ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore
 


 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ
















VAŽNOST I ZNAČAJ OSTAVINSKE RASPRAVE

Piše: Zijad Bećirević


Zijad BećirevićImovina Bosanaca, posebno Bošnjaka, danas je napadnuta više i osmišljenije nego za vrijeme agresije. Različitim spletkama, podvalama, zakonima, uzurpacijom, prisvajanjem državnih nadležnosti, pritiskom na MZ, pljačkom i otimačinom, otima se u Republici Srpskoj sve što nešto vrijedi. Na prvom udaru je sada bivša društvena, državna, vojna imovina, prirodna dobra i javna infrastruktura. Istovremeno i kontinuirano, preostala privatna imovina se nastoji devalvirati, povećati troškovi njenog korištenja i održavanja, jače oporezovati, a ono što je najatraktivnije (posebno u gradskim područjima) pod prijetnjom, ucjenom i prisilom iznuditi i budzašto otkupiti. Slični procesi, mada u manjem obimu, karakteristični su i za neka druga b-h područja. Ovakvom stanju posebno pogoduju mahinacije i manipulacije sa katastarskim aparatom i gruntovnicom, koje vlasti RS veoma uspješno prilagođavaju strategiji „nezakonitog prisvajanja“ i koriste za ubiranje visokih dažbina. Ni ranije, za bivše Jugoslavije, a ni danas u Republici Srpskoj, u sudskim gruntovnicama nije bilo radnog mjesta za Bošnjake.


1. Sa masovne pljačke u RS se prelazi na selektivnu otimačinu

Nakon masovne i totalne pljačke svega što se našlo na tlu BiH tokom agresije 91-95. okupatori sada pristupaju selektivnoj otimačini planski odabrane imovine, kako one koja se nalazi u posjedu države i društva, tako i one u privatnom vlasništvu građana. Rat radi otimanja imovine se nastavlja na svim dodirnim tačkama države i entiteta, posebno preko finansijskih fondova, kapitalnih investicija, vanjske pomoći, što najuvjerljivije ilustruje aktuelni slučaj blokade 96 milijuna eura IPA fondova. Otimanje imovine aktivno pomaže razgradnju BiH, nameće i prejudicira nepravedna ustavna rješenja. Na koji način i sa kakvim sredstvima se otimačina provodi danas (u uslovima relativnog mira), uvjerljivo nam pokazuje izvještaj s područja Republike Srpske, iz Bosanske Gradiške, novinara FTV 60 Minuta pod nazivom „Dodikova mafija teroriše građane u Bosanskoj Gradišci”.

Radi stvaranja boljih uslova i pogodnosti za uzurpacije i otimačinu, i dubljeg guranja u džep bošnjačkoj emigraciji, u RS se mijenja Zakon o katastru , markiraju i označavaju entitetske granične linije, donosi Zakon o statusu državne imovine po kojem bi državna imovina postala gruntovno vlasništvo entiteta (koji međunarodni predstavnik g. V. Inzko suspenduje u januaru 2010-te), manipulira se s popisom stanovništva i forsira popis prije nego se završi povratak (sa kojim bi se u aktivu RS uknjižili rezultati genocida i oduzelo državljanstvo prognanim), pokušava oduzeti b-h državljanstvo prognanim, manipuliše s manjkavostima i nedorečenim odredbama Dejtonskog ugovora u cilju jačanja i otuđenja“ entitetske države“, podstiču i operativno izvode policijske akcije pod motom borbe protiv korupcije i nezakonitosti, špijuniraju, prate, neosnovano hapse i drže u zatvoru nevini bosanski građani, prvenstveno radi zastrašivanja povratnika i podržavanja stanja netrpeljivosti i straha, ...itd. Trend otimačine je vrlo uočljiv u procesu podjele vojne imovine, koja pripada BiH državi, ali se natura dogovor po kojem bi se 24 državna objekta, kada ne budu trebala oružanim snagama BiH ( a već se nagađa ili zna kada neće trebati), vratila u vlasništvo entiteta. A na koji način će se RS dočepati većeg dijela imovine bivše Jugoslavije u inostranstvu, koju su koristila diplomatsko-konzularna predstavništva SFRJ, tek će se vidjeti. Sporazumom o sukcesiji na države bivše Jugoslavije fazno se dijeli 65,4 milijuna dolara, od kojih BiH treba pripasti 15% , u vrijednosti oko 10 miliona dolara.


