 |
AKTUA
Actuality
Aktualnosti
Actualiteiten
BIRN – JUSTICE REPORT – 13-14.12.2007
1. Ratko Bundalo i ostali: Negiranje krivice
2. Božić i ostali: Svjedočenja haških optuženika
3. Kurtović: Običan vojnik
4. Kravica: Iskustvene metode vještaka Odbrana
5. Ljubičić: Javnost isključena sa suđenja
6. Gasal i ostali: Početak suđenja
7. Vuković Ranko i Rajko: Zajednički advokat za optužene
1. Ratko Bundalo i ostali: Negiranje krivice
Trojica optuženih za zločine počinjene u Kalinoviku tokom 1992. i 1993. godine izjasnila se da se ne osjećaju krivim
BIRN – JUSTICE REPORT – 13.12.2007 - Ratko Bundalo, Neđo Zeljaja i Đorđislav Aškraba izjasnili su se da se ne osjećaju krivim prema navodima optužnice Tužilaštva BiH.
Državno tužilaštvo svu trojicu smatra odgovornim za zločine protiv čovječnosti počinjene nad civilima na području Kalinovika. U četiri tačke, Bundalo, Aškraba i Zeljaja terete se za zločine koji su počinjeni od aprila 1992. do marta 1993. godine.
Bundalo je bio komandant Taktičke grupe Kalinovik, Zeljaja komandir Stanice javne bezbjednosti Kalinovik, a Aškraba nadzornik logora “Barutni magacin”. U optužnici stoji da su sva trojica bili “svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata”, zajedno sa članovima Kriznog i Ratnog štaba, te drugim pripadnicima policije i vojske na ovom području.
Optužnica opisuje zločine počinjene nad civilima iz Jeleča, općina Foča, iz sela Mjehovina, Jelašica, Vihovići i Jezero, općina Kalinovik, i iz sela sa područja općine Gacko.
Pri izjašnjenju o krivnji, sva trojica su rekla da su pročitala optužnicu, ali da ne prihvataju njene navode.
2. Božić i ostali: Svjedočenja haških optuženika
BIRN – JUSTICE REPORT – 13.12.2007 – Odbrane četvorice optuženih za zločine u Bratuncu u julu 1995. godine, negirat će da su njihovi branjenici bili dio udruženog zločinačkog poduhvata
Odbrane četvorice bivših pripadnika Vojne policije Vojske Republike Srpske (VRS) najavile su da žele u toku dokaznog postupka saslušati zajedničke svjedoke, među kojima su i osobe što se nalaze na odsluženju zatvorske kazne nakon presuda koje su im izrečene u Haagu za zločine počinjene na području Srebrenice tokom jula 1995. godine.
Odbrane žele saslušati Radislava Krstića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS-a, koji je osuđen na 35 godina zatvora; Vidoja Blagojevića, bivšeg komandanta Bratunačke brigade VRS-a, osuđenog na 15 godina zatvora; te Momira Nikolića, bivšeg načelnika za obavještajne poslove i bezbjednost Bratunačke brigade VRS-a, koji je osuđen na 20 godina zatvora.
Odbrane očekuju da bi haški osuđenici, kako je kazao advokat Stanko Petrović, mogli reći kako “Zdravko Božić, Mladen Blagojević, Željko Zarić i Zoran Živanović nisu bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata”, što im se optužnicom Državnog tužilaštva stavlja na teret.
Državno tužilaštvo tereti Božića, Blagojevića, Zarića i Živanovića da su, kao pripadnici Vojne policije Bratunačke brigade VRS-a, 13. i 14. jula 1995. godine, dok su stražarili oko škole u Bratuncu, maltretirali zatočenike, pucali po školi i ubili nekoliko osoba. U školi je, prema navodima optužnice, bilo zatvoreno između 2.000 i 3.000 Bošnjaka.
Kao zajedničkog svjedoka Odbrane će pozvati i Alexandera Roberta Frankena, nekadašnjeg zamjenika komandanta Holandskog bataljona koji je u julu 1995. godine bio u zaštićenoj enklavi Srebrenica.
Odbrana planira pozvati i vještaka Radislava Radinovića iz Beograda, koji je bio analitičar u predmetu Krstić u Haškom tribunalu, a kako bi utvrdio da optuženi nisu bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata.
Advokat Miroslav Ristić, koji brani drugooptuženog Mladena Blagojevića, zatražio je od Sudskog vijeća da “osigura neka finansijska sredstva jer Radinović traži predujam kako bi uradio nalaz i mišljenje, te došao da ga predstavi”.
