ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA




UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ








 



BOSNA I BOŠNJACI

NA DAN Dr. MARTINA LUTHERA KINGA

Piše: Zijad Bećirević


Zijad BećirevićDanas, 17. januara 2011. godine, na Dan Dr. Martina Luthera Kinga, borca za građanska prava crnaca, slušajući govor dr. Kinga iz aprila 1967. godine, nisam mogao zaustaviti suze saosjećanja, kao ni stotine hiljada Bosanaca - Bošnjaka rasutih širom svijeta, sretni što su ljudi crne boje kože dobili svoja građanska prava, ali istovremeno tužni i nesretni što se mi Bošnjaci iz BiH još i danas moramo boriti za slobodu koju su nam srpski agresori uzeli, za zemlju koju su nam oteli, za prava koja nam i danas uskraćuju.

Dr. Martin Luther King zagovarao je nenasilje kao odgovor na nasilje, kao i mnogi od nas u Bosni, koji smo povjerovali u podršku svijeta, u zaštitu UN i nismo uzeli puške da se branimo, već se sklonili u svijet nadajući se da će svjetski moćnici zaustaviti agresiju na našu zemlju i omogućiti nam povratak u naše domove, kakav nam je Dejtonskim sporazumom obećan. Nažalost, ni 16 godina kasnije, naša očekivanja nisu ostvarena, naše nade su sve beznadnije.

Koliko su crni ljudi krvi i suza prolili, života dali, u borbi za jednakost i osnovna građanska prava; koliko su Bošnjaci života izgubili na svom kućnom pragu, u srpskim koncentracionim logorima, koliko su suza prognani prolili u prognaničkim konvojima i hajmovima, koliko su suza isplakale bošnjačke majke u dugim besanim noćima i nad kaburima svoje djece?....

Čuj i znaj Ameriko, čuj i znaj pravedni svijete. Pomogli ste Srbima da prošire Srbiju, da naprave novu srpsku državu - Republiku Srpsku na bosanskoj zemlji, zemlji svih njenih građana, a niste pomogli nama prognanim Bošnjacima da se vratimo svojim kućama, da radimo u fabrikama koje smo sami gradili i školujemo djecu u školama, koje smo uz mnogo odricanja podizali. Čuj i znaj Ameriko, čuj i znaj svijete.

Dr. Marin Luther KingSrbi su u BiH počinili genocid, ubili 200.000 Bosanaca-pretežno Bošnjaka, a više od polovine protjerali u stotinu zemalja svijeta, od kojih se do danas, šesnaest godina po prestanku agresije, vratio samo manji broj. Naš očajnički vapaj ponavljamo već 16 godina, u svim državama i gradovima svijeta, na svim skupovima, ali svijet zauzet svojim problemima čuje i ne čuje, kao što dugo nije čuo naše vapaje iz Sarajeva, Prijedora, Foče, Srebrenice...., gdje su nas agresori gađali snajperima i haubicama i genocidno zatirali više godina.

Ta ista Amerika, kao i većina ostalog svijeta, gledala je pune tri godine agoniju BiH, a gleda je i danas, jer Bošnjaci u njoj, u entitetskom getu RS, nemaju ni danas građanskih sloboda ni prava. Ta ista Amerika skoro ravnodušno gleda kako se i danas na Drini postrojavaju četničke jedinice, s kokardama i crnim zastavama, one iste koje su na toj istoj rijeci samo desetinu i kusur godina ranije streljali i zaklali desetine hiljada nevinih Bošnjaka, kao i njihovi djedovi 1941. na Drini i Čehotini.

Amerika je, ipak, bila ta koja je trgnula svijet iz polusna i pozvala ga da interveniše u BiH, zaustavi agoniju bosanskog naroda i egzodus Bošnjaka. Hvala Americi, ali je mi Bošnjaci raseljeni u svijetu moramo ponovno moliti da u ime prava i sloboda za koje se borio Dr. Martin Luther King, za koje se danas zalaže cijela Amerika, da pomogne oslobađanje i sticanje građanskih prava građanima RS, ukidanjem genocidne tvorevine, koja jeste produkt Dejtona, ali iz onog vremena kada je prioritet bio u spasavanju života, a danas je omča na vratu neSrba koji žive u Republici Srpskoj.

