orbus.be Vrhu
Glas dijaspore
BALKANSKA OBLAST

OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO NA BIJELOM O SVIM UGNJETAVANOSTI

BALKANSKA OBLAST
  BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE








FHILOSOFICO ONTINUO


 






Povjerenik EU Várhelyi otvara događaj Bečkog procesa na Međunarodni dan žena:

Potreban je novi konstruktivizam prema evropskom istoku
 

Povijesnog datuma 08. marta - Međunarodnog dana žena, veliki broj stručnjaka za međunarodne poslove okupio se na drugom uzastopnom samitu u Beču u Austriji. Ovaj dio događaja u Bečkom procesu nazvan je: „Evropa - budućnost - susjedstvo u 75. godini: kontinuitet rekalibracije poremećaja“. Cilj konferencije, koju su zajednički organizovala četiri različita entiteta (Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES, Medijska platforma Moderna diplomatija, Naučni časopis Evropske perspektive i Akciona platforma Kultura za mir), uz podršku Diplomatske akademije u Beču, bio je cilju raspravi o budućnosti Evrope i njenog susjedstva nakon starih i novih izazova.

Ova dugo očekivana konferencija okupila je preko dvadeset visoko pozicioniranih govornika s tri kontinenta, te gledatelje od Australije do Kanade i od Čilea do Dalekog Istoka. Dan su ispunila tri panela koja su se fokusirala na preispitivanje i preispitivanje Evrope i njena tri jednako važna susjedstva: Euro-Med, Istočni i Transatlantski (ili kako ga je smislila Evropska komisija Romana Prodija davne 2000-te - „od Maroka do Rusije - sve osim institucija ”); društveno-političko i ekonomsko ozelenjavanje; kao i nasljeđe Drugog svjetskog rata, Nirnberški postupak, Europska povelja o ljudskim pravima i njihova važnost u 21. stoljeću, Događaj je bio vjerojatno najveći skup od početka 2021. godine u ovom dijelu Europe.

Zajedno sa dvojicom vršilaca dužnosti predsjednika države, događaj je podržao i glavni komesar EU za evropsko susjedstvo i proširenje, ekselencija Olivér Várhelyi. Sljedeći redovi su kratki transkripti onoga što je rekao otvarajući Bečki proces:


COVID-19 (C-19) donio je brojne izazove u pogledu suradnje, prilagodbe, ali, uglavnom, otpornosti. Budući da krizu neki mogu smatrati prijelomnom točkom, europski povjerenik za susjedstvo i proširenje, ekselencija Várhelyi, inzistirao je na mogućnosti koja iz nje proizlazi da Europska unija (EU) i istočna Europa ojačaju svoju suradnju na izgradnji stabilnijeg područja "zajedničke demokratije, prosperiteta, stabilnosti i mira".

Kroz krizu, Evropska unija bila je ključni akter za Istočnu Evropu i njen odgovor na virus, pružajući regiji efikasnu ekonomsku i fizičku podršku, koja je omogućila spašavanje hiljada života. Međutim, uprkos potrebi ove pomoći, Europska unija ima značajnije projekte i ambicije u vezi sa svojim odnosima sa državama istočne Evrope.


EU je 2020. godine izdala prijedlog o istočnom partnerstvu uglavnom usredotočenom na otpornost koja se odvija u pet stupova. Prvi stup je usmjeren na jačanje ulaganja u ekonomiju i povezanost. Cilj mu je, posebno, "dalje pojačati podršku malim i srednjim preduzećima". To je okosnica EU koja čini preko 90% poslovnih aktivnosti; EU je domaćin 24 miliona malih preduzeća. Ova ekonomska mašina zajedno generira više od polovine BDP-a EU. EU ima veliki interes da ih održi na površini tokom krize C-19.