2. Značaj provođenja ostavinske rasprave

Prognani Bosanci imaju i dodatne probleme s imovinom. Zbog svog trajnijeg odsustva prisiljeni su svoju imovinu povjeriti na čuvanje i upravljanje nekom od povjerenja, a takvih je sve manje ne samo u porodici već i u okruženju, pa imovina propada. Većina prognanih morala je uložiti više godina rada i mnogo novca da vrati otetu imovinu, a nakon toga izvršiti obnovu i rekonstrukciju. Tokom godina mnogi vlasnici imovine su umrli, a njihovi posjedi su ostali bez pravog skrbnika, jer je većina bosanskih posebno bošnjačkih familija rasturena po svijetu i nema uslova da se vrati. Na okupiranim i etnički očišćenim područjima BiH su velike površine zemljišta koje nitko ne obrađuje, kuća u kojima nitko ne stanuje i poslovnih objekata koji se malo ili nimalo koriste. Možda je sazrelo vrijeme za formiranje specijalizovanih ili mješovitih firmi kojima bi vlasnici objekata i zemljišta mogli na osnovu ugovora, a uz određenu nadoknadu, povjeriti svoju pokretnu i nepokretnu imovinu na upravljanje i korištenje, do njihova povratka. Na taj način spriječilo bi se propadanje imovine, obezbjedila njena zaštita i racionalno korištenje i onemogućilo otimanje po propisima koji se već sada pripremaju u Republici Srpskoj, a na osnovu kojih su za vrijeme bivše Jugoslavije otete velike površine zemljišta i objekata od ranijih vlasnika.

Upravo zbog toga, za 1,300.000 bosanskih prognanika i ne mali broj manjinskih u RS i dijelovima Federacije BiH, uz moralno i materijalno obeštećenje, nema važnijeg pitanja od zaštite vlasništva sadržanog u nekretninama i javnoj infrastrukturi, koja je u najvećem broju slučajeva izložena propadanju ili je predmet prisvajanja i otuđenja. U toj imovini ugrađeno je više od stotinu godina rada ovih i prethodnih generacija. Dejtonskim sporazumom dopušteno je okupatoru BiH i počiniocu genocida da prisvoji i uživa pretežni dio tako stečene imovine, predstavljajući je kao vlastito dostignuće.


3. Vanparnični postupak

Prenos imovine nakon smrti ranijeg vlasnika na njegove nasljednike, vrši se vanparničnim sudskim postupkom. Vanparnični postupak obuhvata: Proglašenje umrlih, Diobu nekretnina, Sastavljanje i čuvanje testamenta i Ostavinski postupak. Za sve vrste vanparničnih predmeta podnosi se zahtjev ili prijedlog, koji mora sadržati: ime predlagača, protivpredlagača, te kratak opis vanparničnog predmeta.

Za proglašenje umrlih podnosi se Izvod iz matične knjige rođenih, kopija lične karte, propisani iznos sudske takse i ostali podaci. Za diobu nekretnina podnosi se zahtjev sa zemljišno - knjižnim (zk) i katastarskim izvodom, propisana taksa i ostali dokazi. Za sastav i čuvanje testamenta podnosi se zahtjev sa potrebnim podacima, taksa za čuvanje i eventualni opoziv testament

- Ostavinski postupak se pokreće dostavljanjem sudu smrtovnice, koja sadrži podatke o umrloj osobi, nasljedničke nekretnine upisane u PL i ZK, popis pokretnih stvari, dokumentaciju o imovini i taksa, čija visina ovisi o vrijednosti nasljeđa.


