OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS
 |
PRAVILNIK
ORBUSA
|
|
Postavite baner
na vašu
stranicu
Naš link je:
www.orbus.be
FHILOSOFICO
IN CONTINUO
Central European Code Windows-1250
|
AKTUA |
| 2962 |
In memoriam: ISMET RAMLJAK, bh. slikar i pjesnik (21. maj 2009. -21. maj 2010.) GODINA TUGE U OAZI LJEPOTE Bedrudin GUŠIĆ Kada sam prošloga ljeta, dva mjeseca nakon što je Slikar i Pjesnik presavio svoj tefter te stigao na onu drugu obalu - obalu svoje vječnosti, sa starijim sinom i prijateljem Ibrahimom Halilovićem posjetio živopisni Torlakovac i njegov mezar, napisao sam potom kratku reportažu o tome. Završio sam je ovim rečenicama: Čitav taj prelijepi prostor, te bliži i dalji živopisni krajolici djelovali su tužno, pretužno. Ni ptice nisu pjevale, ali Vrbas je i dalje žuborio... Ne znam kako je danas tamo, godinu dana po Ismetovom preseljenju, ali pretpostavljam da je i dalje prelijepo, ali i tužno. 
|
 |
| 2961 |
„Stub Srama“ („Säule der Schande“) Sarajevo, 20.5.2010. god - Centar za političku ljepotu, (Das Zentrum für Politische Schönheit) pruža podršku Majkama Srebrenice u vidu realizacije projekta „Stub Srama“ („Säule der Schande“). Radi se o jednoj permanentnoj skulpturi koja bi vječno podsjećala na krivicu zapadnih političara i vojske za genocid u Srebrenici – Prkos zaboravu „Noći srama“ Evrope (Bogdan Bogdanović). „Skulptura je metafora ogromne prevare Ujedinjenih Nacija u Bosni i Hercegovini kao i opomena svim osobama koje namjeravaju raditi u ovoj organizaciji“, rekao je Philipp Ruch, inicijator projekta i direktor Centra za političku ljepotu. „Djela Ujedinjenih Nacija u Bosni i Hercegovini a posebno u Srebrenici do danas nisu bila tema diskusija u svijetu. Pronašli smo slike čije bi umnožavanje putem masovnih medija prouzrokovale ozbiljne glavobolje UN-u, jer se u njima odražava sva krivica ove organizacije za vrijeme genocida“, istakao je gospodin Ruch. |
 |
| 2960 |
MUSTAFA KEMAL ATATURK Lider koji inspiriše Ševko Kadrić U Tursku sam odlazio tri puta u tri sasvim različita povoda. Prvi put u delegaciji Sarajevskog univerziteta, kao profesor. Boravili smo nad Bosfor nadnešenom „Boazići univerzitetu“, uz sve privilegije i počasti koje uz to idu. Drugi put u junu 1992. Godine dovozeći prvi konvoj izbjeglica direktno iz opkoljenog Sarajeva. Treći put u posjeti izbjeglicama u izbjegličko kampu „Kirklareli“ (nadam se da sam ime dobro upamtio). Svaki put sam se čudio liku čovjeka koji poput sniježne prošarice boji i obilježava državu ali i narod. Čudio sam se birokratiji koja je očekivala da i mi, stranci, izražavamo poštovanje ocu Turske moderne države kog nema među živima od 1938. Godine. Kasnije ću tom čovjeku i sam u više navrata odavati dužno poštovanje, to činim i ovaj put, s razlogom. |
 |
| 2959 |
Otvoreno pismo ZDRAVKU KRSMANOVIĆU, načelniku opštine Foča AKO I JESTE TOBOŽNJI LEGALISTA, NISTE MORALISTA Gospodine Krsmanoviću, U januaru ove godine radio s vama intervju i on je objavljen. Svi oni koji prate moj višegodišnji publicističko-novinarski rad mogli su prepoznati da su intervjui moj omiljeni segment javnog djelovanja, ali i da biram sagovornike, ne po nacionalnom ili staleškom ključu, već je jedan od osnovnih kriterija u tome da se nisu ogriješili o moju domovinu Bosnu i Hercegovinu, moj narod i sve ljude, bez obzira na etničku, rasnu ili vjersku pripadnost - žrtve fašizma, rasizma i svih drugih izama. I još nešto: da nisu kolaborirali sa ratnim zločincima, kako onima kojima se sudi u Hagu, BiH ili bilo gdje drugdje, ili su tek na haškim potjernicama, tako i onima koji nisu procesuirani zbog ovih ili onih razloga, a takvih je sigurno više nego ovih prvih, ali i ptice na granama, posebno bosanskim, znaju da su nanijeli zla nevinim ljudima u periodu 1992-1995 u BiH, dakle onima čija je jedina "krivica" u tome što nisu mogli da biraju roditelje, datum i mjesto rođenja i slične "sitne" životne stvari. |
