ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA




UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ







 



REFORMA FINANSIJSKOG SISTEMA SAD

Piše: Zijad Bećirević


- Sjedinjene države trebaju stvarnu i neodložnu finansijsku reformu
- U cilju zaštite ekonomije i potrošača Finansijska industrija SAD mora imati uz veću javnost rada strožiju regulativu
- Za veći nadzor nad radom finansijskih institucija, prije svega velikih nacionalnih banaka, Centralnoj američkoj banci (Fedu)u su potrebna šira ovlaštenja
- Reformska rješenja su na pragu i nakon opsežne rasprave, koja se već intenzivno vodi, nova zakonska rješenja se mogu očekivati već do kraja godine

Privredna recesija i finansijski debakl velikih finansijskih institucija SAD, koji se veoma teško i posljedično odrazio na ekonomiju i koštao prosječne Amerikance bilione dolara, je već početkom ekonomske krize bio jasan indikator da finansijski sistem SAD (i svijeta) treba reformisati. Finansijska kriza je nanijela najveću štetu prosječnim građanima, malim firmama i malim bankama. Mnogi Amerikanci su ostali bez posla, zdravstvene zaštite i svojih domova. Propale su mnoge velike i male banke. Penzioni fondovi su desetkovani, a štednja smanjena. Zemlja se još bori s posljedičnom recesijom. Wall Steet je mnoge finansijski osakatio, pa Amerikanci zahtjevaju stvarne promjene finansijskog sistema i Američki Kongres ga mora ponuditi. Reformisani finansijski sistem bi morao bolje zaštititi potrošače i spriječiti propadanje velikih banaka, jer bi njihov pad mogao ugroziti ostale nosioce finansijskog sistema. U tom cilju bit će potrebno preko Federalnih rezervi kreirati nove zaštitne instrumente, s kojima bi se osigurala američkim potrošačima pregledna, istinita i ažurirana informacija o kreditima, kreditnim karticama i drugim finansijskim proizvodima i onemogućila obmana komitenata i uzimanje skrivene provizije.

Vjeruje se da će reforma u mnogim segmentima izmjeniti način poslovanja američkih komercijalnih banaka i finansijskih institucija. Intencije reformista su u osiguravanju širih ovlaštenja za Američku centralnu banku (Federalne rezerve ili kraće Fed) i povećanju kontrole nad poslovanjem velikih banaka i moćnih finansijskih institucija. Postojeća finansijska regulativa nije bila adekvatna u uslovima intenzivnog razvoja bankarstva, što je omogućilo gigantskim nacionalnim bankama dominantno ponašanje na svjetskom tržištu kapitala i dovelo do kolapsa velikih banaka, od kojih su neke bankrotirale. To se posljedično odrazilo na kompletnu ekonomiju SAD i gurnulo zemlju u finansijsku i ekonomsku krizu, koja je kulminirala depresijom, kroz koju je 8,5 miliona Amerikanaca ostalo bez posla, a stopa nezaposlenosti povećana sa 5 na preko 10%. Stvarni troškovi krize se i dalje mjere ne samo milionima izgubljenih radnih mjesta, već bilionima dolara propale štednje američkih građana i propadanjem bankarskih firmi, što je preskupo za ove pa i za nastupajuće generacije američkog društva.

Prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka i javnog mnijenja SAD se nakon dvije krizne godine nalaze na izlasku iz ekonomske krize. Kreditni sistem se oporavlja, ali oporavak zahtjeva nova ulaganja, ne samo da se pokrenu razvojni segmenti, već da se spriječi nova ekonomska kriza. U tom cilju se planira formiranje Agencija za zaštitu korisnika bankarskih proizvoda i usluga pri Fed-u, uz ovlaštenje Feda da može ograničiti rizična poslovanja i preduzimati interventne mjere kod finansijskih institucija koje zapadnu u krizu.

