ORBUS Belgium

TOP
Glas Diaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



Urednik:
Salih ČAVKIĆ








ČIKAŠKI SUSRETI DUBIČANA

Zijad Bećirević



- DUBIČANI ČIKAGA I OKOLINE SASTAJU SE SVAKE GODINE POSLJEDNJEG MAJSKOG VIKENDA RADI DRUŽENJA, SJEĆANJA NA ZAVIČAJ I DAVANJA PODRŠKE PROGRAMIMA PORATNE OBNOVE
- OSNOVNI CILJ SUSRETA JE DA STARIJI OSTANU ZAJEDNO A MLADI NAUČE VOLJETI SVOJU “RODNU GRUDU” I ZEMLJU SVOJIH DJEDOVA I PRADJEDOVA
- U BOSANSKOJ DUBICI JOŠ NIJE POBIJEĐEN SRPSKI NACIONALIZAM NITI JOJ JE VRAĆENO NJENO HISTORIJSKO IME.
ONA JE SAMO JEDAN OD GRADOVA BOSNE I HERCEGOVINE (POD OKUPACIJOM REPUBLIKE SRPSKE) KOJI JOŠ ČEZNE ZA SVOJIM PROGNANIM SINOVIMA I KĆERIMA I IŠČEKUJE VRIJEME PUNE SLOBODE I JEDNAKOSTI SVIH SVOJIH GRAĐANA
- MADA DUBIČKI SUSRETI, KAO I DRUGI SLIČNI SUSRETI BOSANSKE DIJASPORE, NISU POLITIČKI ORJENTISANI, NJIHOV JEDINSTVEN ZAHTJEV JE DA SE VRATE PROGNANI, OBEŠTETE OŠTEĆENI, UKINE GENOCIDNA TVOREVINA REPUBLIKA SRPSKA I UZ ŠIRU PODRŠKU JEDINSTVENIJE PRISTUPI OBNOVI RAZORENE DOMOVINE


Svake godine tokom mjeseca maja bosanska/bošnjačka dijaspora Sjedinjenih država, Kanade i svijeta ponovno oživi, obnovi snagu, osnaži postojeće i kreira nove motive za učvršćivanje međusobnih veza i interaktivne veze sa svojom domovinom Bosnom i Hercegovinom. Kao osnovna komponenta takve pupčanog spoja nastaju brojni sadržaji sa kojima se tokom godine i u kasnijim danima kali jedinstvo dvaju nasilno razdvojenih dijelova- Bosanske države i njene aktivne brojne dijaspore.

I ove godine, nakon uvertirske 10-te sjednice KBSA u okviru 14. Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike, krenulo se u zavičajna druženja, puna igre, pjesme, kulturnih i sportskih sadržaja, sa promocijom i populacijom sve bogatijih duhovnih i materijalnih kolektivnih i individualnih vrijednosti dijaspore.

Svaki taj susret obilježen je patriotskom simbolikom i prožet ljubavlju za voljeni zavičaj, dodatno valorizovan odabirom novih donatorskih projekata i pravaca za kulturnu, sportsku a sve više i privrednu saradnju. Naravno, sa mnogih takvih susreta političkom vrhu BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH upućuju se različite forme zahtjeva za rješavanje vitalnih pitanja Bosne i Hercegovine, uključujući pored ostalog i pravo na obeštećenje i povrat prognanih, zaustavljanje etničkog čišćenja i obuzdavanje asimilatorskih ambicija, prepoznatljivih i jasno naglašenih u svim područjima Republike Srpske.

Jedno od takvih, već duboko tradicionalnih druženja u dijaspori (koje u danima druženja probleme domovine i njene dijaspore ne stavljaju u prvi plan) su “Čikaški Susreti Dubičana”, koji se pod nazivom “Dubičke večeri” održavaju u Čikagu svakog posljednjeg vikenda u mjesecu maju. U dvodnevnom ili trodnevnom druženju obnavljaju se sjećanja na zajednički provedeno vrijeme u svome voljenom gradu, na ušću dvaju rijeka - Une i Save, ispod pitomih planina Kozare i Prosare.

