ORBUS.ONE TO

P Glas dijaspore

AKTUA  CRNO PO BIJELOM O SVEMU STO TIŠTI - OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME











ACTUA HOME PAGE
 

 

ORBUS
PRAVILNIK

AKTUA ARHIV

Jan. - 2020
Feb. - 2020
Mar. - 2020
Apr. - 2020
Maj  - 2020
Jun. - 2020
Jul. - 2020
Avg. - 2020
Sep. - 2020
Okt. - 2020
Nov. - 2020
Dec. - 2020
 


FHILOSOFICO ONTINUO





 

Central European Code Windows-1250

AKTUA 2020

PROČITAJTE NA NAŠIM STRANICAMA!

 

DECEMBAR 2020

 
 
21 EMIGRANTSKA KRIZA NA SRAMOTU I DUŠU SVIMA - RAT PROTIV MIGRANATA
“Živimo kao životinje. Pomozite, umrijećemo !”- sa snježne hladne poljane iz kampa “Lipa” stižu očajničke poruke migranata, koje i dalje malo ko čuje. Jer krivi su …što su još živi. Ovo što se u BiH radi sa migrantima i tražiocima azila nije pomoć hiljadama izbjeglica i migranata koji su natjerani mukom i jadom, (a ne iz hira kako to zlobnici žele predstaviti), napustili svoja kućna ognjišta, od kojih su mnoga spaljena. Ovo je “rat protiv migranata”. Rasture im domove, ugroze živote i egzistenciju, pokrenu iz domova, natjeraju u stampedo, puste ih ko stoku na livadu bez dovoljno vode, struje, bez interneta, pa im okrenu leđa. Ko je odgovoran za to, ko je odgovoran za živote i sudbinu  miliona očajnika koji su krenuli trbuhom za kruhom od nemila do nedraga?  Ko je odgovoran za hiljade beskućnika pod vedrim nebom Bosanske krajine? Odgovorni su svi koji sjede u toploj sobi, piju i naslađuju se, gledajući grupe očajnika umotane u deke na snježnim bespućima, po temperaturi koja noću pada nekoliko podeoka ispod nule i mrzne krv u žilama. Krivi su pokretači rata, okupatori i pljačkaši, politički ljigavci  i uhljebi u državnim sistemima i međunarodnim institucijama. Krivi su i oni kojih se tiče i kojih se ne tiče. 
 
20 Dr. Mustafa Cerić: “Bosanska dova za Zorana Milanovića”
Dr. Mustafa Cerić je na svom Facebook profilu poslao pismo predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću. Izgleda da Zoran Milovanović još nije shvatio pismo Dr. Mustafe Cerića, zato ga ponovo postavljamo na drugom portalu da bi konačno shvatio savjete, koji se mogu i naopako zaokrenuti, a onda će biti kasno...  “Poštovani Milanoviću,  Pejgamber Muhammed, a.s., je zadužio nas muslimane da brinemo o komšijama, bez obzira na vjeru i naciju, do te mjere da su neki ashabi, njegovi najbliži suradnici, pomislili da komšija ima pravo na miraz. To isto su neki u Bosni shvatili pa su komšiji Mili Đukanoviću dali u miraz Sutorinu. Milo je bio gladan bosanske zemlje na bosanskoj obali moru. Jer, Muhamed, a.s., je govorio da musliman nije pravi musliman ako zna da mu je komšija gladan. Vi ste, Milanoviću, sada na čelu nama komšijske zemlje – Hrvatske i zato nam je farz po našoj vjeri i našem adetu, da brinemo o vama. Ako ste gladni da vas nahranimo, ako ste žedni da vas napojimo i, naravno, ako ste krenuli krivim putem do Bosne da vas vratimo na pravi put kako ne biste zalutali i izgubili se u „bespućima povijesne zbiljnosti“.
 
 

 

DECEMBAR 2020

 
 
19 Na pismo iz Londona Valentin Inzko kratko odgovorio: Kritika je dobrodošla!
Oktroisani ustav

Oktroisani ustav je naziv za ustav koji je donesen bez konsultacija ili ikakvog sudjelovanja nižih organa ili predstavnika građana na koje bi se njegove odredbe trebale primjenjivati. Oktroisani ustavi su karakteristični za apsolutne monarhije (koje se njegovim donošenjem transformiraju u ustavne monarhije), diktature, odnosno države koje se nalaze pod stranom vojnom okupacijom ili međunarodnom upravom. To je, nažalost, danas Ustav države BiH, 25 godina nakon okončanja vojne agresije država Srbije i Hrvatske na Republiku BiH.Mislite li da je vrijeme da se s praktično vojne diktature susjednih država, koje praktično vladaju državom Bosnom i Hercegovinom putem svojih ideoloških sljedbenika iz BiH (SNSD i HDZ), država Bosna i Hercegovina transformiše u demokratsku državu, sa svojim građanima kao nosiocima suvereniteta, kako je to slučaj u svim demokratskim državama? Na tom putu stoji silom nametnuti (protivno Povelji UN-a i internacionalnom pravu) Aneks 4 kao oktroisani Ustav države BiH.
 
