ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević

 



KOMEMORACIJA ŽRTVAMA JASENOVCA

Zijad Bećirević


I ove godine, u znak sjećanja na 67. godišnjicu proboja logoraša koncentracionog ustaškog logora Jasenovac, pored kamenog cvijeta, na ušću rijeke Une u Savu, sakupio se veliki broj hrvatskih građana, ali i veliki broj antifašista s drugih područja, među kojima i jedan broj preživjelih logoraša. Ovogodišnjem komemorativnom skupu prisustvovao je skoro kompletan hrvatski vrh, predvođen predsjednikom Ivom Josipovićem, premijerom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Sabora Hrvatske Borisom Špremom.



Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor Nezavisne Države Hrvatske, osnovan u septembru 1941. a likvidiran aprila 1945.godine. Nazvan je u narodu “ Industrija smrti 1941-1945“. Bio je to set od 5 glavnih i 3 manja “specijalna” logora na prostoru od 240 kvadratnih kilometara, uključujući i područje preko rijeke Save – Donja Gradina, koje pripada opštini Bosanska Dubica. U logoru su žrtve ubijane i klane nožem, sjekirom, užetom, lancem, žive spaljivane ili gušene Zyklonom- B. Na bosanskoj strani obale, u Donjoj Gradini, nalazi se veliki zemljišni kompleks sa 50 masovnih grobnica, u kojima je po nekim statistikama sahranjeno 360.000 Jasenovačkih žrtava.

Do raspada Jugoslavije Spomen područje Jasenovac obuhvatalo je prostor na kome se nalazio ustaški logor Jasenovac (teritorij R Hrvatske) i prostor Donje Gradine (teritorij BiH, sada područje Opštine Bosanska Dubica u Republici Srpskoj) na kome su masovne grobnice Jasenovačkog ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata, u kojima je zakopano preko polovine jasenovačkih žrtava, koje s hrvatske strane nastoje minimalizirati, a sa srpske maksimalizirati. U sadašnjem memorijalnom području Jasenovac postoji lista sa 59.188 imena Jasenovačkih žrtava, koja je sačinjena 1964.godine, a u Beogradskom muzeju za holokaust je lista sa 80.022 imena žrtava Jasenovca, u kojoj su 52.000 Srbi, 16.000 Židovi, 12.000 Hrvati, blizu 10.000 Romi. Danas ova spomen područja egzistiraju odvojeno, pa odvojeno i dijametralno različito markiraju ove najcrnje stranice ljudske historije.



I ova godišnjica antifašizma ostaje u sjeni kontraverzi koje ni nakon 67 godina od likvidacije logora ne daju vjerodostojne odgovore o stvarnom broju Jasenovačkih žrtava. Za Hrvatsku je to sada 82.085 mrtvih.

U svom obraćanju Predsjednica Spomen područja Jasenovac g. Katica Sedmak je istakla da je na “desetak logorskih lokaliteta evidentirano 82.085 mrtvih“, Srba, Roma,|Židova, Hrvata, antifašista, a među njima 20.038 djece ispod 14 godina. Kao žrtve logora nije spomenula Bošnjake-Muslimane, a nisu ih spomenuli ni izvještači hrvatskih medija, mada je ne mali broj njih završio u logoru ne samo zbog antifašističke opredijeljenosti, već i zbog pomoći svojim komšijama sugrađanima, Srbima. Ipak, vrijedno je spomenuti da je valjda prvi put hrvatski predsjednik Josipović među Jasenovačke stradalnike ubrojio i Bošnjake.

“Suočavanje s vlastitom prošlošću osnovna je pretpostavka sazrijevanja.“ U Hrvatskoj nikada više fašističke, nacističke i ustaške ideje neće proći“, naglasio je u svom obraćanju Predsjednik Sabora Hrvatske g. Boris Šprem“.

