


aktua
actuality
aktualnosti
actualiteiten


|


Fojnički
grbovnik pred novom generacijom bosansko-hercegovačkih medievalista
Zadnji i jedini put Fojnički grbovnik tiskan je u kvalitetnom
reprint izdanju sarajevskog Oslobođenja 1972, ali od tada nije
pobudio veću pažnju znanstvenih krugova, dok su vrijedni
istraživački rezultati sabirani preko stotinu godina, prije svih
Aleksandra Solovjeva, ostali uglavnom mrtvi kapital.
Obnovljeni interes za bosansku prošlost općenito, za srednji vijek i
osmansko razdoblje posebno, bio je jedan od snažnih poticaja
izdavačkoj kući Rabic iz Sarajeva da Fojnički grbovnik ponovno vrati
u javni diskurs, inače preko svake mjere kontaminiran mitološkim i
ideološkim interpretacijama povijesti.
U stvarnosti u kojoj se miješaju mitska prošlost i okrutna
tranzicijska sadašnjost, okrenutost prošlosti i traganje za
sumnjivom slavom predaka lišena je svakog dubljeg smisla, dovodeći
budućnost na tanak led koji puca pod nogama suvremenika.
Tako shvaćena povijest, sa njezinim parcijalnim i kratkovidnim
etnokonfesionalnim istinama u pravilu međusobno posvađanim,
usmjerena je protiv čovjeka i njegovih vitalnih potreba vrebajući ga
stalno iz busije poput drumskog razbojnika. Iz povijesti se,
naravno, ne može izići kao sa dosadne kazališne predstave jer nam je
njezina sjenka uvijek za leđima, a naš način razmišljanja i
recepcije suvremenosti u mjeri koje često nismo svjesni dirigirani
su upravo povijesnom ostavštinom, ali se od povijesti može napraviti
i oruđe i oružje; oruđe za melioraciju ljudskoga duha, oružje za
atak na drugoga uz borbeni poklič pradjedovskih atavizama. Pred nama
je zapravo onaj izbor kako ga je svojedobno formulirao Jean Paul
Sartre naglasivši da svoju povijest sami možemo birati.
Da je to tako pokazat će i pasus iz rodoslovlja bosanskih i srpskih
vladara - listini izrađenoj u bojama na pergamentu koji se
stoljećima čuvao u samostanu u Kraljevoj Sutjesci - čiji je nastanak
Ćiro Truhelka argumentirano vezao za više puta spomenutog don Pedra
Ohmučevića:
"Petar Istie
Ohmučevića sin, po starini
Bošnjanin, a radi nevolnoga razmira i
pogube Bosanski pričastja njegovi starieh,
sad je Dubrovčanin koji za milos
njegove stare gospode složi i postavi ovo
rodoslovje za spomen i slavu
Bosansku i svakoga vridna Bošnjana,
dokoli Bog bole dopusti i njegova
sveta vola izvrši."172
Ilirske
fantazmagorije Ohmučevića potaknute jačim zanimanjem za genealogiju,
plemićko porijeklo i stare kraljeve,173 osim toga nastojanjem za
osiguranjem vlastitog socijalnog položaja u novoj sredini, ostavile
su znanosti mogućnost da u magli falsifikata traga za genealoškim,
političkim i kulturnim kontinuitetom između dviju epoha: bosanskog
srednjovjekovlja i novoga vijeka koji je u sebe usisao i ponekad do
teške raspoznatljivosti doveo mnogo od onog ljudskog i kulturološkog
materijala vezanog za svijet dobrih Bošnjana.
Na sadašnjoj razini informacija - govoreći o njegovu mjestu u
nastanku modernih nacionalnih integracija - čini se da Fojnički
grbovnik nije - bar ne izravno - odigrao značajniju ulogu u nastanku
političke ideologije ilirstva prisutne u bosanskim franjevačkim
krugovima tokom XIX. stoljeća ali i ranije.
Zadatak da se tom zamršenom ali znanstveno plodnom problematikom
pozabavi u onome duhu kako ga je još prije jednoga stoljeća
formulirao Ćiro Truhelka: "list po list, grb po grb" stoji pred
novom generacijom bosanskohercegovačkih medievalista, koja se sa
svojim prilozima upravo pojavljuje u znanstvenoj javnosti.
Dubravko Lovrenović
Sarajevo, 17. X. 2004.
31.07.2008.
OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
Napomena:
Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u
TEXT ili HTML formatu na email:
info@orbus.be
Page Construction: 31.07.2008.
- Last modified:
02.03.2009.
|