizaciju vladajućih režima u državama Bliskog istoka koje su prijateljski orijentisane prema SAD.

Romney se u toku kampanje zalagao za jačanje vojne premoći i veću lidersku ulogu SAD u svijetu, popravljanje odnosa s Pakistanom, ograničavanje negativnog uticaja Kine na američku ekonomiju, sprečavanje Irana u nuklearnom programu. Romney je osudio Obaminu vanjsku politiku na Srednjem istoku i optužio ga da nije dovoljno učinio u Siriji protiv režima Bashara al-Assada, te da je oslabio američku vojnu moć, što je Obama uspješno demantovao argumentima o strukturalnoj promjeni u američkom savremenom naoružanju nosačima aviona i američkim nuklearnim podmornicama. Romney je optužio Obamu i za slabost i naklonjenost prema islamskom svijetu, navodeći da je Obama u toku mandata posjetio Egipat, Saudijsku Arabiju, Tursku i Irak, a zaobišao Izrael. A Romney bi, ako pobjedi, prvo putovao u Izrael. Odgovor Obame bio je da je „ Izrael prijatelj Amerike i da će uvijek tako biti“, a takvu poruku je uputio i arapskom svijetu. Romney je i dalje ostaje gluh za životne potrebe svijeta, u kojem je sve više gladnih koje trebaju i američku pomoć, pa i dalje nameće težnju da SAD manje participiraju sa ostatkom svijeta, a više budu vojna sila i hegemon. Posebno loš publicitet imala je Romneyeva izjava da je “Rusija i dalje najveći geopolitički neprijatelj Amerike“.

U odgovoru na brojne Romnijeve optužbe Obama je rekao da će i dalje raditi zajedno sa saveznicima da se u svijetu eliminišu ratna žarišta, uvede mir i ojača demokratija. Pri tome je istakao da su Iranu uvedene do sada najoštrije sankcije radi nuklearnog programa. Poseban odjek na američki srednji stalež imala je Obamina izjava na temu Romneyeva bogatstva :“ Ja kupujem u robnim kućama, a on kupuje robne kuće „

U toku kampanje bilo je dosta riječi o nacionalnoj sigurnosti, energiji s manje energetske ovisnosti iz vana, o negativnom uticaju Kine na američku ekonomiju i ekonomskim problemima nastalim zbog Kine koja Amerikancima uzima radna mjesta, o Detroitskoj autoindustriji koju je Obama spasio a Romney govorio da ne treba, o Iranu, Siriji, Libiji, izraelsko - palestinskim odnosima, ekonomskoj krizi u Evropi, problemima Afrike, imigrantima, socijalnoj i zdravstvenoj politici, abortusu... U nekima od tih pitanja oba kandidata imala su slične ili podudarne stavove. Posmatrači kampanje su zapazili da se malo govorilo o posljedicama ratu u Afganistanu, koji traje duže od 10 godina, koji je koštao $1 trilion (1000 milijardi), a u njemu je život izgubilo preko 2.000 Amerikanaca, kao i problemima 2.400.000 ranih veterana koji su ostali nakon ratova u Iraku i Afganistanu.

Bez obzira ko pobjedi na izborima, Balkan neće biti prioritet američke vanjske politike, ali će se morati više učiniti na poboljšanju političkog stanja u BiH promjenom ili ukidanjem Dejtonskog ustava i završiti konsolidacija stanja na Kosovu.

Istina, u ovogodišnjoj predsjedničkoj kampanji Obama nije imao izazovnu poruku kao na prethodnim izborima, „ Jes, we can!“, koju su mu dugo u znak povjerenja i podrške klicali Amerikanci, ali ni Romney nije našao nešto bolje čime bi motivirao biračko tijelo. Iako ni Obama nema neku značajniju novu inicijativu niti rješenja za načinjene propuste, generalno je uvjerenje da je on pokazao nadmoć u poznavanju problema vanjske politike, što bi mu moglo obezbjediti odlučujuću prednost nad bivšim guvernerom Massachussettsa, republikanskim predsjedničkim kandidatom Mitt Romneyem. Vjeruje se da je većina birača na Obaminoj strani, 47% naspram 45%. Krajnja izjednačenost mogla bi potrajati sve do 7. Novembra, posljednjeg dana kampanje.

Od 50 američkih država, u 41 državi je ishod već izvjestan. Ostaje neizvjesno u 9 država, među kojima su Florida, Ohajo i Virdžinija, koje imaju poseban značaj jer donose više selektorskih glasova, na osnovu kojih se po američkom zakonodavstvu bira predsjednik.

Amerika je velika moćna, a njena veličina i moć se zasniva na načelima jednakosti, društvene mobilnosti, samostalnosti i ograničene vladine moći. Ekonomija SAD ide uzlaznim putem. U posljednje dvije godine otvoreno je preko 2 miliona novih radnih mjesta. Nezaposlenost je još uvijek oko 9%, a 46 miliona Amerikanaca živi u siromaštvu. Kritičari ekonomske politike tvrde da je ekonomija na pogrešnom kolosjeku,da su porezi preveliki, prevelika državna potrošnja, glomazna regulativa, finansijsko tržište nestabilno, te da SAD prijeti fiskalni kolaps, jer je ”u kočiji više ljudi nego onih koji je vuku”. Dugovi SAD su 13 biliona dolara što je 288% od BLD i skoro tri puta više od ekonomskog učinka. Ali, Ameriku gradimo zajedno, “Amerika opet može biti broj 1”, tvrdi Obama. Mi to možemo zajedno, kao nacija. Mi smo bili i bićemo jedna nacija, pod jednim Bogom, sa slobodom i pravdom za sviju. “Man can be as big as he wants” rekao je predsjednik Kennedy.

Prema zvaničnim procjenama američka predsjednička kampanja koštaće 1 milijardu dolara, a preko polovine ovih sredstava utrošiće se u Floridi, Ohaju i Virginiji.

Američki predsjednički izbori održavaju se 6. Novembra. Za mnoga svjetska pitanja to je u neku ruku dan D. Jer kuda ide Amerika, ide i cijeli svijet.

Burlington, 25. Oktobra 2012, Zijad Bećirević
 



"Man can be as big as he wants" - "Čovjek može biti velik ako on želi"



27.10.2012.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 27.10.2012. - Last modified: 14.08.2015.