|
| 2958 |
PEČATOM SVOJE KRVI SMO UTISNULI DRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE Piše: Nihad Krupić, autor i publicist Bošnjaci jesu doživjeli veliku nesreću ali nisu tragediju nestanka koja im se čitavo vrijeme pripremala. Odbrana Bosne i Hercegovine u toku agresije i genocida je potvrdila značajnu istinu da su Bošnjaci i Bosna kao nokat i meso. Bilo šta da uštineš šikne krv i uprska čitav Balkan. Postagresijska bošnjačka stvarnost je nešto najzamršenije što se ikada moglo desiti jednom narodu. Uz dosta objektivnih razloga, koje nas se mogu a i ne moraju ticati, uvijek se dobro okrenuti subjektivnim... Svijetla budućnost je kategorija koja nikad nije bila stvorena uljepšavanjem prošlosti ili padanju na mitsko veličanje historije nego se izričito zasniva na istini. Najbolji primjer je brzi oporavak i progres Njemačke i Japana nakon što su tokom Drugog Svjetskog Rata uzrokovali najveću tragediju modernog čovječanstva i unatoč nevjerovatnom poslijeratnom poniženju izgradili ekonomski stabilne i jake države. Sile alijanse su nakon što su ih vojnim putem pobijedile nastavile decenijama sa uništavanjem nacionalnog ponosa, ali opet su i Japan i Njemačka samo dvadeset godina poslije izgubljenog rata ekonomski prešle Francusku i Englesku i uz bok se našli sa Amerikom.
|
 |
| 2957 |
IVANA SIMIĆ-BODROŽIĆ: - mlada hrvatska spisateljica: U MOM SLUČAJU ISKUSTVO PISANJA I PROGONSTVA SE MEĐUSOBNO NE ISKLJUČUJU Jednog aprilskog ponedjeljka pita me sestra iz Banja Luke da li sam gledao jučerašnju emisiju HRT-a "Nedjeljom u dva", urednika i voditelja, u međuvremenu službeno proglašenog novinara godine u RH, Aleksandra Stankovića? Odgovorio sam da nisam još stigao pogledati te upitao zašto me to pita? Odgovorila je da je Stankovićeva gošća bila mlada hrvatska spisateljica Ivana Simić Bodrožić, rođena Vukovarka, te da je na nju ostavila snažan dojam. Odmah potom sam pogledao emisiju i shvatio sestrinu preporuku. Naravno, moj novinarski crv je odmah proradio i tražio sam načina kako da stupim u kontakt s Ivanom. Uz pomoć Dore Valent, kćerke mojih koprivničkih prijatelja, dobio sam broj Ivaninog kućnog telefona u Dugom Selu, pokraj Zagreba. Kada sam upitao za intervju, odmah je pristala, ali uz uvjet da prvo pročitam njen prvijenac HOTEL ZAGORJE, na koju temu i želi razgovarati za javnost. Potom mi je poslala elektronsku verziju romana kojeg sam pročitao. I nakon Stankovićevog razgovora s njom te nakon mog (prvog) čitanja knjige, percipirao sam je kao njenu autentičnu životnu priču, s literarnom aromom. Zato sam i postavljao pitanja kakva sam postavljao. |
|
| 2956 |
KNJIGA U RUCI, RUKA NA KNJIZI Ševko Kadrić Skoro sam slušao predsjednika jednog od udruženja koja se bosanskim nazivaju, kako se „hvali“ da u životu nije knjige pročitao. Bio sam u gostima kod mojih zemljaka i upitah gdje su im knjige, računajući da u kući mora biti i polica sa knjigama. „Šta će nam knjige da prašinu skupljaju“, ko iz topa mi odgovori domaćica. „Čitate li šta?“, upitah prijatelja na telefon. „Mi radimo, nemamo vremena za besposlice“, odgovori kao zapeta puška. Ove i slične poruke su mi se kroz glavu prometale dok sam se sa sajma knjige vraćao „kući“ zagledan u dosta Milutina i knjigu u njegovoj ruci, na jednom od kamenih stećaka uklesanom prije oko 900 godina. Gledam iznad Milutina slova, prava pravcata i poruku bosančicom pisanu, knjigu u ruci i mač ili štap o pojasu, te počeh da mu se izvinjavam zbog potomaka, što se toliko godina poslije njega fale onim što nije za falu. Bunt iz mene krenu ko bujica, uvezujući davnašnju kamenu poruku i ovdašnje duhovno pustošenje. |
