ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA




UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ







AMERIČKI HISTORIJSKI ISKORAK U REFORME

Piše: Zijad Bećirević


Zijad BećirevićReforma američkog zdravstvenog sistema, najavljena u izbornoj pobjedi Demokrata na čelu s predsjednikom Obamom još 2008. godine, s jedne strane željno očekivana, a s druge negirana i osporavana, konačno stupa na historijsku scenu 21. stoljeća. Građani Sjedinjenih država dobivaju novu univerzalnu zdravstvenu zaštitu, koju su trebali imati mnogo godina ranije.

Do tog historijskog trenutka dijeli ih još samo potpis saglasnosti predsjednika Obame i nova odluka Američkog Senata, na koju se neće dugo čekati.

Prema usvojenim reformskim rješenjima, od kojih su mnoga rezultat kompromisa, ne zatvaraju se sasvim vrata skepticizma, ali otvaraju vrata optimizma. Ono što je usvojeno i što će biti mijenjano u skoroj budućnosti je mnogo više od same reforme zdravstva i uvod u socijalnu reformu, u kojoj će mnogi segmenti sistema izmjeniti svoju strukturnu ulogu.

U kampanji koja je trajala gotovo cijelu prošlu godinu početo je s prijedlogom koji je zbog snažnih otpora reformi (od strane druge političke partije po snazi - Republikanaca, osiguravajućih društava, liječničkih lobija...) pretrpio brojne izmjene.

Kroz nova sistemska rješenja pravo na zdravstvenu zaštitu stiče 32 miliona Amerikanaca koji su do sada bili neosigurani, a osiguravajućim kompanijama se onemogućuje otkazivanje i uslovljavanje osiguranja sa prethodnim zdravstvenim kondicijama (pre-existing medical condition").

Po prvi put Amerikanci će morati uzeti osiguranje ili će platiti kaznene penale ako ga otkažu. I pored određenih redukcija, paket promjena i dalje sadrži značajne beneficije za familije s niskim prihodima. Zakonodavci očekuju da će se znatna sredstva uštedjeti smanjivanjem izdataka za premije osiguranja, bolnička liječenja, agencijsku kućnu njegu i druge medicinske usluge koje se podmiruju preko federalnog programa "Medicare".

Vlada će kreirati nove burze osiguranja, preko kojih će subvencionirati siromašne građane, odnosno porodice s prihodom ispod $ 88.000 godišnje, a s proširenjem "Medicaida" povećaće se obuhvat djece i građana s niskim primanjima (dohotkom). Proširenje prava na zdravstvenu zaštitu uz dodatne beneficije za osiguranike s niskim prihodima u narednoj dekadi koštaće preko $400 biliona, a za preko $ 500 biliona će se smanjiti plaćanje bolnicama, domovima za stare i iznemogle i za $138 biliona će biti manji budžetski deficit.

"Usvajajući plan vi pravite večeras historiju za našu zemlju, a progres za američki narod" bio je komentar oduševljenja glasnogovornice Kongresa g. Nensi Pelosi, prilikom usvajanja reformskog paketa. Pok. senator Ted Kenedy nazvao je reformu zdravstva "the great unfinished business of our society" (veliki nezavršeni posao našeg društva) a Pelosy dodala "unfinished until today" (nezavršen do danas).

I ovom prilikom se treba prisjetiti da je 24. decembra 2009. godine
("Christmas eve vote") američki Senat načinio značajan iskorak naprijed u svjetliju budućnost: sa 60 glasova "za" (od kojih 58 Demokrata i 2 nezavisna kandidata) i uz 30 glasova "protiv" usvojio reformu zdravstvenog sistema s nekoliko nedovršenih-neraspravljenih segmenata, što je označilo početak kraja borbe za zdravstvenu zaštitu američkih građana, koju je još 1912. započeo američki predsjednik Theodor Rosvelt.

Pri tome treba imati u vidu da su se reformi zdravstva snažno odupirali ne samo svi opozicioni Republikanci, već kompletna industrija osiguranja, snažno podržana od zdravstvenih lobija, nekih velikih korporacija i asocijacija sitnih poduzetnika. Tzv. "javna opcija"- "public option" (zagovaranog državnog zdravstvenog osiguranja, koje se jedino moglo efikasno suprotstaviti privatnim osiguranjima) je već tokom prvih mjeseci kampanje došla u pitanje, iako je čak 160 zastupnika Zastupničkog doma pisanom deklaracijom uslovljavalo uvođenje "javne opcije" u reformski paket. Manevarski prostor i moć Demokrata ozbiljno su ugroženi početkom 2020-te, kada su izgubili filibuster-proof supermajority (apsolutnu premoć u parlamentu), pa su Republikanci čak preporučivali predsjedniku Obami da startuje iznova, optužujući ga da reformom pravi put u neki "Obamin socijalizam".

Duga rasprava o zdravstvenoj reformi je toliko umorila američke građane, da su mnogi finale dočekali skoro ravnodušni. Prema nekim anketama preko 33% Amerikanaca ne vjeruje da će reforma donijeti bilo kakve promjene na bolje. Ali treba imati u vidu da se "historija pravi na rubovima' ("on the verge of making history"). Upravo zbog toga, izborna pobjeda Demokrata sa uvođenjem zdravstvene zaštite za sve američke građane ( po obećanju iz izborne kampanje) postaje još vrednija i uvjerljivija.

The Haus of Reprezentatives (Američki Kongres) je u nedelju naveče, 21. marta 2010. godine, sa 219 glasova "za" i 212 "protiv" usvojio konačnu verziju zdravstvene reforme, nakon maratonskog pogađanja s Republikancima, osiguravajućim društvima, predstavnicima zdravstvenih institucija, korporacijama i svima drugima koji dijele zdravstveni kolač i kroz neprimjernu diobu profitiraju. Vrijednost pobjede donekle umanjuje činjenica da su protiv prijedloga glasala čak 34 Demokrata i svi Republikanci, što pokazuje da je američki narod oko reformskih mjera i dalje podijeljen i dobrim dijelom nezadovoljan s usvojenim rješenjima.

I dalje ostaje upitno kada će i kako reformisano zdravstvo, koje nema "public option" niti modalitet "single payer - jedan platiša" uspjeti eliminisati brojne nedostatke skupog zdravstvenog sistema, koji je do sada bio više usmjeren prema davaocima usluga i njihovim posrednicima (osiguravajućim organizacijama) nego prema osiguranicima. U dosadašnjem zdravstvenom sistemu bolesnici su više cijeđeni lošim i nepotpunim osiguranjima nego bolešću. Usluge ljekara, ljekovi, servisiranje i administriranje bili su preskupi. Ostaje prisutna bojazan da će reforma bez javne opcije biti i dalje pljačkanje osiguranika, koji će morati kupovati osiguranje, koje neće pojeftiniti (kako se nagovještava).

U svakom slučaju, američka reforma zdravstvenog osiguranja je veliki iskorak u bolju i sretniju budućnost naroda Sjedinjenih država. Ona je ujedno potvrda dostignutog nivoa i zrelosti američke demokratije i put u nove reforme. Konačno je ”došlo vrijeme da se zalije drvo slobode” kako je to svojevremeno u New Hampshire najavio treći američki predsjednik Thomas Jefferson, a ostvario 44. Barack H. Obama.



23.03.2010.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 23.03.2010. - Last modified: 14.08.2015.