Na tim prostorima - kako piše jedan od autora dubičke historije - vjekovima su se sukobljavala osvajačka carstva, smjenjivali ugnjetači i osvajači, koji su nam nametali zakone i norme ponašanja.” Otuđenje vlastitog bića i Dubičani su, kao mnogi Bošnjaci, prihvatili kao historijsku neminovnost. Zanemarili su korijene vlastite prošlosti i učili tuđu historiju, u kojoj su im njihovi dželati predstavljani kao njihovi zaštitnici i spasioci.

“Upotrebljeni smo, a i danas nas nastoje koristiti, za modeliranje tuđih nacionalizama, ističe jedan od prognanih Dubičana. “Upravo zbog toga, cilj Čikaških dubičkih susreta (kao i sličnih susreta koji se održavaju u Sent Louisu i drugim dijelovima svijeta) je da se približimo, udružimo, da nam se oči otvore, kako se zlo koje se nama dogodilo ne bi ponovilo i našem potomstvu.”

Ove godine Čikaški susreti Dubičana trajali su tri dana. Prema riječima jednog od organizatora, g. Mirze Čauševića - bivšeg jugoslavenskog reprezentativnog rukometnog golmana, prisustvovao im je rekordan broj Dubičanaca, njihovih komšija Novljana, Prijedorčana, Gradišćana, Banjalučana, ali i ne mali broj onih koji žive u drugim dijelovima Amerike. Bilo ih je iz Kalifornije, Iowe, Kanade, Minesote, Vermonta… Mnogi od njih se znaju i druže više desetina godina. To su Čauševići, Obrvašići, Alijagići, Seferovići, Ogorinci, Talići, Melkići, Lelići, Ćehajići, Čehići, Krivdići, Bradarići, Tulići, Čustići, Zubovići, Cerići, Dervići, Dolići, Pozaići, Hatipovići, Hadžići, Haskići, Jahići, Kalabići, Latići, Arapovići, Mumćehajići, Mujčići, Ćejvani, Đukići, Bećirevići, Međedovići, Karabegovići, Vujići, Mulalići, Tokalići, Pehlivanovići, Šerići…

U nezaboravnom trodnevnom druženju, punom zanosa i nostalgije, našlo se vremena za kućne posjete, ugodne razgovore, draga sjecanja, pjesmu i igru, pričanje viceva i zanimacije, kroz koje su oživljavana stara i stvarana nova poznanstva, posebno značajna generacijama Dubičana koji odrastaju u dijaspori. Susreti su počeli s razgovorima uz zakusku začinjenu muzikom u poznatom čikaškom restoranu “Kikos”, nastavljeni cjelovečernjim programom u “Rumiji” uz muzičku pratnju dubičkog orkestra “Sanela Melkića” i odabrane pjesme poznate čikaške pjevačice Mirsade ( koja, kako sama kaže, najradije pjeva Dubičanima), a okončani zajedničkim nedjeljnim piknikom u jednom od omiljenih čikaških izletišta.

(Udarite u sliku za veći format)

Organizator ovih susreta je Udruženje Dubičana Čikaga, koje okuplja preko 300 Dubičana. Na čelu udruženja je g. Seferović Kamir, sin poznatih dubičkih trgovaca Fehima i Refke Seferović. Glavni pokretači i organizatori ovih susreta već duži niz godina su : Vesna i Mirza Čaušević, sa kćerkama Almom i Lejlom, Safet Ogorinac, Mensur Talić, Damir Melkić, Mirzet Ćehajić-Kina, Nusret Lelić, Mustafa Bradarić. Najstariji učesnik ovogodišnjih dubičkih susreta i jedan od začetnika ovih druženja je poznati dubički profesor i politički radnik g. Edhem Obrvašić.

Dodatno sretni na ovim susretima bili su Mirza i Vesna Čaušević, koji su dobili unuku, ali su mnogi morali i pustiti poneku suzu na saznanje da su zadnjih dana maja umrli njihovi dragi sugrađani: Ibro Bećirević, Sena Obrvašić, Meho Petrovac i poznati dubički nastavnik muzike i organizator kulturnih priredbi Muhamed Talić. Neka nam počivaju u miru.

