TOP

 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. Hannes Swoboda, član Evropskog parlamenta (EP), član Odbora za vanjsku politiku EP, potpredsjednik političke grupacije socijalista (PSE/PES) i potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa državama jugoistočne Evrope, koji je ujedno i izvjestilac Evropskog parlamenta za Hrvatsku, u svom članku s naslovom "Zapadni Balkan između irskog 'ne' i slovenskog predsjedavanja" predstavlja pregled trenutne situacije u regiji i perspektive njenog uključivanja u EU. Njegov članak objavljujemo u cijelosti.

ZAPADNI BALKAN

---

.

Hannes Swoboda, MEP, član Evropskog parlamenta (PSE/PES/SPÖ) član Odbora za vanjsku politiku EP izvjestilac EP za Hrvatsku

 

ZAPADNI BALKAN IZMEĐU IRSKOG "NE" I SLOVENSKOG PREDSJEDAVANJA

Po završetku slovenskog predsjedavanja primijećen je određeni napredak i spremnost lidera balkanske regije u segmentu približavanja Evropskoj uniji, dok smo istovremeno još uvijek svjedoci visokog nivoa nestabilnosti i neizvjesnosti. Slovensko predsjedavanje EU je usprkos teškoćama u Evropskoj uniji, Srbiji i u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija uspješno raspravljalo o zahtjevnom pitanju Kosova. Drugog cilja, s kojim bi se otvorili pristupni pregovori s Makedonijom kao drugom državom kandidatom u regiji, nije bilo moguće ispuniti, zašto odgovornost ne snosi Slovenija. Glavni razlog za taj neuspjeh je nemogućnost obje države, Makedonije i Grčke, da postignu kompromis u vezi bizarnog pitanja imena.

Hrvatska je još uvijek jedina država u jugoistočnoj Evropi s kojom je Evropska unija započela pregovore o pristupanju članstvu. Pregovori su ubrzani kada je Hrvatska opozvala zakon o zaštićenom ekonomsko-ribolovnom pojasu (ZERP) što je uticalo i na poboljšanje odnosa s Slovenijom. Razgovori između država faktički su doveli do konkretnih rezultata, posebno spora u vezi morske granice. Još uvijek treba raspravljati i dogovoriti se o prijedlogu za posredovanje treće strane (najvjerojatnije Međudržavnog suda u Haagu) i njegovim posljedicama. Ipak, opća atmosfera danas je puno bolja i nadamo se, da se odnosi u vrijeme predizborne kampanje u Sloveniji neće pogoršati. Pored toga Hrvatska ima još veliki broj neriješenih unutarnjih pitanja, kao što su različiti vidici reforme sudstva, puna suradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu i neke ekonomske reforme na području privatizacije brodogradnje. Bez obzira na sve ostaje godina 2009 ciljna godina za završetak pregovora između Hrvatske i Evropske unije što je još uvijek moguće postići, ipak samo, ukoliko hrvatske institucije ulože dosta truda.

Kao što smo već naveli Makedonija nije uspjela započeti pregovore o pristupanju s Evropskom unijom. Nedostajala je spremnost vlade za kompromis na unutarnjem području s dijelovima albanske zajednice kao i na vanjskom području s Grčkom, što je spriječilo početak pristupnih pregovora s državom kandidatom. Također, nema pozitivnih znakova, da je poslije izbora pobjednička stranka pronašla put iz tih teškoća. Makedonija mora u potpunosti realizirati Ohridski sporazum i postaviti jasne ciljeve na području svoje buduće evropske strategije.

Srbija je u međuvremenu izabrala proevropsku vladu, iako se radi o posebnoj koaliciji između demokrata i socijalista bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića. Svakako proevropska usmjerenost nove vlade zahtjeva njenu punu suradnju s Međunarodnim krivičnim sudom. Potreban je realističniji pristup do kosovskog pitanja. Od Srbije ne možemo očekivati, da već u ovom trenutku donese odluku i prizna nezavisnost Kosova, ipak bi morala imati odgovarajući pristup, koji bi donio više koristi Srbima, posebno na jugu Kosova, gdje ih dosta živi u malim raspršenim enklavama. Tamo će im malo pomoći ekstremni stavovi i izjave srpskih vođa u sjevernoj Mitrovici. Oni, koji žele surađivati sa kosovskim vlastima trebaju financijsku i političku podršku.