4. Ostavinski postupak

Ubrzanom propadanju naročito je izložena imovina koja ostaje nakon smrti njenog posjednika, a još više ako je njen posjednik umro u progonstvu. Često puta nasljedstvo se nalazi na teritoriju više bivših Jugo- Republika, a nasljednici se nalaze u više država. Sve to otežava i usporava put do nasljedstva. Da bi se imovina zaštitila i osigurala potrebno je što prije pokrenuti ostavinsku raspravu, kako bi u posjed imovine što prije došli njeni pravni nasljednici i oni koji će sa nasljedstvom domaćinski upravljati. Ako to ne učine imovina će gubiti vrijednost, a u mnogim slučajevima postati plijen uzurpatora i otimača.

Mnogi od nas nemaju više nikog u BiH i ne znaju kome da se obrate. Većina nas zna malo ili nimalo o ostavinskom postupku, pa ga zanemaruje i prepušta vremenu ili ga vrši preko posrednika i advokata, što odugovlači proces i odnosi veliki novac. Ima slučajeva da nasljednici promjene više advokata, izgube nekoliko godina, potroše veliki novac, a postupak ne dovedu do kraja. Ako idete preko dobrog advokata, on će utvrditi ko su potencijalni nasljednici, tražiti suglasnost za pravednu diobu, sačiniti ugovor o raspodjeli zaostavštine i dostaviti ga na potpis svim nasljednicima. Potpisan ugovor i ovjeren kod notara, nasljednici vraćaju advokatu, koji umjesto njih sve obavi u sudu, prisustvuje sudskim raspravama i po završetku rasprava, na osnovu sudskog rješenja, imovinu uredno uknjiži u gruntovne knjige suda na nove vlasnike. Taj proces je moguć i efikasan kada postoji suglasnost nasljednika o podjeli imovine.

- Ostavinski postupak je u principu jednostavan, što ćete uočiti iz teksta koji slijedi. Sud ga provodi u skladu sa odredbama „Nasljednog prava”. Postupak je obavezan, ali nepokretanje postupka nije kažnjivo. Ostavinski postupak je izvanparnični sudski postupak u kojem se utvrđuje: ko su nasljednici, šta čini ostavinu i koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima. Vlasnikom nasljeđene imovine nasljednik postaje već u trenutku smrti ostavitelja.

- Ostavinski postupak pokreće nadležni sud čim primi smrtovnicu, kao dokaz smrti, od opštinskog matičara. U nekim opštinama ostavinu pokreće i zakazuje matičar. Ako opštinski matičar ne dostavi sudu smrtovnicu (što se najčešće i događa) nasljednici trebaju sami pokrenuti postupak, jer je to u njihovom prevashodnom interesu. U tom slučaju, neko ode kod matičara, navede ime umrlog, imena nasljednika i dadne validne podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini koja je predmet nasljeđivanja. Te podatke i dokumente matičar prosljeđuje u sud. Tokom sudskog postupka sud je dužan paziti da prava stranaka budu što pravilnije osigurana.

U prvom stupnju, ostavinski postupak se provodi pred nadležnim Opštinskim sudom. Provodi ga sudac zajedno sa javnim bilježnikom. Javni bilježnik je dužan pribaviti sve dostupne podatke i pripremiti ih za raspravu, ali nije dužan istraživati ostavinu koja se nalazi u gruntovnim knjigama drugih sudova. Pribavljanje takve dokumentacije je obaveza nasljednika. Nadležni sud je onaj gdje je ostavitelj u toku smrti imao prebivalište, a ako ga nije imao, onda je nadležan sud gdje je ostavitelj tokom života duže boravio ili gdje mu je bila pretežna imovina. Stranke u postupku ne mogu mijenjati nadležnost suda.


Dakle, pokretanju ostavinskog postupka prethode sljedeće radnje:

1. Opštinski matičar sastavlja smrtovnicu i dostavlja je sudu

2. Na osnovu odluke suda ovlašteni sudski službenik, javni bilježnik ili drugo ovlašteno lice vrši popis odnosno verifikuje stanje ostaviteljeve imovine. Popisu mogu prisustvovati svi potencijalni/ zainteresovani nasljednici.