Dan Martina Luthera Kinga obilježava se od 1983.godine kao državni praznik cijele Amerike, u spomen na lik i djelo Dr. Martina Luthera Kinga, JR, velikog borca za građanska prava crnaca, koji je 1963.godine vodio 200.000 ljudi u poznatom "Maršu na Washington", a 1964. dobio Nobelovu nagradu za mir. Nezaboravan je njegov govor o građanskim pravima "I have a Dream" l963.godine pred 250.000 ljudi. Ubijen je atentatom 1968. godine u Memphisu, država Teneessee. Za njega su rekli da je bio " nezaustavljiva snaga koja je uspjela pokrenuti nepomičnu zgradu rasne diskriminacije". Pa, ipak "građanska prava su još uvijek nedovršeni posao u Americi" podsjetio je ne tako davno g. Edward Kennedy.

O liku, djelu i životu Dr. Martina Luthera Kinga nadahnuto je govorio predsjednik Obama.
Dan Martina Luthera Kinga obilježava se i ove godine u Americi sa nizom manifestacija.

Barack ObamaOve godine očekuje se otvaranje monumentalnog spomenika, pripremanog preko 20 godina, s velikim kipom Dr. Martina Luthera Kinga i zidom ispisanim odlomcima njegovih tekstova (djelo kineskog umjetnika Lei Yixin), postavljenim nedaleko od Washington monumenta, gdje su spomenici američkim predsjednicima Jeffersonu i Lincolnu.

Spomenik simboliše raznovrsnost Amerike i njen domet u ostvarivanju građanskih prava, a očekuje se da će ga otvoriti predsjednik Barack Obama. I dok Amerikanci slave domete svoje demokratije podizanjem spomenika borcima za slobodu i prava, dotle se u Republici Srpskoj podižu spomenici koljačima i ubicama (njihovim herojima), koji su na svojoj duši ponijeli i nose na desetine i stotine bošnjačkih života.

To je ne samo "bacanje luga u oči" čitavom svijetu, već ponovno ubijanje nevino ubijenih, ubijanje njihovih majki i očeva, ožalošćene rodbine, koji naprosto ne mogu svojim uplakanim očima gledati i podnositi takve provokacije, od Prijedora preko Srebrenice, do Foče i diljem Bosne. I na sramotu nas i svijeta, pri otvaranju takvih spomenika sve češće uz zvaničnike RS stoje i predstavnici pojedinih država. U isto to vrijeme heroji odbrane Bosne optužuju se na osnovu montiranih optužnica, šalju u Hag, osuđuju, ili kao generali Alagić i Delić umiru u nemoći da odbrane svoje dostojanstveno djelo.

Amerika i najveći dio svijeta je nadvladao rasnu segregaciju, a BiH još trpi nacionalističku hegemoniju. Sretni smo svi mi danas da je Amerika nadvladala predrasude, postigla mnoštvo raznolikosti i dostigla zavidan nivo u ostvarivanju građanskih prava i sloboda. Kuda ide danas Amerika uvjerljivo pokazuje vermontski grad Burlington, u kojem srećno i slobodno žive pripadnici više od 25 nacija, bijeli, crni i žuti, a nepunih petnaest godina ranije (sa dolaskom prvih Bošnjaka u Vermont) na prste se mogao izbrojati broj crnih. Sjećanje na Dr. Kinga u Burlingtonu je obilježeno sa različitim manifestacijama, na više mjesta, kroz nekoliko dana.

Bosna i Bošnjaci na Dan Martina Luthera Kinga plaču i raduju se; raduju se jer su ponosni na Ameriku i zahvalni na njenoj pomoći, ali i žalosni jer njihova Bosna i dalje stenje u Dejtonskim okovima, koji joj okupatore i ubice nadređuju kao gospodare.

Odavanjem pošte i časti Dr. Martinu Lutheru Kingu, heroju američke demokratije i građanskih prava, Bošnjaci Burlingtona uz dužnu zahvalnost ujedno odaju počast svim herojskim braniteljima Bosne, koji su svoje živote dali za odbranu prava i sloboda, za mnoge od nas u Bosni i van nje još dalekih i nedokučivih. Neka nam život i djelo Martina Luthera Kinga bude pouk i putokaz.


18.01.2011.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 18.01.2011. - Last modified: 14.08.2015.