Nezaboravne “Dubičke večeri” održane su 27. maja 2005. u ”White Eagle”, a 2008. u “Rumiji”, kada je promovisana prva cjelovita “Historija Bosanske Dubice” , knjiga o Dubici i njenim ljudima u prošlosti i sadašnjosti, ali isto tako o dubičkim susjedstvu, Bosni i Hercegovini i njenom nakaradnom Dejtonskom ustrojstvu.“ S mojom knjigom dubičke historije (ističe autor Z. Bećirević) ne vraćamo se u prošlost da bi pamtili zlo i snažili ga mržnjom, već da strpljivim mijenjanjem sebe i svoga okruženja nađemo prave puteve naše budućnosti.”

Svake godine prikupljene donacije i dio čistog prihoda Čikaškog udruženja Dubičana usmjerava se za obnovu porušenih dubičkih džamija, a sve češće za liječenje teško oboljelih sugrađana. Pomoć Dubičana Čikaga bila je posebno dragocjena u toku agresije i neposredno po prestanku sukoba. I ove godine veći dio prihoda je namijenjen dovršenju dubičke Čaršijske džamije, posljednje od četiri koje su u agresiji do temelja porušene, a koju Dubičani popularno zovu “Dubička Ferhadija”. Početkom maja dubička Ferhadija je ponovno dobila minaret, sa kojega će se kao i do sada učiti ezani i slati u svijet poruke mira i ljubavi.

Uvijek kada se govori ili piše o Dubici i Dubičanima značajno je podsjetiti sebe i druge da se Bosanska Dubica nakon zaključenja Dejtonskog sporazuma našla u entitetskoj genocidnoj tvorevini Republici Srpskoj. U vrijeme kada je po nalogu velikih svjetskih sila obustavljeno napredovanje Armije BiH prema Prijedoru i kada su srpski okupatori počeli bezglavo bježati prema posljednjem uporištu u Banja Luci, oslobodioci su bili na domak Dubice.

(Udarite u sliku za veći format)

Mnogi Dubičani su tada širom svijeta proslavili oslobođenje svoga grada, najavljeno preko javnih medija, da bi neko vrijeme po tom s ogorčenjem primili spoznaju o drugačijem ishodu. U Dubici i danas vlada šovinizam zasnovan na bolesnom srpskom nacionalizmu. U toku agresije iz Bosanske Dubice je protjerano 8.000 Bošnjaka-Muslimana i Hrvata, a do danas se vratio samo manji dio.

Povratak je konstantno ometan, a za povratnike još nema sigurnosti, posla niti životne egzistencije. U okviru dubičkog Mesdžlisa i Kulturne zajednice povratnika formira se novo bošnjačko jezgro, koje se bori protiv asimilacije i vraća vjeru u obnovu zajedničkog života triju dubičkih naroda (Srba, Muslimana i Hrvata). Na Uni i Savi obnovljeni su porušeni mostovi “Bratstva-Jedinstva” koji će nas ponovno preko Hrvatske Dubice, Jasenovca i Novske voditi u svijet i vraćati iz njega, sa novom, nadom u bolje i sretnije sutra.

Mada su susreti Dubičana u Čikagu, Sent Louisu i drugim dijelovima svijeta pretežno radi sjećanja, druženja, upoznavanja mladih i održavanja međusobne veze i stalnog kontakta sa zavičajnom Dubicom, oni su u svakom slučaju i svojevrsna poruka i zahtjev da se Bosanskoj Dubici (koju okupatori zovu Kozarska) vrati njeno historijsko ime, da se zaustavi etničko čišćenje, vrate prognani, ukine genocidna tvorevina Republika Srpska i građanima vrate sloboda i jednakost.

Pravo i dužnost svakog od 8.000 prognanih Dubičana je da se vrate u svoju Dubicu, u svoj dom. Ako se ne vratimo nismo sačuvali ono što su nam naši preci u duhovnom i materijalnom svijetu ostavili, ni ono što smo sami za svoje i buduće generacije stvorili. Ako se vratimo možda nađemo novi početak u koji možemo osnovano vjerovati i onaj izgubljeni dio sebe za koji vrijedi živjeti.

Čikaški susreti Dubičana su potvrda dostignutih individualnih i zajedničkih vrijednosti Dubičana, ali i njihove odlučnosti da budu i ostanu čvrsta mostna vezivna komponenta bošnjačke dijaspore u njenom izrastanju i u njenoj interaktivnoj vezi s jedinom domovinom – Bosnom i Hercegovinom.

(Udarite u sliku za veći format)

03.06.2009.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 03.06.2009. - Last modified: 21.09.2015.