

UREDNIK: Salih ČAVKIĆ


aktua actuality aktualnosti actualiteiten

|
KLIMATSKO ZAGRIJAVANJE SE MOŽE SMANJITI
ALI NE I POLITIČKO!!!
Piše: Zijad Bećirević
Samit
UN-a o globalnom zagrijavanju, koji se od 7. do 18. decembra (uz
učešće 192 zemlje) održava u Kopenhagenu (Danska), s ciljem da se
osigura sporazum o zaštiti zemlje od globalnog zagrijavanja, ponovno
je potvrdio da je na zemlji lakše obuzdati razorne klimatske
promjene nego postići političku suglasnost između bogatih i
siromašnih zemalja. Pohlepa bogatijih država i velikih korporacija,
još uvijek temeljno zasnovana na eksploataciji drugih, uporno traži
i pronalazi nova uporišta za korištenje jeftinih resursa,
zanemarujući zaštitu okoliša i potrebe siromašnih. Iako je u svijetu
opšte prihvaćeno stanovište o potrebi zajedničke akcije za zaštitu
prirode od zagađenja, još nije uspostavljen efikasan put provođenja
zaštite.
Još 1997.godine, pod pritiskom internacionalnih pokreta za zaštitu
prirode, a kroz misiju Ujedinjenih nacija, u japanskom gradu Kyoto
potpisan je protokol (ratificiran februara 2005) kojim je dogovoreno
smanjivanje emisije za šest tzv. stakleničkih plinova (ugljikovog
dioksida, metana, dušik-oksida…), uz obavezu potpisnika da do 2012.
godine za 5% smanje emisiju stakleničkih plinova. Kyotski protokol
su do danas prihvatile 187 zemlje. SAD su ga odbile ratificirati.
Akutan problem zemlje, koji alarmira na uzbunu, je u povećanom
zagrijavanju zemlje zbog sakupljanja enormne količine gasova (ugljen
dioksida- iz ugljena, nafte, plina; metana- od stočne probave,
dušik-oksida- iz umjetnih gnojiva), koje dovodi do ubrzanog
topljenja ledenjaka, a time do povećane razine mora. Na klimu zemlje
znatno utiču i prirodni faktori, kao što su sunčeva aktivnost,
oceanske struje, oblaci, vulkanske erupcije i promjene u zemljinoj
orbiti. Normalna temperatura zemlje je +15 stepeni celzijevih. U
zadnjih 100 godina temperatura zemlje je porasla za oko 1 stepen
celzijeve skale, a razina mora je povećana za 17 centimetara. Brzina
porasta temperature je udvostručena. Po sadašnjem trendu u narednih
100 godina temperatura će porasti za još 3 stepena, što će već u
sljedećim dekadama dovesti do suša, poplava, oluja, povećati razinu
mora i na zemlji uzrokovati nestašicu, glad i migracije
stanovništva.
Već na samom početku kopenhagenskog samita posmatrači su mogli
zapaziti da veliki privredni sistemi i bogate zemlje svijeta ne žele
adekvatno participirati u obezbjeđenju potrebnih sredstava za
ograničavanje aktivnosti prljavih tehnologija (koje zagađuju
zemljinu atmosferu). Na toj osnovi na samitu se diferenciralo
nekoliko karakterističnih grupa:
- zemlje Evropske unije, koje teže obezbjeđenju finansijske podrške
za klimatske promjene na kraći rok,
- zemlje u razvoju, koje traže od bogatih nacija da poštuju sporazum
iz Kyota i izdvajaju više stotina biliona dolara za obuzdavanje
nepoželjnih klimatskih promjena,
- predstavnike i zastupnike velikih privrednih giganata i razvijenih
ekonomija, koje limitiraju svoju participaciju
- USA, koja teži polisi iz Bušove ere, s kojom se negira Kyoto
protokol
Nekoliko dana ulicama Kopenhagena demonstriralo je više desetina
hiljada demonstranata nezadovoljnih tokom samita ( procjene se kreću
od 35.000 do 100.000), koje je okupila koalicija danskih i evropskih
organizacija za zaštitu klime nazvana “Inicijativa 12. decembar ”.
Protestanti su nosili parole “Promjenite politiku a ne klimu”, “Ne
postoji planeta B“, a neki od njih su bacali petarde, razbijali
prozore i izloge, zbog čega je policija uhapsila preko 400
demonstranata. “Ne smijemo dozvoliti da trgovci ugljikom oštete