Odbrane će pozvati i zasebne svjedoke, od kojih su većina bivši pripadnici Vojne policije koje je Tužilaštvo BiH u toku istrage saslušalo, ali nije koristilo njihove iskaze u svom dokaznom postupku. Neki od svjedoka Tužilaštva koji su već svjedočili, bit će, prema tvrdnjama Odbrane, ponovno pozivani da svjedoče o okolnostima za koje ih tužilac nije pitao.
U odbranu optuženog Željka Zarića bit će pozvan i Milorad Trbić, kojem se na Sudu BiH sudi zbog krivičnog djela genocida počinjenog na području Srebrenice.
Nastavak suđenja je 18. decembra 2007. godine, kada će biti saslušan prvi svjedok Odbrane – Srbislav Davidović.
3. Kurtović: Običan vojnik
BIRN – JUSTICE REPORT – 13.12.2007 - Svjedoci Tužilaštva BiH nisu mogli potvrditi da je Zijad Kurtović bio komandir voda Vojne policije u drežničkom bataljonu u jesen 1993. godine
Halil Čučurović i Safet Topić, nekadašnji pripadnici Samostalnog bataljona Drežnica Armije BiH, govorili su kao svjedoci Tužilaštva BiH o svojim saznanjima o zarobljenicima u Crkvi Svih Svetih u Donjoj Drežnici kod Mostara, kao i o vojnim dužnostima optuženog Zijada Kurtovića u toku 1993. godine.
Halil Čučurović, koji je u to vrijeme obavljao dužnost pomoćnika za operativne poslove bataljona, rekao je kako je u sklopu formacije postojala “desetina za fizičko osiguranje komande koja je narodski nazivana ‘vojna policija’”. Pripadnik te desetine bio je i Zijad Kurtović, koji je u septembru i oktobru 1993. godine imao položaj “običnog vojnika”. Prema iskazu ovog svjedoka, komandir desetine u periodu septembar – novembar 1993. godine bio je Senad Fejzić.
Optužnica tereti Zijada Kurtovića, kao zapovjednika voda Vojne policije Samostalnog bataljona Drežnica, za mučenje i zlostavljanje 20 Hrvata, civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su bili zatvoreni u Crkvi Svih Svetih u Donjoj Drežnici u jesen 1993. godine.
“Tu večer kad su zarobljenici dovedeni, došao je Sefer Halilović sa svojim sinom i novinarom Šefkom Hodžićem. Rekli su nam da je Handžar divizija dovela zarobljenike i smjestila ih u crkvu”, ispričao je Čučurović, dodavši da su zarobljenici, prema njegovim saznanjima, bili povjereni Civilnoj zaštiti.
Povod dolaska Sefera Halilovića, kako je rekao svjedok, bila je priprema akcije u Gornjoj Drežnici. U toj akciji je, prema tvrdnjama ovog svjedoka, učestvovao i Zijad Kurtović, i to od 30. septembra uvečer do 5. oktobra.
Sefer Halilović je bio načelnik Štaba Vrhovne komande Armije BiH. Pred Haškim tribunalom je odgovarao za zločine počinjene u jesen 1993. godine u Grabovici i Uzdolu, Hercegovina, ali je oslobođen krivice.
Čučurović je rekao kako je 5. oktobra 1993. godine ranjen, a kada se početkom decembra vratio sa bolovanja, Kurtovića je zatekao na mjestu komandira desetine za fizičko osiguranje komande. Prisjetio se da je Kurtović “u oktobru ili novembru 1994. godine” dobio čin Armije BiH.
Svjedok Safet Topić bio je komandant desetine za fizičko osiguranje komande od aprila do avgusta 1992. godine. Poslije njega dužnost je preuzeo Senad Fejzić, za koga Topić ne zna do kada je bio na toj dužnosti i ko ga je zamijenio. Topić je izjavio da poznaje Zijada Kurtovića, ali ne zna ko je u jesen 1993. godine zapovijedao ovom desetinom koju je nazvao “vojna policija”.
Topić je čuo za zarobljenike u crkvi i misli da su oni bili povjereni “ljudima u radnim vodovima”.
Suđenje će se nastaviti 19. decembra 2007. saslušanjem posljednjeg svjedoka Tužilaštva BiH.