18 Dolijao: ‘Srpski episkop kaže da Vučić sve laže’
„On je obično laprdalo, lažov, kukavica, Vučić je blebetalo. On laže sebe i druge. Priča kao da smo sisali veslo. Laže čim zine i čovjek koji u ništa ne vjeruje“. Znate ko je to rekao o Aleksandru Vučiću? Ovo je izgovorio episkop – vladika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi Atanasije Jevtić. Taj Vučić je čak i pokop patrijarha Irineja iskoristio za najniže strasti i političku promidžbu svoga lika i djela. On je zloupotrebio pokop iznoseći lažnu tvrdnju kako je Irinej „ubjedio“ papu Franju da Stepinac nije svetac. Treba li takvome Vučiću vjerovati? Odgovor je dao njihov episkop Atanasije. Pogledajte kratki video u kojem taj „mirotvorac“ Vučić govori kako treba za jednog Srbina ubiti 100 Muslimana. Propaganda i laž pronađe uvijek svoj poklopac u vlastitome dvorištu, kao što ga je pronašao u vladiki Atanasiju, komentirao je fra Mario Knezović na facebooku
 

Patrijarh Irinej
17

25 GODINA DEJTONSKOG MRAKA
Dejtonski mirovni ugovor je zaustavio rat u Bosni, ali je podijelio zemlju i bio uspješan samo u prvoj dekadi provođenja. Izmjena sporazuma, kojim bi se ukinuli entiteti i umjesto tri predsjedavajuća uveo jedan predsjednik  - je minimum, bez kojeg BiH ne može ići naprijed. Na tome treba raditi, o tome treba razgovarati. Svaki put kad se obilježava godišnjica Dejtona u Bosni i Hercegovini na uzbunu zvone zvona i u Dejtonskom bh mraku još uvijek željno tražimo sunčevu zraku. Ja lično mislim da svakog Bosanca i Hercegovca, koji voli svoju jedinu domovinu Bosnu i Hercegovinu, kad se spomene Dejton, zaboli trbuh. BiH je okovana Dejtonom - Dejtonski sporazum su okovi kojima je Međunarodna zajednica okovala državu i građane, a ključeve okova dala u ruke agresorima na BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Dejtonski sporazum je luđačka košulja koju je državi BiH i njenom narodu navukla Međunarodna zajednica, a agresorima na BiH omogućila da ne dozvole da je skine. Dejtonom je zaustavljen rat, prekinuto prolijevanje krvi, uspostavljen prividan varljiv mir, ali nisu uspostavljeni pravda i jednakost. Agresori na BiH su nagrađeni, a žrtva osuđena na dalju patnju. I time se pokazalo da je u rat lako ući, a teško iz njega izići.

 



Zijad Bećirević
Autor

 
16 Podrška za generala Jovana Divjaka - Esad Jaganjac
Za Božu Ljubića autentični Srbin je ratni zločinac Radovan Karadžić i njegova bratija iz Ravnogorskog četničkog pokreta, autentični Hrvat je fašista Ante Pavelić ili UZP-ovska šestorka, a autentični Bošnjak je valjda Bakir, koji bi prodao i Sebiju samo da zadrži sve što je "stekao" tokom rata radeći u trezoru Narodne banke.
Legitimno predstavljanje naroda? Tako nešto ne postoji ni u oktroisanom Dejtonskom ustavu niti u praksi bilo koje demokratske države. Sva bizarnost takvog Čovićevog i Ljubićevog stava izlazi na vidjelo na ovim izborima kada je g. Srđan Mandić izabran za načelnika glasovima Bošnjaka, što je za svaku pohvalu, kao što je za svaku pohvalu izbor Željka Komšića, kao i izbor Zdravka Maroševića, kadra HDZ glasovima i Hrvata i Bošnjaka, ili recimo izbor Alena Šeranića glasovima Srba. Božo Ljubić: U Banjaluci je jednog umjerenog racionalnog gospodina, zamijenio radikalni nacionalist. Šta je ovim rekao??? Čovićev i Ljubićevi argument ovim padaju u vodu jer građani su suvereni u svakoj demokratskoj državi a ne bilo koji kolektivitet ili etnička zajednica. On ide toliko daleko da bi sada uvodio neki "duh" Dejtona a ne "slovo" Dejtona i to uz nezakonite ucjene kod uspostavljanja izvrsne vlasti. Situacija gdje bi građani izlazili na izbore sa bijelim, crvenim, zelenim trakama i ubacivali glasačke listiće u bijele, crvene ili zelene kutije je čisti fašizam.
 
