ORBUS Belgium

TOP
Glas Diaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA




UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ







SUĐENJE KARADŽIĆU IDE U NEDOGLED

Zijad Bećirević


Umjesto efikasnog i racionalnog sudskog procesa protiv najvećeg zločinca ovog vremena Radovana Karadžića, koji se svijetu predstavio logorima smrti u stilu nacizma, kosturima zatočenih, gomilama leševa po bosanskim gradovima krunisanim zločinom genocida protv čovječanstva, sudski proces se prolongira i odlaže u nedogled, a promatrači predviđaju da će trajati još nekoliko narednih godina, odnosno sve dotle dok separatističke struje u Bosni ne ostvare svoje strateške planove o podjeli. Zakašnjelo suđenje kasni, a ako i presuda ne bude donesena u relativno kratkom roku njena vrijednost će biti totalno devalvirana, s efektima koji više razočaraju nego ohrabruju.

Procesom protiv "balkanskog kasapina" Miloševića slomljen je ključ ulaznih vrata Bosanske ludnice, a u istom aranžmanu i istoj režiji, maratonskim procesom protiv drugog balkanskog kasapina Karadžića, topi se (dok se ne slomi) ključ izlaznih vrata Bosanske ludnice. U istrajnoj težnji da se neutrališu i izjednače krivice najvećih zločinaca novog vijeka Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Momčila Krajišnika, Biljane Plavšić... i minimizira najveći zločin 21. stoljeća (čije se genocidne posljedice neće nikad valjano sanirati), mreži međunarodnog Interpola se fiksiraju imena branilaca Bosne, a na londonskom aerodromu se hapsi bivši član B-H Predsjedništva Ejub Ganić. A to su samo dijelovi strateških utega, koje srpski štabovi laži nabacuju na vagu svjetske pravde, da poravnaju terazije zla i dobra. Još u vrijeme zakašnjelog hapšenja Radovana Karadžića, avgusta 2008.godine, na banjalučkim ulicama ( pored logorskih nastambi u kojima su ubijani neSrbi: Crne kuće, Vojne kasarne, Čelinca, Laktaša, Manjače, Tunjica...) i ulicama drugih okupiranih bosanskih gradova osvanuli su novi promotivni ulični nazivi u stilu "Ulica Radovana Karadžića", "Ulica Ratka Mladića" uz poruke"Karadžić je heroj", od kojih mnogi i danas dominiraju područjima u koje međunarodna zajednica nastoji silom vratiti prognane Bošnjake i uvjeriti ih da tamo mogu sigurno živjeti.

Bošnjački narod u Bosni još nije i neće uskoro zaboraviti riječi prijeteće poruke Radovana Karadžića izgovorene marta 1992. u Skupštini BiH nakon referendumske deklaracije o BiH nezavisnosti, da će u Bosni "nestati jednog naroda", što i danas više nego posljedično osjeća preko milion prognanih Bošnjaka, kojima se ne samo onemogućava povratak, već uskraćuje pravo na pripadnost njihovoj državi, pravo na državljanstvo.

Čekanje na pravdu za ispaćeni narod BiH postaje razočaravajuće i iscrpljujuće. Nakon procesa dugog preko deset godina, po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid, Internacionalni sud pravde u Hagu donio je 27.2.2007. presudu po kojoj je nedvojbeno utvrđena neka limitirana odgovornost, ali i nesumnjiva krivica. Prošle su već tri duge godine od donošenja presude, a ništa, baš ništa, nije po presudi izvršeno. Zločin je ostao nekažnjen, a žrtve neobeštećene. Agresorski pritisak na jedinstvo i integritet BiH ne popušta. Ubijeni, zlostavljani, silovani i prognani građani Bosne još čekaju.

Novom nastavku suđenja Karadžiću, koje je odmah nakon dva dana ponovno prekinuto, iz istih razloga zbog kojih je već mjesecima odlagano, ponovno je prethodila februarska "statusna konferencija vodećih država", s kojom se čist slučaj zločina protiv čovječanstva dodatno politizira i težište sa dokumentovanih fakata o zločinu genocida prenosi na polje dogovora i nagodbe. Sve to najvažnijem haškom optuženiku pogoduje i pruža priliku njegovom timu da simulira proces i reprizira događaje iz novembra 2009.godine, kada se nakon 7-8 dana bojkotovanja suda, umjesto pred sudskim organima pojavio na Statusnoj konferenciji.

I dok žrtve zločina i svjetsko javno mnijenje čekaju kraj procesa i pravednu presudu, Karadžić se u stilu Miloševića poigrava sa Sudom, kao za vrijeme agresije kada su se "mačke i miša" igrali s UNPROFOROM, podsmijavali NATO strategiji, ignorisali UN-e, a na suđenju onom prije i ovom danas izigravali "srpske heroje" koje umjesto zaslužene smrtne presude čekaju najveća srpska odlikovanja. Da u tome imaju donekle pravo, uvjerljivo pokazuje slučaj zločinke Biljane Plavšić, koja svoj demonski imidž ponovno širi svijetom kao zarazu i potura srpskom narodu kao obelisk, koji će za njih ponovno sijati.

Presuda najvećem zločincu 21. stoljeća, nakon Miloševića, treba odmah, ne sutra. Od počinjenih zločina je prošlo skoro 20 godina. Nije dovoljno reći generacijama mladih, koje uvjeravamo u poštenje i pravdu, da zločini nikad ne zastarijevaju. Njih i žrtve zločina, prije nego izumru, treba uvjeriti da je pravda ne samo dostižna, već pravedna i efikasna. Najveći svjetski procesi vođeni do sada u Hagu, kako onaj protiv Miloševića, tako i ovaj protiv Karadžića (i onaj o kojem se još samo sanja, protiv Mladića) nas nisu u to uvjerili. Možda se ponovno čeka da se slomi i ključ izlaznih vrata Bosanske ludnice, kao što je nevještim sudskim procesom Miloševiću slomljen ključ ulaznih vrata, kako bi se ludnica mogla "raspustiti" ili sama u sebi "sagorjeti". Ili se na njenoj trijaži, pored Ejuba Ganića, trebaju naći još desetine i stotine branilaca domovine, kako bi se terazije na kapiji Bosne poravnale, da izjednače zlo i dobro, na grijeh i sramotu sviju nas koji smo dio civilizacije 21.vijeka.



03.03.2010.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 03.03.2010. - Last modified: 14.08.2015.