4. Kravica: Iskustvene metode vještaka Odbrana
Vještak građevinske struke dao je svoje mišljenje o materijalima pronađenim u masovnim grobnicama iz kojih su ekshumirana tijela ubijenih u Kravici
BIRN – JUSTICE REPORT – 13.12.2007 - Vlado Radović, vještak građevinske struke kojeg su pozvale Odbrane jedanaestorice optuženih za genocid u Srebrenici, tvrdi da ostaci građevinskog materijala iz skladišta Zemljoradničke zadruge (ZZ) Kravica nisu mogli biti pronađeni u masovnim grobnicama u Srebrenici.
Deset bivših pripadnika Specijalne policije i jedan pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) terete se za strijeljanje više od 1.000 Bošnjaka u hangarima ZZ-a Kravica, u Srebrenici, 13. jula 1995. godine.
Vještak je rekao da je prilikom sastavljanja nalaza koristio izvještaj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) koji se odnosi na skladište u Kravici a u kojem se spominje i da su dijelovi građevinskog materijala iz Zadruge pronađeni u masovnim grobnicama Glogova i Ravnica.
Radović je rekao da nije vidio materijale pronađene u ovim grobnicama, niti je imao izvještaj ili fotografije tih materijala, ali tvrdi da ostaci koji su pronađeni ne mogu biti iz ZZ-a Kravica.
“U svom nalazu sam specificirao sve vrste građevinskog materijala pronađene u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica. Tvrdim da ništa od tih materijala nije moglo biti nađeno izvan ovog objekta”, rekao je Radović, istaknuvši da se u izvještaju MKSJ-a spominje da je u grobnicama pronađen “komad betona i polistirena”.
“Nikada nisam čuo za tu riječ ‘polistiren’. Taj materijal ne postoji. Provjerio sam svu literaturu koja mi je bila dostupna i nisam našao značenje ove riječi. Znam da postoji poliuretan – to su materijali koji se koriste za termoizolaciju, i to je najčešće stiropor”, objasnio je Radović.
Prilikom unakrsnog ispitivanja, tužilac Ibro Bulić svjedoku je prezentirao papir sa definicijom pojma “polistiren”, koju je, tvrdi tužilac, pronašao u hemijskom rječniku. U definiciji, između ostalog, piše: “Polistiren ili stiropor koristi se u građevinarstvu kao izolacijski materijal.”
Tužilac je također prezentirao “proizvodni program” firme “Stirokart” iz Srpca, koja, kako je to spomenuo sam vještak na osnovu uvida u dokument, proizvodi građevinski materijal “na bazi stiropora”.
Na zahtjev tužioca, vještak je konstatovao da je u opisu svih proizvoda kojima ova firma raspolaže zajednička supstanca “ekspandirani polistiren”.
“Tvrdim da nigdje nisam našao ovaj pojam”, rekao je vještak, i dodao da se prilikom sačinjavanja ovog nalaza koristio “iskustvenim metodama”.
Radović je isključio mogućnost da je beton iz ZZ-a Kravica mogao biti u grobnici, jer bi ga trebalo “posebnom mašinom zahvatiti i skloniti”. Vještak je istakao i da se u izvještaju MKSJ-a spominju fotografije pronađenih materijala, koje on nije vidio niti se “zanimao” za njih.
“Moje mišljenje se ne mijenja, bez obzira na to što nisam vidio te materijale i fotografije”, rekao je Radović.
Na pitanje Hilme Vučinića, predsjedavajućeg Sudskog vijeća, na čemu temelji svoj izvještaj, Radović je istakao da je u Kravici bio “tridesetak minuta”, te da se njegov izvještaj zasniva “na iskustvu”.
“U mjestu gdje ja radim i bitišem, nema institucije koja bi mogla sprovesti neku detaljniju analizu ovih materijala”, rekao je vještak.
U nastavku ročišta Odbrana Miloša Stupara prezentirala je dio materijalnih dokaza, pretežno borbenih izvještaja VRS-a i Armije BiH koji se odnose na područje Srebrenice.
Suđenje se nastavlja 10. januara 2008. godine, kada će još jedan vještak Odbranâ govoriti o odnosu policije i vojske.
BIRN – JUSTICE REPORT – 14.12.2004
5. Ljubičić: Javnost isključena sa suđenja
6. Gasal i ostali: Početak suđenja
7. Vuković Ranko i Rajko: Zajednički advokat za optužene
5. Ljubičić: Javnost isključena sa suđenja
Na prijedlog Tužilaštva, Sud BiH isključio javnost sa svjedočenja zaštićenog svjedoka
BIRN – JUSTICE REPORT – 14.12.2004 - Nastavak suđenja Pašku Ljubičiću, optuženom za zločine počinjene na području Srednje Bosne, zatvoren je za javnost zbog saslušanja zaštićenog svjedoka Tužilaštva BiH.