|
| 2955 |
Intervju Ahmedinedžad: BiH Iranu ništa ne duguje Jedna ili dvije zemlje misle da su gospodari svijeta Iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad, koji učestvuje na ovogodišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda UN o razoružanju, razgovarao je s izabranom grupom, uglavnom američkih novinara, među kojima je bila i slavna Kristijan Amanpur (Christiane Amanpour). Na taj susret bio je pozvan i naš specijalni izvještač iz Ujedinjenih naroda. Osim odgovora na njegova pitanja, prenosimo i neke od ostalih odgovora sa skoro jednoiposatnog susreta novinara s Ahmedinedžadom. Predsjednik Irana nije se odvajao od ministra vanjskih poslova Manučera Motakija, koji je nedavno posjetio Sarajevo. |
|
| 2954 |
MLADEN IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ, predsjednik Narodne stranke Radom za boljitak i kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH: NA OVIM IZBORIMA NEMAMO PRAVA NA POGREŠKU JER OVOGA PUTA POPRAVNOG NEMA! RAZGOVOR VODIO: Bedrudin GUŠIĆ (207) Došlo je vrijeme da na vlast dođu sposobni, a ne podobni, ljudi koji znaju kako i kuda povesti ovu državu na dobrobit svih njenih građana, oni koji će nas izvući iz dužničkog ropstva...*Samo s visoko obrazovanim kadrom možemo očekivati bolje sutra, no međutim kako ne bismo i dalje imali ¨ odljev mozgova¨ potrebno je mladima omogućiti budućnost kroz rad i radna mjesta...* Mi gajimo politiku međuetničke suradnje i tolerancije, a ne politiku konflikta..*Razlog današnjeg teškog položaja Hrvata u BiH leži u činjenici vođenja loše politike hrvatske stranke koja je sve ovo vrijeme bila na vlasti, a to je HDZ BiH...*Moja kandidatura za budućeg premijera bazirana je upravo na viziji i znanju koje imam.. |
|
| 2953 |
ŠTA JE NAMA SAJAM KNJIGE U SARAJEVU Ševko Kadrić, 9 maj 2010. XXI Sajam knjige je i ove godine okupio BiH pisce iz dijaspore, dajući im šansu da predstave svoja djela i kažu da postoje. Organizator šestog po redu okupljanja i dalje je Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice a pokrovitelj ministar Safet Halilović lično. Hvala ministarstvu i personalu koji nam je omogućio da se sretnemo sa publikom, medijima, ali i jedan sa drugim, to jeste događaj i priča u kojoj se duhovno oplođujemo a knjigama trajemo. Treba istaći da je ovaj, za nas šesti sajam okupljanja, bio po mnogo čemu specifičan, pokazao je da je moguće da okupljanje pisane riječi i pisaca u dijaspori može uspješno funkcionisati i mimo sajma. Šestoro pisaca (BiH dijaspore ću naglašavati dok za to postoji potreba, a postoji) je na međunarodnom planu postiglo zapažene književne uspjehe: Bekim Sejranović je dobio nagradu „Meša Selimović“, Bisera Boškailo nagradu „Dereta“, roman Saše Stanišića je preveden na 30 jezika, Mirko Kovač je dobio Njegoševu nagradu, Enes Topalović ušao u najuži izbor BIGZ-ove, Zulmir Bečević nominovan za August pris, Aleksandar Hemon ulazi u red najprevođenijih.. |
|
| 2952 |