Dosadašnji razvoj na Kosovu pokazao je visok stepen odgovornosti njegovih lidera, posebno predsjednika vlade Hashima Thacija. Još uvijek su prisutni ogromni ekonomski i socijalni problemi. Nedavna donatorska konferencija u Parizu bila je uspješna, za efikasnu apsorpciju sredstava i sprječavanje njihovog nestanka Kosovu trebaju snažni administrativni kapaciteti i politički sistem s unutrašnjim nadzorom korupcije. Na tom području pomoć mora osigurati misija EULEX.

Crna Gora je poslije osamostaljivanja od Srbije uspostavila odgovarajuću ravnotežu između vlade i unutarnjih političkih snaga, koje su se razilazile u vezi nezavisnosti. Među značajnijim zadacima je osiguravanje slobode medija i borba protiv korupcije, gdje vladu čeka još puno posla. Ipak, ne može djelovati bez suprotstavljanja politici bivšeg srpskog i jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića.

U Bosni i Hercegovini je još uvijek dosta neravnoteže i neriješenih pitanja. Prvobitno je Republika Srpska bila regija s akutnim teškoćama zbog ekonomske i socijalne zaostalosti, sada je taj položaj preuzela bošnjačko-hrvatska Federacija. Premijer Milorad Dodik uspostavio je snažno ekonomsko liderstvo i privukao brojne investitore, dok je Federacija preopterećena s birokracijom i sporenjima između Hrvata i Bošnjaka. Samo snažnija i jedinstvenija Federacija može „prisiliti“ Republiku Srpsku, da ojača zajedničku državu.

U Albaniji bi se dvije konkurentske političke snage lako dogovorile o osnovnoj ustavnog reformi, ipak pojavili su se konflikti između nekih manjih stranaka. U pozadini ustavne i izborne reforme, koje se prihvatila sadašnja vlada su na političkoj sceni prisutna temeljna razilaženja, koja utiču na napredak Albanije pri približavanju Evropskoj uniji. Albaniju bi trebalo upozoriti, da se borba protiv korupciji, koja je neophodna, ne smije zloupotrijebiti u političke svrhe.

Trenutnu stabilnost u regiji jugoistočna Evropa ne ugrožava nijedan neposredan konflikt, usprkos tome ne možemo govoriti o stvarnoj stabilnosti, koja bi nam omogućila, da sa zadovoljstvom odahnemo. Poslije negativnog rezultata irskog referenduma pojavile su se nove neizvjesnosti na Balkanu. Brojni političari u Evropskoj uniji posebno francuski predsjednik Nicolas Sarkozy su dalje proširenje uvjetovali ratifikacijskom Lisabonskog ugovora. Za regiju je to pozitivan signal, da mora očuvati trenutnu stabilnost i poboljšati političku, ekonomsku i socijalnu situaciju. Države u regiji trebaju podršku kao i snažan pritisak, da zbog malih interesa ne bi zašle s evropskog puta. Na tom području Slovenija ima, unatoč završenom predsjedavanju, značajnu ulogu. Svoje poteze mora usklađivati sa susjednim državama. Balkan još uvijek treba dosta pažnje i nastojanja Evropske unije. Osnivanje Unije za Sredozemlje i slične Unije za Crno more ne smije odvratiti naše pažnje od jugoistočne Evrope.

Ljubljana, 29. juli/srpanj 2008

       
Međunarodni institut za bliskoistočne i   
balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana

Direktori:
Bakhtyar Aljaf
mr.sc. Zijad Bećirović






29.07.2008.

---

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 29.07.2008. - Last modified: 06.10.2009.