TOP

 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

OBAMIN CHRISMAS POKLON AMERICI

Piše: Zijad Bećirević

---

Građani Sjedinjenih država za ovogodišnji Christmas dobili su neizmjerno vrijedan božićni dar - reformisanu dostupnu zdravstvenu zaštitu. Nakon višegodišnjeg odbijanja US Senat je u jutarnjim satima 24. decembra sa 60 glasova “za” a 30 “protiv” usvojio “healt care reform”, što za mnoge u Americi i svijetu predstavlja povijesni događaj, jer se s njim završava stoljetna borba za reformu koju je još 1912. započeo američki predsjednik Theodor Rosvelt. Upravo zbog toga “Christmas eve vote” je za američki Senat novi rekord stoljeća. Za reformu je glasalo 58 demokrata i dva nezavisna, dok su svi republikanci bili protiv. Republikanac Mitch McConnell nazvao je reformski račun monstruoznim ( “bill amonstrosity“), a većinski demokratski lider Hary Reid taj finalni čin nazvao je “golom prije Christmasa“, što uvjerljivo ukazuje na različitost gledanja i dubinu podjela ne samo vodećih američkih partija - Demokrata i Republikanaca, već i američkog društva. Predsjednik Obama je s neskrivenim zadovoljstvom pozdravio usvajanje temeljne reforme zdravstva, kojom se zdravstveno osiguranje proširuje na oko 30 miliona do sada neosiguranih građana. To je nesumljivo njegov drugi “gol” (uz Nobelovu nagradu za mir), koji je obećao još tokom izborne kampanje poznatom devizom “Jes- We can !”

Treba se prisjetiti, primarni ciljevi reforme bili su : pojeftinjenje zdravstvene zaštite, poboljšanje usluga i proširenje kruga korisnika. Reformisani sistem zdravstvene zaštite, (koji republikanci jednoglasno odbijaju a demokrati podržavaju), teži znatnijem reduciranju “Medicare” (program za starije osobe), vodi povećanju taksa za neke kategorije, te uvodi novi federalni beneficirani program, koji proširuje ingerencije američkog governmenta (uprave) u oblasti zdravstvene zaštite. Prema mišljenju mnogih u Americi i van nje reformisano američko zdravstvo neće biti savršeno. I dalje će biti među najskupljim u svijetu, sa lošijim rješenjima od kanadskog ili evropskih u mnogim segmentima. Ipak, reformom zdravstvene zaštite velika američka industrija zdravstva (sa 17% učešća u BDP) dobiva nove ingerencije, dodatni finansijski potencijal, američki građani stiču veću zaštitu u slučaju bolesti, a stariji (vjerovatno) veću sigurnost u starosti. Visoki zdravstveni izdaci, koje su poslodavci i osiguravajuća društva sve bezobzirnije prevaljivali na osiguranike, silili su američke građane da rade i nakon penzionisanja, sve do smrti, da bi obezbjedili kakvo takvo osiguranje i sredstva za troškove liječenja, kada se razbole ili budu smješteni u bolničku i socijalnu ustanovu. Nije to ono što se željelo, ali je znatno više od onog što se imalo. Zdravstvenom reformom američki građani su dobili samo dio zaštite koju već pedeset godina uživaju građani bivše Jugoslavije (uključujući BiH), kao i građani većine evropskih, pa i mnogih afričkih zemalja.

Iako su američki Predstavnički dom i Senat usvojili reformski paket, još uvijek nije do kraja poznato šta se sve u njemu nalazi, jer su neka rješenja prihvaćena od strane Predstavničkog doma izmijenjena u verziji koju je usvojio Senat. Još uvijek su ostale nerazjašnjene intencije sadržane u tzv. “public option” ( javni, ne-ultimativni vladin program zdravstvenog osiguranja) i nedovoljno izučene mogućnosti za tzv. “single-payer coverage” koji je tražio svojim amandmanima na 767 stranica vermontski senator Berrnie Sanders. U tome postoje razlozi što će osiguranici, kao i do sada, kada budu odlazili liječniku, morati nositi sa sobom više zdravstvenih kartica, kojima prije nego uđu u liječničku ordinaciju moraju dokumentovati osiguran izvor plaćanja.