3. Sud preduzima potrebne radnje za osiguranje ostavštine

4. Ako je ostavitelj ostavio oporuku, osoba koja je ima dužna je sud izvjestiti o oporuci


Sud pokreće ostavinsku raspravu ako je iza ostavitelja ostala makar jedna nekretnina, a o podjeli pokretne imovine nasljednici se mogu i sami sporazumjeti. Ostavinska rasprava se vodi na jednom ili više ročišta, na koje sud poziva sve potencijalne nasljednike(ili ovlaštene zastupnike) i sudske učesnike u postupku. Nepoznate ili nedostupne nasljednike sud poziva OGLASOM, koji se objavljuje u javnim novinama. Sud odlučuje na osnovu „nasljedne izjave” koju daju nasljednici pred sudom. Nasljednom izjavom nasljednici se prihvataju nasljeđa ili odriču prava na nasljeđe u korist nekog drugog.

- Ozbiljan problem u ostvarivanju prava na nasljeđe putem ostavinske rasprave, za sve Bosance koji su tokom rata raseljeni i žive van mjesta svog ranijeg boravka, predstavlja sudsko oglašavanje. Vi često i ne znate da je sud ili netko drugi pokrenuo ostavinsku raspravu za ostavštinu, na koju vi ili neko iz vaše uže porodice imate nasljedno pravo. Posebno, ako je naslijeđena imovina van BiH. Sud vam šalje poziv, ali kako nema vašu pravu adresu, vi poziv nikad ne dobijete. Ako vas sud poziva OGLASOM u nekim lijevim službenim novinama, koje nikad ne čitate, nećete ni znati, a ostavinski postupak će biti proveden, obično na vašu štetu. Ovdje treba imati posebno u vidu, da korumpirane sudije ili sudski činovnici, mogu učiniti sve da vas zaobiđu, a kada za to doznate, sve je već kasno. Postupak je proveden, nasljeđe podijeljeno. Sve je po zakonu urađeno, a vi ostali kratkih rukava. U tom slučaju možete podnijeti novi prijedlog za nasljeđivanje, ali to usložnjava postupak.

Ako se nakon obavljene ostavinske rasprave sazna za neku imovinu koja nije bila obuhvaćena ostavinom, tada se može podnijeti novi podnesak za nasljeđivanje naknadno pronađene imovine. Zatajivanje imovine ostavitelja, ako se zatajivanjem mijenja volja ostavitelja, predstavlja krivično djelo.

Novim Zakon o premjeru i katastru nepokretnosti, koji je donesen još 2002. godine, obezbjeđena je jedinstvena evidencija nekretnina u okviru izvršne vlasti i uveden adresni registar i topografsko-kartografsko praćenje. Može se očekivati da će ostavinski postupak biti znatno unapređen novim IPA projektima, koje podstiče i u BiH finansira Evropska unija. Sa njima se olakšava i ubrzava obavljanje poslova u katastru.


5. Zaštita prava i imovine je prevashodni interes države i građana BiH

Interes države je da zaštiti svoje građane, njihova prava i imovinu, a interes građana je da zaštite sebe, svoju državu i zajednička prava, ali u BiH to nije moguće jer su i državi i njenim građanima vezane ruke

Zaštita državne imovine i imovine u vlasništvu njenih građana je ustavna obaveza i prevashodni interes Bosne i Hercegovine. Razgradnja i otimačina, započete u ratu a nastavljene u lažnom miru, moraju se zaustaviti i onemogućiti. Obećanja data Dejtonskim sporazumom su laž i obmana i države i građana BiH. Legalni Ustav BiH je osnov na kojem se jedino može i mora zasnivati i graditi suživot naroda Bosne i Hercegovine. Vraćanje na legalni Ustav BiH je put spasa i jedini put za državu BiH i sve njene narode, koji vjeruju u svoju zajedničku budućnost.



29.09.2011.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 29.09.2011. - Last modified: 14.08.2015.