Parlament EU je u decembru 2020. izvijestio o potrebi da Komisija preispita svoju podršku ovim srednjim i malim preduzećima. Potrebno im je više resursa za prevladavanje birokratskih zahtjeva koji će eksponencijalno opteretiti njihovu sposobnost napredovanja tokom i nakon C-19. Mala preduzeća su prepoznata kao neophodna za postizanje inovativnih i održivih ciljeva. Primjer za to su inicijative za poticanje kompanija da se bave e-trgovinom, ali samo 17% malih preduzeća u EU ima digitaliziranu trgovinu. Drugi stup odnosi se na ulaganja u zelenu tranziciju. Iako je Zapadna Evropa pokazala pozitivan pristup u pogledu ciljeva Pariškog sporazuma, Istočna Evropa se činila nevoljnijom. Ovakav stav mogao bi se objasniti njihovom osnovnom ekonomijom i značajnijim pitanjima na njihovom tanjiru, poput korupcije i jačanja vladavine zakona. Dakle, drugi stub premošćuje prvi stub, jer bi pitanja zaštite životne sredine trebala utjecati na investicije i razvoj malih i srednjih preduzeća i razvoj ekonomske sfere.


Treći stup odnosi se na ulaganje u digitalnu transformaciju. Digitalni svijet se kontinuirano razvija i države se moraju prilagoditi ovoj stvarnosti, posebno s obzirom na to da bi mogao biti ključni instrument za vraćanje ekonomije na pravi put. Pandemija je bila sjajna prilika za zemlje da razviju svoj digitalni sektor. Preduzeća su morala biti domišljata i proaktivna u prilagođavanju svojih aktivnosti ovoj novoj stvarnosti, koja bi mogla promijeniti igru ​​u budućnosti. Zemlje će morati iskoristiti ovu priliku i iskoristiti je najbolje. Ulaganje u tehnologije moglo bi biti isplativo i za druge postavljene ciljeve, poput investicija koje je potrebno uložiti u jačanje vladavine zakona, vjerodostojne reforme pravosuđa i efikasnu javnu upravu (četvrti stub). Zapravo, digitalizacija informacija u kombinaciji s robusnim platformama za cyber sigurnost ključ je otvorenije i transparentnije administracije. Paralelno s tim, treba razraditi i druge strategije kako bi se poboljšalo poštivanje vladavine zakona i postigli demokratski standardi, zapravo ključna tačka proširenja EU.

Konačno, peti stup odnosi se na investiranje u poštena i inkluzivna društva. Zemlje istočne Evrope pravi su mozaici u pogledu etničkih pripadnosti, religija i jezika. Nejednakosti i socijalni rascjepi između ovih grupa i dalje su sveprisutni u većini istočnoevropskih društava, te im se treba pozabaviti radi izgradnje ujedinjenije Evrope. Nekoliko istočnoevropskih država povisilo je politike koje premošćuju socijalne etičke i kulturne razlike u prvom redu, kako u njihovom nacionalnom, tako i u političkom programu za integraciju u EU. Zapravo, premošćivanje socijalnih praznina osnovna je akcija u upravljanju razlikama i za odgoj zdrave demokratije.
Sljedeće okupljanje u vezi s partnerstvom održat će se sljedeće jeseni i usredotočiti se na tri ključne stvari: oporavak, otpornost i reforme. Iako kriza COVID-19 ne može zauvijek voditi međuzavisne inicijative, njene posljedice prisilile su svijet da se prilagodi nekoliko novih stvarnosti. Slijedom toga, evropskim zemljama će trebati snažne mjere za oporavak, a one bi trebale biti prevedene mjerama koje se bave stvaranjem zaposlenosti i ekonomskim rastom kako bi ostale konkurentne na međunarodnim tržištima. Kao što je spomenuo povjerenik EU Várhelyi, "socijalno-ekonomski oporavak je apsolutni prioritet", pa bismo također trebali očekivati ​​mogućnosti za reformu socijalnih i političkih normi kako bi se suočili ne samo s novim problemima već i sa trendovima koji su bili vrlo prisutni u prošlosti, a koji su sada jednostavno ubrzava.


O autorima;



Eugene Matos de Lara
, izdavač akademskog časopisa Border Crossing, on je međunarodni stručnjak za privatno pravo na Univerzitetu u Ottawi, Kanada.

Audrey Beaulieu sa Univerziteta u Otavi (Odjel za globalizaciju i međunarodni razvoj), specijalizirala se za javno i privatno međunarodno pravo, međunarodni razvoj i globalnu politiku.




This Page is Published on March 10, 2021 in the Web Magazine "ORBUS.BE"


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu



OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 14.02.2021 - Last modified:12.03.2021.


BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE