ORBUS Belgium

TOP
Glas Diaspore

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA



Urednik:
Salih ČAVKIĆ








BAUK "LAYOFFA" KRUŽI AMERIKOM

Zijad Bećirević



Bauk "layoffa - otkaza" nošen posljedičnom snagom recesije kruži Amerikom, prekraja i obara privredne divove svjetskih razmjera, razara ekonomiju Sjedinjenih američkih država, ugrožava najrazvijenije zemlje Evropske unije i epidemijski se širi svijetom.

Finansijska kriza se prvo osjetila u Sjedinjenim državama na tržištu nekretnina, a potom najdirektnije pogodila u tržište energenata, velike proizvođače automobila (GM, Chrysler, Ford), finansijske institucije bankarstva (WAMU- Washington mutual, Bern Stearns bank...) i osiguranja, i postala dominirajući problem ukupne privredne baze i njene društvene nadgradnje, ne samo u Americi već širom svijeta.

Nastojanje nove američke administracije predvođene predsjednikom Obamom da hitnim intervencijama ohrabri i stimuliše nosioce privredne aktivnosti, uspori razorno djelovanje privredne recesije, do sada daje pozitivne naznake ali nedovoljno vidljive rezultate. Privreda SAD je u naglom padu, što pokazuje pad BNP ( nacionalnog bruto proizvoda) od 3,8% (u zadnja tri mjeseca) i potvrđuje pad potražnje za trajnim potrošnim dobrima , uzastopno u zadnjih pet mjeseci. Recesija se sistemom lančane reakcije zarazno širi, pogađa sve veći broj privrednih subjekata i zahvata sve šire područje privredne aktivnosti. U većini američkih država, većini gradova, proizvodnih i uslužnih kompanija, radnici svakodnevno gube posao, a time i platežnu sposobnost da podmiruju svoje novčane obaveze. Privredni subjekti, od najmanjih do gigantskih, nastoje smanjiti troškove, racionalizirati organizacionu strukturu i programski osmisliti funkcionalniju tržišnu orijentaciju na kraći i duži rok.

Tokom prošle godine, kada su se jasno počeli ispoljavati znači jake ekonomske krize i indikatori recesije, posao je izgubilo 2, 600.000 američkih radnika, što je rekordno od poratne 1945.godine. Po predviđanju ekonomista, u ovoj godini posao će izgubiti više od dva miliona radnika, bez obzira na beneficirani paket predsjednika Obame vrijedan $825 biliona. Stopa nezaposlenosti, koja je u oktobru prošle godine bila 6,5%, popela se na 7,2% (što je najviše u zadnjih petnaestak godina), s tendencijom da tokom ove ili početkom naredne godine dostigne a možda i nadmaši 10%. Trenutno pomoć za nezaposlene prima 4,78 miliona radnika, a u posljednjoj sedmici januara "unemployment - nezaposlenost" je u 37 američkih država registrirao novih 524.000 slučajeva, u svim sektorima djelatnosti. U nastojanju da smanje troškove reduciranjem broja zaposlenih mnogi poslodavci se pored "layoffa - otpuštanja" koriste penzionisanjem ili privremenim suspenzijama.


Posebno razoran udar otpuštanja s posla osjetio se posljednjeg ponedeljka (26. januara) kada je za jedan dan posao izgubilo 50.000 američkih radnika. Nakon što je Microsoft otpustio 1.400 radnika i najavio u narednih 18 mjeseci otpustiti još 3.600 , Intel Corp. je ukinuo 6.000 proizvodnih radnih mjesta, a Sprint Nextel (treći najveći snabdjevač bežične tehnologije) ukinuo je 8.000 radnih mjesta. Goggle je otpustio 6.000, Yahoo 1.000 (do 3.000), Ebay 1.000, SAP 3.000. Najveći maloprodavač kućne opreme i potrepština - Home Depot odlučio se otpustiti 7.000 uposlenih, a farmaceutski gigant "Pfizer" 8.000. Veliki svjetski proizvođač rudarske i konstrukcione opreme "Caterpillar" najavio je otpuštanje 20.000 radnika (sa dodatnih 2.110 iz tri fabrike Illinoisa), General Motors 2.000, Texas Instruments (proizvođač čipova za cellphone) 3.400 (1,800 kroz "layoff - otpuštanje" a 1.600 penzionisanjem), Brooks Automation Inc sada 350 , u narednoj fazi do 20% zaposlenih, Halliburton- Oilfield servis, United Airlines UAL. Corp 1.000, itd, itd.

Smanjenje broja zaposlenih na području Sjeverne Amerike prakticira i najveći privatni proizvođač kompjuterske tehnologije IBM Corp. ( koja zapošljava blizu 300.000 radnika u preko 20 zemalja svijeta). Zadnjih godina znatno je reduciran broj zaposlenih u IBM kompanijama Vermonta, New Yorka i Kanade. Tako je u IBM fabrici mikroelektronike Vermonta ( koja je 2001. zapošljavala 8,500 ) nakon nekoliko uzastopnih redukcija broj uposlenih sveden na 5,300 radnika, a ovih dana je ukinuto još 300 radnih mjesta, s nepotvrđenim nagovještajima o novom još rigoroznijem smanjenju.

Naravno, privredna kriza će se posljedično efektirati i na mnoge oblasti društvene nadgradnje - prije svega upravu, školstvo, zdravstvo. Već sada "layoff" zahvata mnoge škole, administrativne i upravne službe. Vermontski guverner je već nagovijestio smanjenje državne administracije za preko 600 mjesta, a slična redukcija se može uskoro očekivati i u drugim američkim državama.

Teska privredna situacija SAD prisilila je novu američku administraciju da za kratko vrijeme u drugi plan stavi brojne žarišne probleme vanjske politike (Afganistan, Irak, Bliski Istok, na kojem je uspostavljen privremeni mir) i prioritet dadne rješavanju složenih problema ekonomije. Zbog toga je u Obaminom planu dvogodišnje obnove privrede prvi stimulativni paket za oživljenje privrede (za otvoriti novih ili sačuvati postojećih 2,5 miliona radnih mjesta do 2011.) od 700 milijardi pojačan sa još $175 milijardi.


Neophodnu i poželjnu intervenciju države u određenim privrednim djelatnostima otežavaju visok federalni dug i teška budžetska situacija. Američki federalni dug je sa 710 biliona 1980-te porastao na 3,5 triliona 2002 ; 2005-te se popeo na 7,7 triliona, a 30. septembra 2008. dostigao vrijednost 10 triliona. Budžetski deficit od 161 blilion u 2007. popeo se na 455 biliona 2008, a samo za tri mjeseca fiskalne 2009.godine (koja je počela u oktobru 2008. ) ostvaren je deficit od 485.2 biliona, s prognozom da će na kraju fiskalne godine (bez paketa predsjednika Obame) iznositi 1,2 triliona.

Nasuprot zastrašujućem i sve-posljedičnijem "layoffu" jedan broj američkih kompanija ambiciozno najavljuje nove programe s otvaranjem novih radnih mjesta, što u ovako sumornoj situaciji djeluje stimulativno i ohrabrujuće, a uz program američke vlade o zapošljavanju 2,5 miliona radnika do 2010. godine jača optimističko uvjerenje da će se u naredne dvije godine moći ublažiti razorno djelovanje krize i ekonomija izvući iz recesije. Pravo na optimizam daje Obamin "economic stimulus package", koji ima u fokusu "uticaj na ekonomiju" kroz potrošnju usmjerenu na kreiranje novih poslova. Stimulativnim paketom se obezbjeđuje namjenska potrošnja $819 biliona, od čega: $142 biliona za obrazovanje, $111 biliona za zdravstvenu zaštitu, $90 za infrastrukturu, $72 biliona za pomoći i beneficije, $54 biliona za energiju, $16 za nauku i tehnologiju, a $13 biliona za housing-stanogradnju.

Trajno ili privremeno otpuštanje radnika, zbog rastuće finansijske krize, nije karakteristična samo za privredu Sjedinjenih država. Bez posla svakodnevno ostaje sve veći broj radnika u Japanu i mnogim zemljama Evropske unije, gdje je stopa nezaposlenosti već dostigla 8% (najveća u Španiji 14,4%, a najniža u Holandiji). Rekordna nezaposlenost (7,8%) , sa 3.267.000 nezaposlenih, zabilježena je u Njemačkoj. U velikoj Britaniji je ponovno u opciji uvođenje trodnevne radne nedjelje, kao u kriznim sedamdesetim godinama. Japanski elektronski gigant NEC (raširen u cijelom svijetu) otpustiće 25.000 radnika, Hitachi 8.000, a poslovni gubitak nezapamćen u zadnjih 15 godina (uz moguće slične konsekvence) iskazali su i japanski giganti Toyota i Toshiba. Postoje i jasne indikacije o dramatičnom padu rasta kineske privrede.

Sve ovo nam jasno daje do znanja da se radi o velikoj i posljedičnoj ekonomskoj krizi koja će potrajati duže vrijeme i zahvatiti sve privredne i mnoge društvene strukture u pretežnom dijelu svijeta. Za prevazilaženje kriznog stanja moraće se mnoge stvari promjeniti. U tom cilju održane su krajem prošle godine brojne konferencije i samiti na nivou Svjetske banke, MMF, OECD-a, a predstavnici najrazvijenijih zemalja svijeta sastali su se u Pekingu (zemlje ASEM), Washingtonu (Grupa zemalja, G-7, G-20)..., a ovih dana u Davosu (Švicarska) i Svjetski ekonomski forum. Izlazi iz krize postoje, ali uz više jedinstva, međusobne saradnje država i uz više odricanja za zajedničke zaštitne projekte.

Ipak, sve rašireniji i posljedičniji "layoff" na teritoriji Sjedinjenih država, ali i drugim dijelovima svijeta, pokazuje da se ide sporo i kasni. Dok se državnici i države dogovaraju sve više ljudi u svijetu ostaje bez posla i kruha. Na ekranima i stranicama svih svjetskih medija mogu se vidjeti i pročitati sve potresnije priče ljudi koji su zbog gubitka posla zapali u tešku krizu, koja je trenutno najviše njihova, ali kako vrijeme odmiče sve više opšta društvena. Nije to više ono zlo koje se daleko od nas događa nekom drugom ili nevolja koja pogađa nekog drugog ; sve češće su to direktni sokovi koji se događaju onima oko nas, i nama samima, bez našeg prava na odbranu. To je jednostrano otkazivanje posla telefonskim pozivom menadžera ili "slanje kući" s radnog mjesta, uz plaćene nekolike sedmice, bez sentimentalnosti, argumentiranja i suvišnih objašnjenja. Primjeran i zapažen dugogodišnji rad, uz nagrade i priznanja, nikom ne pomaže, osim što ostaje u radnoj historiji za nekog budućeg poslodavca, u nekom boljem vremenu.

Bauk "layoffa" kruži Amerikom, ali je sve vidljiviji na području Evrope, Azije, širom svijeta. Do nedavno je to bila samo prijetnja i nagovještaj, a zadnjih nekoliko mjeseci je to gorka stvarnost, puna bespomoćnosti, suza i tragedije; sve više je to očajnički vapaj bespomoćnih... Put je težak, a izlaz još daleko...



02.02.2009.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu


OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 02.02.2009. - Last modified: 14.08.2015.