KADA JE SARAJEVO BILO OPKOLJENO, IMALI SMO JAČU DRŽAVU NEGO SADA! Bedrudin GUŠIĆ Da je 1992. godine odlučivala volja Velike Britanije, te da nije bilo ljudi poput Ejupa Ganića, Stjepana Kljujića, Jovana Divjaka, ili Dragana Vikića, Bosne i Hercegovine danas ne bi bilo, a Sarajevo bi doživjelo sudbinu Srebrenice...* Srbija i Republika Srpska su ujedinjene oko hapšenja dr. Ganića. S druge strane, mi imamo lidere političkih stranaka koje događaje u Dobrovoljačkoj nazivaju "zločinom," iako je haški Tribunal odbacio takvu karakterizaciju...*Pa zašto Srbija nije podigla nijednu optužnicu protiv bilo koje osobe iz Hrvatske? Jedini razlog je njihova spoznaja da bi Hrvatska odmah uzvratila istom mjerom...*Jedino što je u svemu ovom pozitivno je što nas je srbijanska optužnica, te imena koja se na njoj nalaze, podsjetila da su Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu odbranili patriote svih nacionalnosti i da je Sarajevo u tim godinama održalo civilizacijske vrijednosti kakve Velika Britanija nikada nije ni imala, uključujući u vrijeme kada je sa Hitlerom zaključila minhenski pakt...* |
|
| 2951 |
HEDININA MISIJA Piše: Ševko Kadrić Priča o neželjeno rođenoj djevojčici sa sarajevske Gorice, počinje razočarenjem oca što nije dobio sina. Amidžinica Anđa joj i ime nadjenula, Hedina. Očevo razočarenje nije dugo trajalo, kad ga je počela svojim krupnim očima iz daljine milovati i gugutanjem prizivati, prigrlio je kao princezu i taj zagrljaj do danas traje i ako oca više nema među živima, Hedina ga na koricu jedne od svojih knjiga stavila. Uz svoju biografiju Hedina vezuje ljude koji su joj bili duhovni mentori i uticali na ono što je do danas vodi, nosi. Dr. Milan Šipka, dr. Rajko Đurić, pjesnik Šimo Ešić, one što su joj ukazivali na put njene misije. Kad pripadate narodu koji nema standardizovanu osnovu svog postojanja a to je jezik, kad taj jezik nema svoj rječnik, kad tvoj narod nema naviku da čita već je stalno u pokretu bježeći o drugih i sebe sama, onda je pred piscem velika misija o izbavljenju, sebe ali svog naroda, ovog puta Roma. „Ko hoće neka se naziva Ciganinom ali ja sam Romkinja“, govori Hedina smireno, tiho, iskustvom i životom poučena. |
|
| 2950 |
Prvi maj 2010 - Među Bošnjacima u Njemačkoj zajednici, Istočna Belgija Salih ČAVKIĆ Prelazeći komad Holandije prema njemačkoj granici sunce nas češće na trenutak zaslijepi svaki put kad izroni iza oblaka da bi se nakon minut dva ponovo sakrilo iza slijedećih oblaka što u sekvencijalnom redu i odstojanju, nošeni vjetrom zaklanjaju fotonske zrake ove naše zvijezde života. Približavamo se Aachenu, ili Akenu kako ga zovu Holanđani, ili Aix-la-Chapelle na francuskom. Prolazeći sjevernim dijelom Aachena (Laurensberg) nastavljamo prema Kelmisu (fr. La Calamine) u Belgiji. Smijemo se. Kako i ne bi kad smo krenuli iz Belgije da bi prošli kroz Holandiju i Njemačku i ponovo ušli u Belgiju. Sada se vozimo po obroncima Ardena truckavim asfaltnim putem kojem je prošle zime studen uništila gornji sloj asfalta. Sreća što je u pitanju samo 7 km puta do odredišta u brdima. Prolazimo kroz omanja ardenska sela i stižemo do poveće mljekare ispred koje su desetine kamion-cisterni, kojima se prevozi mlijeko, uredno parkirani. |
 |
| 2949 |
SKENDEROVA TRAJANJA, Vera Crvenčanin Uz stogodišnjicu, rođenja Skendera Kulenovića Ševko Kadrić Vera Crvenčanin, je rediteljica koja je izgradila ime i karijeru prije nego je postala Kulenović, tačnije kad je svoj životni put spojila sa Skenderovim i njim koračala naredne 33 godine, koliko su koračali zajedno. 25 januara 1978. Godine, Skender je otišao u vječnost i legendu, ona nastavila svoj put sama. Na tom putu je izatkala i knjigu ”Skenderovo trajanje”, u povodu stotinu godina Skenderova rođenja, knjigu je objavila Bosanska riječ iz Tuzle. Gledam krhku, ali krepku ženu plave kose, gospodarasta izgleda, blaga pogleda i britke misli, ćaskamo o Skenderu, ali se raspitujem i o njoj. Šimo Ešić, njen izdavač, me nenadno u priču uveo, ostavio me da joj na štandu pravim društvo, on imao obaveza. ”Književnici vječno ostaju obavijeni tajnom, sa sasvim malo svoje krivnje”, čitam krajičkom oka listajući knjigu kojoj se priprema promocija. |