Sudsko vijeće koje vodi ovaj predmet zaključilo je da je isključenje javnosti jedina efikasna mjera da se zaštiti svjedok i detaljno ispita.
Odluku o isključenju javnosti Sudsko vijeće je donijelo na prijedlog Državnog tužilaštva, uz suglasnost Odbrane Paška Ljubičića.
Državno tužilaštvo tereti Ljubičića da je, kao zapovjednik IV bojne Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), naredio i sudjelovao u napadu na gradove i okolna sela u Srednjoj Bosni. Bošnjačko stanovništvo tih gradova i sela je zatvarano u logore, mučeno, maltretirano i odvođeno na prinudne radove.
Prema zvaničnom rasporedu Suda BiH, nastavak suđenja zakazan je za 17. decembar 2007. godine.
6. Gasal i ostali: Početak suđenja
Na početku suđenja Nisvetu Gasalu i Musajbu Kukavici, Tužilaštvo najavilo saslušanje 43 svjedoka, a Odbrane zatražile objedinjavanje ovog postupka sa onim koji se vodi protiv Enesa Handžića i Senada Dautovića
BIRN – JUSTICE REPORT – 14.12.2007 - Pred Sudom BiH u Sarajevu počelo je suđenje Nisvetu Gasalu i Musajbu Kukavici, optuženima za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Tužilaštvo je iznijelo uvodnu riječ, a Odbrana je predložila prihvatanje činjenica utvrđenih u Haagu te spajanje ovog predmeta sa drugim koji se pred Sudom BiH vodi protiv optuženih za zločine u Bugojnu.
Prema navodima optužnice, Gasal i Kukavica se terete da su tokom oružanog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), u periodu od avgusta 1993. do 19. marta 1994. godine, u logoru na stadionu NK “Iskra” u Bugojnu “učinili, podstrekavali i pomagali nečovječno postupanje prema zatvorenicima”.
Gasal i Kukavica su bili pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bugojno, a terete se kao upravnik logora i komandir obezbjeđenja logora u kojem je bilo oko 300 zarobljenih Hrvata, koji su “držani u nehumanim uvjetima i tjerani na prinudne radove”. Takođe se smatraju odgovornim je su “dozvoljavali odvođenje zatvorenika na saslušanje i mučenje, nakon čega se nekima gubi svaki trag”.
Tužiteljica Terzić je rekla da su najodgovorniji za te radnje bili Gasal i Kukavica, koji su imali “stvarnu moć i vlast u logoru”.
Pored izvođenja brojnih materijalnih dokaza, Tužilaštvo će u toku dokaznog postupka saslušati 43 svjedoka.
“Dokazaćemo da su optuženi mogli shvatiti značaj svojih djela”, rekla je tužiteljica, dodavši da su optuženi imali izbor “da budu ljudi ili ne, ali su izabrali da ne budu”.
Senad Kreho, branilac Nisveta Gasala, i Fadil Abaz, branilac Musajba Kukavice, uložili su prijedlog za prihvatanje utvrđenih činjenica iz presuda MKSJ-a.
“Iz ovih dokaza slijedi da su sukob u Bugojnu inicirali HVO i Hrvatska vojska (HV), te da je to bio međunarodni sukob. Zarobljenici nisu bili civili, nego vojnici, te nisu imali status zaštićenih osoba u skladu sa Ženevskom konvencijom. Iz dokaza Tužilaštva će se vidjeti da stadion nije bio logor, nego legalni pritvor koji je formiralo Ratno predsjedništvo Opštine Bugojno, za privremeno pritvaranje lica koja su se oglušila o zakon”, rekao je Kreho.
Kreho je takođe predložio objedinjenje ovog postupka sa postupkom koji se na Sudu BiH vodi protiv Enesa Handžića i Senada Dautovića.
Handžić i Dautović se terete za zločine nad civilima na području opštine Bugojno 1993. godine, u vrijeme sukoba sa HVO-om. Prema navodima optužnice, Handžić je do kraja 1993. godine bio pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije BiH, a potom pripadnik službe bezbjednosti Operativne grupe Zapad. Dautović je bio u Objedinjenoj komandi Armije BiH, te jedno vrijeme, tokom 1993. godine, načelnik Stanice javne bezbjednosti Bugojno.
“Činjenični opis ove optužnice slaže se sa onim što se Nisvetu Gasalu stavlja na teret. Nesporno je da je više osoba učestvovalo u izvršenju istog krivičnog djela, u isto vrijeme i u istim objektima”, rekao je Kreho. Prema njegovim riječima, u ove dvije optužnice navedeni su isti svjedoci i isti materijalni dokazi.