Troškovi zdravstvene zaštite po porodici iznose u SAD godišnje oko $11.000, a cilj je smanjiti ih (kroz Medicare) na oko $7,600. Do sada je samo 27% Amerikanaca imalo pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu. Oko 60% Amerikanca je imalo zdravstvenu zaštitu preko poslodavaca (i za njih nema većih promjena), a blizu 30 miliona je kupovalo osiguranje ili ga obezbjeđivalo kroz mali biznis. Oni će ubuduće moći izabrati neki od planova iz federalnog programa osiguranja. Za starije i hendikepirane federalni program zdravstvene zaštite ”Medicare” osiguravao je i pokrivao do 80% medicinskih troškova, a kroz program “Medicaid” osiguravani su i pomagani siromašni. Medicare i Medicaid postoje tek od jula 1965. godine. Od oko 45 miliona Amerikanca koji nemaju nikakvo osiguranje, njih oko 30 miliona će moći izabrati neki od federalnih planova osiguranja nazvanih “exchanges” (koje će obezbjediti državni trezor), dok će mnogi od blizu 20 miliona ostati još dogledno vrijeme neosigurani. U narednih 10 godina ovi reformski zahvati će koštati oko $1 trilion. I pored toga familije srednje klase, s godišnjim prihodom od $66.000, moraće oko 10% svoga dohotka izdvojiti za premije osiguranja, ne računajući participaciju koju već plaćaju (co-payment).

Očigledno zadovoljan ispunjenjem jednog od najvažnijih ciljeva njegove administracije, predsjednik Obama je sa svojom familijom otputovao na dvonedjeljni odmor na Havaje. Prije nego početkom naredne godine Obama svojim potpisom verifikuje izmijenjene reformske zakone biti će potrebno uskladiti verziju koju je početkom novembra usvojio Predstavnički dom Kongresa sa verzijom koju je usvojio Senat (a koje se prema objašnjenju predsjednika Obame razlikuju za oko 5%). Po prijedlogu koji je usvojio Predstavnički dom predviđano je povećanje taxe od 5,4% za one koji ostvaruju prihode iznad $500.000 godišnje, dok će se po prijedlogu Senata sredstva za prošireno osiguranje obezbjeđivati: kroz povećanje taxa na zarade (“payrol taxa” ) za one koji ostvaruju prihod preko $250.000, iz poreza na promet i novom taksom na medicinsku opremu. Proračun koji je usvojio Senat je restriktivniji u prevenciji, restriktivnije definiše kupovinu osiguranja, uz mogućnost ostvarivanja subvencija od governmenta za one koji su prisiljeni na kupovinu osiguranja, a kupovinu ne mogu sebi priuštiti, te sankcioniše ilegalni abortus i ograničava mogućnosti osiguranja ilegalnih emigranata. Zakonodavci očekuju da će se znatna sredstva uštedjeti smanjivanjem federalnih izdataka za premije osiguranja, bolnička liječenja, agencijsku kućnu njegu i druge medicinske usluge koje se podmiruju preko Medicare. Vlada će kreirati nove burze osiguranja, preko kojih će subvencionirati siromašne građane, odnosno porodice s prihodom ispod $ 88.000 godišnje, a s proširenjem Medicaida povećaće se obuhvat djece i građana s niskim inkomom (dohotkom). Uz to zakon propisuje stroge mjere kojima se povećava odgovornost osiguravajućih kuća, koje više neće moći birati osiguranike, povećavati im participaciju, niti im odbijati plaćanje troškova.

U svakom slučaju, američka reforma zdravstvenog osiguranja je veliki iskorak u bolju i sretniju budućnost naroda Sjedinjenih država. Konačno je ”došlo vrijeme da se zalije drvo slobode” kako je to svojevremeno u New Hampshire najavio treći američki predsjednik Thomas Jefferson, a ostvario 44. Barack H. Obama.

Neka mu dani odmora na Havajima, u društvu porodice i skrbnika, prođu u miru i zadovoljstvu i učine ga još spremnijim za nove izazove, koji ga u izbornom predsjedničkom mandatu očekuju.


30.12.2009.

---

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 30.12.2009. - Last modified: 24.05.2010.