Koliko je Bošnjaka ubijeno u Jasenovcu nikad niko nije utvrdio. Ovdje navodimo samo neka od brojnih imena dubičkih Muslimana, koji do danas nikad nisu pomenuti na komemoraciji, nikad im nije odana počast niti proučena Fatiha, a likvidirani su u Jasenovačkom logoru kao štićenici Srba ili antifašisti:

Arnautović(Murata) Meho ( 1914-1943. Jasenovac), Vojniković (Smaila) Mensura (1925-1944. Jasenovac), Delić (Sulejmana) Azemina (1920-1944. Jasenovac), Djurica (Djure) Gordana, 1920-1942, Stara Gradiška, Zubović ( Rejhana) Nevzeta (1925-1944. Jasenovac), Jahić (Hašima) Murisa (1925-1944.Jasenovac), Petrović (Nike) Zdenka (1924-1944. Jasenovac), Pezić (Sulejmana) Berka (1922-1944. Jasenovac), Seferović (Murata) Hasan (1905-1924.Jasenovac), Stojnić (Stevana) Dobrila (1913-1942. Stara Gradiška, Kenjalo (Milan) Borislav, 1912-1941. Gradiška, Kenjalo (Mije) Bosiljka, 1900-1942. Stara Gradiška, Keča (Miloša) Borislav, 1929-1944. Jasenovac, Ladjarević Idriz, 1919-1941. Jasenovac, Delić (Sulejman) Safet, 1925-1945. Jasenovac, Dizdar (Huseina) Rasim, 1919-1943. Jasenovac, Dolić (Mehe) Edhem, 1897-1945. Jasenovac, Džanić (Selima) Muharem, 1885-1944, Jasenovac, Džanić (Selima) Smail, 1889-1944. Jasenovac, Jelisavac Branko, 1930-1944. Jasenovac, Tabaković (Džafera) Džafer, 1903-1945. Jasenovac, Ćejvan Seka i Beba, 1942. Jasenovac, Ornek ( Mije) Marija, 1910-1943. Jasenovac, Ornek (Mije) Ljerka, 1932-1943. Jasenovac, Redžić Muhamed, 1912-1942. Jasenovac, Samardžić (Mehmeda) Mehmed, 1912-1944. Jasenovac, itd, itd.

I ovaj put komemorativni skup i svjetska javnost obnovili su sjećanje na 22. april 1945.godine, dan kada je iz Jasenovačkog logora, od ukupno 1.073 zatočenika, pokušalo bijeg 600 logoraša, (po nekima 1.000), a uspjelo pobjeći svega stotinjak. Jasenovački logor smrti radio je punim kapacitetom sve do kraja aprila 1945, kada su logor oslobodile partizanske jedinice. Prije nego su napustile logor ustaše su pobile sve preostale logoraše, digli u zrak sve logorske objekte i uništili sve tragove zločina. Preživio je samo mali broj zatvorenika, od kojih se 26 pojavilo na poslijeratnim sudskim procesima pokrenutim protiv počinilaca jasenovačkih zločina. Mada su stradanja u Jasenovcu žrtve režima NDH, ubijane više godina i sistematski, aktuelni zvaničnici hrvatske politike i dalje ih karakterišu kao individualne zločine. Najodgovornije počinioce masovnih ubistava stigla je zaslužena kazna, ali nikad adekvatna počinjenom zlu.

Spomen područje Jasenovac ustanovilo je 22. April kao Dan logoraša, kada se u Spomen području susreću preživjeli logoraši, njihova rodbina, antifašisti. Taj dan ostaje kao simbol saosjećanja sa jasenovačkim žrtvama, koje su čovječanstvu ostavile svoju neizbrisivu poruku ispisanu na logorskoj kapiji riječima „Mrtvi živima oči otvaraju”.

Nad Jasenovačkim Spomen područjem, nad gradom Jasenovcem i nad savješću počinilaca zločina vječno će dominirati kameni cvijet Bogdana Bogdanovića, s opomenom svim generacijama svih građana svijeta, kojom se izražava vječna ljudska istina da je život neuništiv i jači od smrti. O Jasenovcu moramo učiti, moramo ga pamtiti, da se više nikad nikom ne dogodi.

Zijad Bećirević



23.04.2012.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 23.04.2012. - Last modified: 14.08.2015.