|
| 2948 |
Centralna svečanost u povodu devetog maja, Dana Evrope U Bihaću je prekjučer, 5. maja, održana centralna svečanost u povodu devetog maja, Dana Evrope. Ovoj su svečanosti, koju je u partnerstvu s Općinom Bihać, organizirao Evropski pokret u Bosni i Hercegovini, prisustvovali predstavnici državne zakonodavne i izvršne vlasti, lokalnih zajednica, poslovnog sektora, medija i nevladinih organizacija, te internacionalni i evropski diplomatski službenici, evropski parlamentarci, humanitarne organizacije i donatori, ujedinjeni oko i sa jednom porukom: Vrijeme je za Evropu – Bosna i Hercegovina ima evropsku budućnost. Dodjeljena su i brojna priznanja institucijama, ustanovama i pojedincima za doprinos Bosni i Hercegovini na putu evropskih integracija. Evropskim prijateljima Bosne i Hercegovine su proglašeni Tanja Fajon, slovenska zastupnica u Evropskom parlamentu i Valentin Incko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Evropskom općinom je proglašena Općina Bihaća, a Hamdija Lipovača, evropskim načelnikom. |
|
| 2947 |
TRIAL se obraća Evropskom sudu za ljudska prava Masakr u Bosni i Hercegovini: TRIAL se obraća Evropskom sudu za ljudska prava zbog pasivnosti domaćih vlasti Ženeva/Sarajevo, 30. april 2010. godine - TRIAL (Track Impunity Always – švicarska organizacija koja se bori protiv nekažnjivosti) je nedavno podnijela tri aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine koje se odnose na masakr porodica Bačić i Horozović, te nestanak Refika Bačića, što je povezano sa djelovanjem srpskih snaga u okolini Prijedora 1992. godine. Tokom jula 1992. godine, dok se odvijala akcija etničkog čišćenja Prijedora, pripadnici srpske vojske su napali dvije kuće u kojima su bile sakrivene porodice Bačić i Horozović. Iako su u kućama bile samo nenaoružane žene i djeca, vojnici su počeli pucati i ubili su 29 ljudi, uključujući i 21 člana porodica Bačić i Horozović, od kojih je bilo 10 žena i 11 djece. Njihova tijela su nakon toga odvezena u nepoznatom pravcu. Samo tri osobe preživjele su taj masakr, odnosno troje djece, od kojih su dvoje danas aplikanti* Evropskom sudu za ljudska prava. Treći aplikant, Fikret Bačić, koji je bio izvan zemlje tokom rata, lično je izgubio 12 članova porodice u ovom masakru. |
 |
| 2946 |
REFORMA FINANSIJSKOG SISTEMA SAD Piše: Zijad Bećirević Privredna recesija i finansijski debakl velikih finansijskih institucija SAD, koji se veoma teško i posljedično odrazio na ekonomiju i koštao prosječne Amerikance bilione dolara, je već početkom ekonomske krize bio jasan indikator da finansijski sistem SAD (i svijeta) treba reformisati. Finansijska kriza je nanijela najveću štetu prosječnim građanima, malim firmama i malim bankama. Mnogi Amerikanci su ostali bez posla, zdravstvene zaštite i svojih domova. Propale su mnoge velike i male banke. Penzioni fondovi su desetkovani, a štednja smanjena. Zemlja se još bori s posljedičnom recesijom. Wall Steet je mnoge finansijski osakatio, pa Amerikanci zahtjevaju stvarne promjene finansijskog sistema i Američki Kongres ga mora ponuditi. Reformisani finansijski sistem bi morao bolje zaštititi potrošače i spriječiti propadanje velikih banaka, jer bi njihov pad mogao ugroziti ostale nosioce finansijskog sistema. |
 |
| 2945 |
