ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore


BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ






Zijad Bećirević









DAN Dr. MARTINA LUTHERA KINGA

Zijad Bećirević


O ljudima ne treba suditi na osnovu njihove boje kože i vjere, govorio je Dr. King, pa ipak i danas vjerska mržnja i rasna netrpeljivost mijenjaju sudbinu mnogih ljudi svijeta

U ponedeljak, šesnaesti januara je američki praznik, ali i veliki dan svih miroljubivih ljudi svijeta, na koji se obilježava Dan Martina Luthera Kinga, najvećeg američkog borca protiv rasne diskriminacije i velikog borca za ljudska prava.

Dan Martina Luthera Kinga obilježava se od 1983.godine kao državni praznik Amerike, u spomen na lik i djelo Dr. Martina Luthera Kinga, JR, velikog borca za građanska prava crnaca, koji je 1963. godine vodio 200.000 ljudi u poznatom "Maršu na Washington". Nezaboravan je njegov govor o građanskim pravima "I have a Dream" ( “Sanjam jedan san”) održan l963. godine pred 250.000 ljudi. Nobelovu nagradu za mir dobio je 1964. godine. Ubijen je atentatom 1968. godine u Memphisu, država Teneessee. Za njega su rekli da je bio " nezaustavljiva snaga koja je uspjela pokrenuti nepomičnu zgradu rasne diskriminacije". Pa, ipak "građanska prava su još uvijek nedovršeni posao u Americi" podsjetio je ne tako davno g. Edward Kennedy. Nadahnuti govori Dr: Martina Luthera Kinga i danas duboko pogađaju naša osjećanja i mame suze, s kojima nevini ljudi širom svijeta kale svoj bol.

Na putu svoje svete misije Dr. King je ometan i sputavan. Prijetnje njegovoj životnoj sigurnosti bile su svakodnevne. Znao je da neće dočekati dan kada će svi crni ljudi u Americi kao “obećanoj zemlji” postići stvarnu jednakost, ali je vjerovao u ostvarivost svojih težnji i nepokolebljivo išao naprijed. U kontestu njegovih riječi i dijela izrastale su njegove fundamentalne poruke kao ideali ljudske jednakosti: pravda, demokratija, nada i ljubav u bolje sutra.

Dr. Marin Luther King zagovarao je nenasilje kao odgovor na nasilje, kao i mnogi od nas u BiH, koji smo povjerovali u podršku svijeta, u zaštitu UN , očekujući da će nam svjetske sile i svjetski moćnici pomoći u zaustavljanju agresije na našu zemlju, brz poratni oporavak i povratak prognanih u njihove domove, kakav nam je Dejtonskim sporazumom obećan.

Koliko su crni ljudi krvi i suza prolili, života dali, u borbi za jednakost i osnovna građanska prava; koliko su Bošnjaci života izgubili na svom kućnom pragu, u srpskim koncentracionim logorima, koliko su suza prognani prolili u prognaničkim konvojima i hajmovima, koliko su suza isplakale bošnjačke majke u dugim besanim noćima i nad kaburima svoje djece?....Imamo pravo da pamtimo, ali nam poruke Dr. Kinga govore da je cijena mržnje prevelik teret za svaku jedinku, za svako društvo. Moramo se učiti praštanjem ići naprijed, jer mržnjom se ne ostvaruju ideali slobode i demokratije, niti stiže do pravednog cilja.

U znak sjećanja na njegovo veliko djelo, Dr. Kingu je u američkoj prijestonici u avgustu prošle godine podignut monument, a pripreme za njegovu izgradnju trajale su punih 20 godina. Spomenik simboliše raznovrsnost Amerike i njen domet u ostvarivanju građanskih prava. Postavljen je nedaleko od Washington monumenta, gdje su spomenici američkim predsjednicima Jeffersonu i Lincolnu. Na spomeniku svjetskom velikanu Martinu Lutheru Kingu, uklesane su riječi” Ja sam bio vaš bubnjar pravde, mira i pravednosti “, što je kod mnogih izazvalo reakcije i negodovanja, jer te riječi izvučene iz konteksta njegovih poruka djeluju tvrdo i pomalo arogantno, pa je odlučeno da se tekst izmjeni i poboljša. “Kažite da sam bio glasnik mira, kažite da sam bio glasnik pravednosti” govorio je svojevremeno Dr. King.


Vašingtonski monument Dr. Kingu

O ljudima ne treba suditi na osnovu njihove boje kože i vjere, govorio je Dr. King, pa ipak i danas vjerska mržnja i rasna netrpeljivost mijenjaju sudbinu mnogih ljudi svijeta.

I ove godine, Dan Martina Luthera Kinga obilježava se širom Amerike sa nizom manifestacija.
I dok Amerikanci slave domete svoje demokratije podizanjem spomenika borcima za slobodu i prava, dotle se u Republici srpskoj podižu spomenici koljačima i ubicama, njihovim herojima, koji na svojoj duši nose na desetine i stotine nevinih bošnjačkih života. Na obraz i sramotu svijeta, pri otvaranju takvih spomenika sve češće uz zvaničnike Rs stoje vjerski dostojanstvenici i predstavnici pojedinih država. U isto to vrijeme heroji odbrane Bosne optužuju se na osnovu montiranih optužnica, šalju u Hag, osuđuju, ili kao generali Alagić i Delić umiru u nemoći da odbrane svoje dostojanstveno djelo.

Bosna i Bošnjaci na Dan Martina Luthera Kinga plaču i raduju se; raduju se jer su ponosni na Ameriku i zahvalni na njenoj pomoći, ali i žalosni jer njihova Bosna i dalje stenje u Dejtonskim okovima, koji joj okupatore i ubice nadređuju kao gospodare.

Koracima njegova slavnog oca, danas nastavlja njegov sin Martin Luther King III ( drugo dijete od četvoro djece Dr.Kinga, koji je u vrijeme ubistva njegova oca imao samo 10 godina), na čelu organizacije „Ostvarenje sna”, koja nastavlja putem slavnog prethodnika, zalažući se za ideju jednakosti koegzistencijom bez destrukcije, sa jednakim statusom za sve. U nastavku sna Dr. Kinga, kao njegova ostavština, je ostvarenje 5 osnovnih ljudskih potreba: obrazovanje, stanovanje, zdravstvo, posao i pravda. Kada ljudsko društvo ostvari ove uvjete za sretan život, ne nanoseći štetu drugima, vjeruje se da će u njemu opasti prijetnje i tenzije ekstremizma i terorizma, koje predstavljaju najveći teret današnjice.

Odavanjem pošte i časti Dr. Martinu Lutheru Kingu, heroju američke demokratije i građanskih prava, Bosanci u BiH i širom svijeta, uz dužnu zahvalnost, ujedno odaju počast svim herojskim braniteljima Bosne i Hercegovine, koji su svoje živote dali za odbranu prava i sloboda, za mnoge od nas u Bosni i van nje još dalekih i nedokučivih. Neka nam život i djelo Martina Luthera Kinga bude ohrabrenje, pouk i putokaz.

Zijad Bećirević



16.01.2012.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 16.01.2012. - Last modified: 14.08.2015.