Tužiteljica Terzić odgovorila je da se optužnica protiv Handžića i Dautovića odnosi na 48 krivičnopravnih radnji, a dvije radnje se poklapaju sa optužnicom protiv Gasala i Kukavice.
Sljedeće sedmice Tužilaštvo će se pismeno izjasniti o prijedlogu spajanja postupaka, kao i o prijedlogu prihvatanja činjenica utvrđenih u Haagu.
7. Vuković Ranko i Rajko: Zajednički advokat za optužene
Zbog bolesti advokata optuženog Rajka Vukovića, Veljko Čivša, branilac Ranka Vukovića, nakon što je imenovan za dodatnog branioca drugooptuženog, ispitao prva četiri svjedoka Odbrane
BIRN – JUSTICE REPORT – 14.12.2007 - Prezentovanjem materijalnih dokaza Tužilaštvo BiH je okončalo izvođenje dokaza protiv braće Vuković iz Foče, a saslušanjem prvog svjedoka Odbrana je počela svoj dokazni postupak.
Ročištu nije prisustvovao Zoran Kalaba, branilac Rajka Vukovića, te je obojicu zastupao Veljko Čivša, branilac Ranka Vukovića.
Državno tužilaštvo tereti Rajka i Ranka Vukovića da su u maju 1992. godine, “početkom ratnih sukoba”, kao pripadnici vojske tadašnje Srpske Republike BiH sudjelovali u ubistvu Avdije Hukare i Mejre Bekrije u selu Podkolun, općina Foča. Ranko Vuković se tereti i za silovanje svjedokinje A.
Svjedokinja Pašana Sejfić ispričala je kako je u maju 1992. godine, sa Zahidom Hukarom, okopavala krompir na njivi u selu Podkolun kada je “u daljini” ugledala četvoricu vojnika.
“Jedan je okrenuo pušku prema nama, da nas gađa, a drugi je pokazao rukom da bježimo. Sa Zahidom sam pobjegla u šumu i popela se na drvo. Ona je bila kratko sa mnom, a onda pobjegla”, ispričala je Sejfić, dodavši da je po povratku u selo saznala za smrt komšija Avdije Hukare i Mejre Bekrije.
“Srela sam Hanu Hukaru, koja mi je rekla: ‘Ubili su mi Avdiju.’ Bajro Hukara mi je rekao da je gledao kako je Ranko Vuković oborio parmake i ubio Mejru, ali ja ne vjerujem jer nisam vidjela”, ispričala je svjedokinja.
Bajru i Zahidu Hukaru Tužilaštvo je saslušalo 14. novembra ove godine. Oboje su rekli kako su, sa različitih mjesta, vidjeli da Ranko ubija Mejru Bekriju.
Veljko Čivša je ukazao na razlike između iskaza svjedokinje u sudnici i izjave koju je njemu dala u septembru ove godine, kada je, kako je advokat kazao, tvrdila da joj Bajro nikada nije rekao ko je od vojnika toga dana bio u selu.
Na insistiranje branioca, ali i Sudskog vijeća, da razjasni koja je od ovih tvrdnji tačna, svjedokinja je dala različite odgovore. Braniocu je potvrdila prijašnju izjavu, a Vijeću izjavu iz sudnici.
Na daljnje insistiranje, svjedokinja je ponovila da je “Bajro Hukara spomenuo Ranka Vukovića”, ali da mu ne vjeruje, jer to sama nije vidjela. Također je istakla da prilikom davanja prve izjave “nije znala šta govori”, jer ju je “uhvatila trema”.
Ostali svjedoci Odbrane – Ramiz Rahman, Hilmo Hukara i Ramiz Hadžimusić, dugogodišnje komšije optuženih – rekli su da su se sa Vukovićima uvijek dobro slagali, te da nikad nisu čuli ništa loše o njima.
Advokat optuženih je najavio da će saslušati još devet svjedoka, među kojima i Momira Skakavca, koji je presudom Okružnog suda u Trebinju oslobođen optužbe za silovanje u Foči, te majku optuženih, kao i same optužene.
Na sljedećem ročištu, 9. januara 2008. godine, Odbrana će saslušati nove svjedoke. Sudsko vijeće je izdalo nalog za prinudno dovođenje svjedoka Lutvije Šukala, koji se nije pojavio na ovom ročištu, niti je obavijestio Sud o razlozima svog nedolaska.
13.12.2007.
 |
 |
 |
OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction:
13.12.2007.
- Last modified:
15.01.2009.