Dan kada je BiH opstala! Heroji srušili agresorski plan Agresorski plan da likvidira prvog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, osvoji Sarajevo i zabetonira u glavama velikosrpskih ideologa davno skrojenu podjelu BiH, definitivno je srušen na današnji dan prije 18 godina - 2. maja 1992. godine. Rušenje države Desilo se to samo zahvaljujući sarajevskim herojima, bosanskom narodu koji se odupro ideji podjele njihove zemlje i podjarmljivanju. Ali, nažalost, ideje koje su bile uzrok strašne agresije na našu zemlju i genocida još žive. Pokušaj revizije historije kroz pravni terorizam Srbije i hapšenje ratnog člana Predsjedništva RBiH akademika Ejupa Ganića najbolje svjedoče o tome. Nema sumnje, 2. maj 1992. posebno će ostati u sjećanju svim bh. patriotima, jer je agresorska JNA taj dan namjeravala cijelu državu srušiti na koljena. (F.Vele) |
|
| 2944 |
PISAC mora misliti a njegovo pisanje treba biti angažirano Ševko Kadrić Tariq Ali, je pakistansko-britanski književnik, reditelj i politički analitičar, koji je bio gost XXII sajma knjige u Sarajevu. Bila je to prilika da se sretne urednik časopisa New Left Review, pisac pet romana o islamu „Islamski kvintet“ i jedan od najznačajnijih lijevo orijentisanih intelektualaca današnjice. Iz biografije Tariqa Alija čitamo da je rođen u Pakistanu, studirao političke nauke, filozofiju i ekonomiju na Oksfordskom univerzitetu, da je kao student bio veliki protivnik rata u Vijetnamu, da je na knjigu „Sukob civilizacija“ Samuela Huntingtona odgovorio knjigom „Sukob fundamentalizama“. Svakako za čitaoce dobre literature treba spomenuti i naslove romana: „U sjenci narova drveta", „Knjiga o Saladinu", „Kamena žena", „Sultan u Palermu" i „Noć zlatne leptirice“. Otkud ideja bavljenja islamom u Evropi kroz literaturu, pitam poslije predstavljanja knjiga u Bošnjačkom institutu, ali bilježim i pitanja na koja je odgovarao na tribini. Tariq Ali: Iščitavao sam (h)istoriju Španije i to onaj njen „islamski dio“ i začudila me činjenica da je cijelih skoro šest stotina godina Španije tog doba stalo u dvije rečenice: „Arapi su nas pokorili tada, mi smo ih otjerali tada“ i to je bilo sve. Otišao sam u Španiju tražeći tragove tog postojanja na terenu, puno toga je sravnjeno sa zemljom, ali ne i u dušama ljudi. Otišao sam u selo, daleko od grada i razgovarao sa ljudima. Govorili su mi priče sa toliko uvjerljivosti da sam osjetio glasove i vrisak prognanih i poubijanih ljudi u zraku. Pun impresija, ali i gorčine požalio sam se prijatelju. „Zapiši to!“ rekao je. 03.05.2010. |
|
| 2943 |
FETIŠIZACIJA JASENOVAČKOG MASAKRA Piše: Zijad Bećirević Ove godine 65. godišnjica pokušaja proboja logoraša iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac obilježena je komemorativnim skupovima: 18. aprila u Spomen području Jasenovac, na hrvatskoj obali rijeke Save, a 22. aprila u Spomen području Donja Gradina, na bosanskoj obali, gdje je svako za sebe odavao dužnu poštu jasenovačkim žrtvama. Do raspada Jugoslavije Spomen područje Jasenovac obuhvatalo je prostor na kome se nalazio ustaški logor Jasenovac (teritorij R Hrvatske) i prostor Donje Gradine (teritorij BiH, sada područje Opštine Bosanska Dubica u Republici Srpskoj ) na kome su masovne grobnice Jasenovačkog ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata, u kojima je zakopano preko polovine jasenovačkih žrtava, koje s hrvatske strane nastoje minimalizirati, a sa srpske maksimilizirati. Danas ova spomen područja egzistiraju odvojeno, pa odvojeno i dijametralno različito markiraju ove najcrnje stranice ljudske historije. 03.05.2010. |
|
 |
|
|
 |
 |
 |
OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
Cjenjeni posjetioci, vulgarni tekstovi koji verbalno vrijeđaju: vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir. Također, nepotpisane reakcije ne uzimaju se u obzir, jer tako pišu samo ljudi bez savjesti i kukavice, a oni nas ne interesuju. Vaše reakcije šaljite na email: info@orbus.be
Page Construction: 30/12/2008 - Last modified:24/05/2010