cijeli svijet“ poručio je učesnicima samita g. Nimo Basej,
predstavnik grupe “Prijatelji planete zemlje“. Ono što već danima ne
mogu dogovoriti razvijene zemlje i zemlje u razvoju, demonstranti su
precizirali u svojim zahtjevima, koje se nakon ponovljene mirne
šetnje podnijeli organizatorima samita.
Trend rasta temperature, nazvan “globalno zagrijavanje”, je po
ocjeni većeg broja stručnjaka rezultat ljudske aktivnosti. Naučnici
nas upozoravaju da će zbog zagrijavanja zemlje, a u odsustvu
zajedničkih zaštitnih mjera, već u sljedećoj dekadi zemlju zahvatiti
suše, poplave, oluje, praćene ubrzanim otapanjem ledenjaka i
povećanjem razine mora, što će uzrokovati nestašice, glad i bijedu u
širim područjima zemlje, prije svega u Evropi i Aziji. Smanjenje i
usporavanje globalnog zagrijavanja zemlje zahtjeva promjene u načinu
života ljudi i korjenite promjene u industrijskoj proizvodnji.
Mada su prvi dani samita, započeti u umjerenom optimizmu, popraćeni
protestima i nemirima, pa čak i masovnim hapšenjem, završnica nam
donosi više vjere u u bolju budućnost, a zasniva se na većem stepenu
saradnje i većoj spremnosti za ulaganje sredstava u programe zaštite
zemlje od povećanog prljanja i zagrijavanja. Prema nacrtu završnog
dokumenta samita, koji je u nekom smislu most između bogatih i
siromašnih država, sve zemlje zajedno smanjiće emisiju štetnih
gasova do 2050-e od 50 do 95%, a bogate zemlje do 2020-te od 25 do
40% (računajući 1990-tu godinu kao baznu). Evropska unija (27
država) je ponovila Briselski prijedlog po kome će do 2020-te
smanjiti emisiju štetnih gasova od 30 do 20%, a lideri evropske
unije su se složili da će do 2012-te godišnje izdvajati po $3.6
biliona za pomoć siromašnim zemljama u savlađivanju štetnog
djelovanja klimatskih promjena. Najveći dio tog novca će dati V.
Britanija, Francuska i Njemačka.
Ovakav završni dokument je ustvari globalni pakt između 192 države,
kojim će se ( ako se ostvari) postići neslućeni efekti u zaštiti
prirode. Njegova realizacija, nakon usvajanja, zavisiće u mnogome od
aktuelnih lidera vodećih država, prije svega američkog predsjednika
Baracka Obame, kineskog ministra Wen Jiabao, ruskog predsjednika
Dmitrija Medvedeva i lidera većih evropskih država. Ovakva nova
polazišta u zaštiti zemlje od klimatskih promjena, prema riječima
zvaničnika UN-a, su ogromno ohrabrenje za proces. Historijsku
odgovornost u zaštiti zemlje od daljeg zagađenja, prema viđenjima
Kine, imaju bogate zemlje, prije svega Sjedinjene države. Upravo
zbog toga ohrabruje i imponuje najavljena spremnost bogatijih država
da ubrzanim procesom smanje zagađenje prirode i pomognu siromašne
zemlje u istom procesu.
Možda velike nevolje, kakva je ova klimatska, koja razorno prijeti
zemlji, pomognu u bržem prevazilaženju jaza između bogatih i
siromašnih, između nadređenih i podređenih, velikih i malih i
privole narode i njihove uticajne vođe da nađu kompromisna rješenja,
sa kojima se uspješno ide dalje. Možda ovaj samit bude od uticaja na
zavađene strane da se mire, zakopaju ratne sjekire i traže povoljna
politička rješenja; da se zaustavi prolivanje krvi na Bliskom
istoku, u Africi, Afganistanu, Pakistanu… ; da se prekine s praksom
“uništavanja zemlje” , razaranja naselja i mostova, da bi se u nekom
sretnijem vremenu ponovno gradila naselja i obnavljali mostovi.
Ako se može smanjiti klimatsko zagrijavanje zemlje, zašto ne bi
moglo i političko!!!???
18.12.2009.
OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
Napomena:
Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u
TEXT ili HTML formatu na email:
info@orbus.be
Page Construction: 18.12.2009.
- Last modified:
24.05.2010. |