Vodeća politička stranka SAD, Demokratska, se nakon brojnih reformskih koraka, odlučila na reformu finansijskog sistema SAD, stavljajući je nakon reforme zdravstva u svoj prioritet. Republikanci, druga stranka po snazi, veličini i uticaju, za podršku reformskom paketu žele nagodbu. Iz takvog odnosa interesa već sad se da se zaključiti da će reformu finansijskog sistema podržati preko dvije trećine članova Senata i Kongresa.

Među prvima u Americi reformu je pokrenuo Predsjednik senatskog odbora za bankarstvo senator- demokrata Christopher Dodd. Ovih dana Predsjednik Obama je podržao prijedloge senatora Dodda i oni bi (nakon dopune uz raspravu u Senatu i Kongresu) mogli biti ozakoniti već do kraja godine.
Američki ministar finansija g. Timoti Gajtner je apelirao na senatore da odobre pooštravanje propisa u bankarskom sektoru i podrže reformske prijedloge. Prema njegovim riječima vlada namjerava ponovno sa 700 milijardi dolara ojačati Fond za pomoć malim bankama, kada velike banke vrate dio novca posuđenog od države tokom kriznog perioda.

Prema mišljenju bivšeg direktora Federalnih rezervi g. Alan Greenspana reforma američkog finansijskog sistema treba:

1. Ograničiti moć gigantskih banaka, od kojih su najveće: Bank of America, Citi-group, JP Morgan Chase i Wells Fargo, koje drže u aktivi $7,4 triliona, dvije trećine kreditnih kartica, polovinu svih hipotekarnih kredita i oko 52% kreditnih plasmana van zemlje. Ove banke su prevelike da bi se rizikovalo s njihovim kolapsom, koji više ne bi (ako se dogodi) bio na teret poreskih obveznika.

2. Finansijske institucije moraju biti uključene u realnu ekonomiju, kako bi se uz njihovu aktivnu ulogu kreirali milioni novih poslova i mali biznis obezbjedio s kreditnim potencijalom, koji mu očajnički treba. Investiciona ulaganja je potrebno osnažiti u proizvodnom sektoru, izvršiti transformaciju energetskog sistema i kreirati savremene transportne i infrastrukturne sisteme. Federalne rezerve je potrebno učiniti dostupnijim javnosti i transparentnijim, kako se ne bi ponavljali slučajevi da velike finansijske institucije dobivaju trilione dolara kredita bez kamata ili uz kamatu bliže nuli i daju kome i kako hoće. Američki građani moraju znati kako se troše sredstva Fed-a.

Prema prijedlozima predsjednika Obame i raspravi koja se vodi na temu reforme finansijskog sistema, može se vjerovati da će konačna rješenja sadržavati sljedeće:

1. Formirat će se Interventni fond za pomoć finansijskim institucijama koje kroz regularan tok poslovanja zapadnu u teškoće. Sredstva u fond će participirati velike banke, srazmjerno svojoj snazi i veličini.
2. Unutar Federalnih rezervi ili uz asistenciju i nadzor Feda formirat će se Agencija za finansijsku zaštitu potrošača (Consumer protection agency), kao služba zaštite, koja će nadgledati kreditiranje, kreditne -kartice i druge bankovne transakcije s komitentima, uzimati u obzir vitalni interes Wall Streeta ali i troškove kojima su izloženi potrošači.
3. Fed će imati veća prava u nadzoru nad poslovanjem velikih banaka i finansijskih organizacija

Ovih dana FED je po novom strateškom pristupu, prvi put nakon 2007.godine, povećao diskontnu kamatnu stopu sa 0,25 na 0,75% na izvanredne kredite koje daje bankama za poboljšanje likvidnosti.

Naravno reforma finansijskog sistema neće biti jednostavna niti jeftina.
U svakom slučaju, reforma finansijskog sistema SAD, uz druge značajne reforme koje se provode u američkom društvu, imaće ogroman značaj za dalji napredak i prosperitet američkog društva i značajno će uticati na reformske procese svjetskog finansijskog sistema.


04.05.2010.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 04.05.2010. - Last modified: 14.08.2015.