Esad Jaganjac
15

25 godina Daytonskog mirovnog sporazuma: Pretpostavke ubrzanja integracije Bosne i Hercegovine u EU
B
osna i Hercegovina je nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 21.novembra 1995.godine ušla u društveno-historijski proces izgradnje mira. Izgradnja mira odvija se posredstvom djelovanja demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini i institucija međunarodne zajednice i Evropske unije, a sve po osnovu ovlaštenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U istorijskom kontekstu izgradnje mira u Bosni i Hercegovini u postratnom i postdejtonskom vremenu integracija Bosne i Hercegovine u članstvo EU predstavlja strateški istorijski projekt u prvim decenijama XXI stoljeća. Proces integracije Bosne i Hercegovine u EU je 2008. godine, u obliku ugovornog odnosa, započeo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izmđu Bosne i Hercegovine i Komisije Evropske unije.  Zastoj u realizaciji tog Sporazuma trajao je sve do 2015.godine, kada je njemačko-britanskom inicijativom pokrenut novi tok integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Tokom 2018.godine Evropska komisija je prihvatila odgovore države Bosne i Hercegovine na Upitnik koji popunjavaju sve zemlje koje se nalaze u fazi dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU. Uz prihvatanje odgovora na Upitnik, Evropska komisija je ustanovila mišljenje sa 14 prioriteta, u više oblasti društvenog razvoja, koje država Bosna i Hercegovina mora realizovati putem reformi. Bosna i Hercegovina je, zbog parlamentarnih izbora 2018.godine i kašnjenja u formiranju vlasti tokom 2019. godine izgubila dvije godine za izvođenje reformi u procesu integracije u Evropsku uniju.
 

prof.dr.Mirko

Pejanovic

14

Protest protiv zloupotreba historije u procesu evropskih integracija Sjeverne Makedonije
Predsjednik Udruženja za modernu historiju Sarajevo, profesor historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović izjavio je danas da jedan broj poznatih historičara iz zemalja regiona uputio protest protiv zloupotreba historije u procesu evropskih integracija Sjeverne Makedonije. Kako se navodi, protest je upućen povodom zloupotrebe historije kojom vlada Republike Bugarske prijeti blokadom početka pregovora između Brisela i Skopja u procesu evropskih integracija Sjeverne Makedonije.Posljednjih mjeseci vlada Republike Bugarske prijeti blokadom početka pregovora između Brisela i Skoplja, tražeći od Sjeverne Makedonije da prihvati „historijsku istinu“ da makedonski identitet i jezik imaju bugarske korijene i da su makedonsku naciju stvorili Tito i Kominterna. Kamberović navodi da potpisnici protesta izražavaju osudu ovog slučaja historijskog revizionizma i zloupotrebe historije u političke svrhe.
Smatramo da je takav pristup opasan ne samo za historiju kao humanističku disciplinu, već i za demokratiju i prosperitet regiona, ali i same Evropske unije. Nametanje 'historijskih istina' je neprihvatljivo i opasno. Stvaranje makedonske nacije se ne razlikuje od načina na koje su nastale sve druge nacije, a pravo na samoopredjeljenje je osnovno ljudsko pravo", rekao je Kamberović.
 

KLIX.BA
13 KARAKTERISTIKE 9. BiH LOKALNIH IZBORA
Jučer se u BiH dogodio “potres”, koji je ozbiljno protresao bastione nacionalizma u Sarajevu i Banja Luci, možda razorniji od onog banjalučkog prije 40 godina, a koji se očekuje i 20 decembra i u Mostaru. Dana 15. Novembra ove godine, 25 godina nakon stupanja na snagu Dejtonskog mirovnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini su održani 9. lokalni izbori. Održani su na području cijele BiH osim u Mostaru, gdje će biti održani 20. Decembra. Prvi lokalni izbori u BiH su održani su 1997.g. Jučer se u BiH dogodio “potres”, koji je ozbiljno protresao bastione nacionalizma u Sarajevu i Banja Luci, možda razorniji od onog banjalučkog prije 40 godina, a koji se očekuje i 20 decembra i u Mostaru. Ovo je početak kraja nacionalističkom jednoumlju, koje je predvođeno sa SNSD, SDA, HDZ podijelilo BiH i s njom vlada svih post-Dejtonskih godina. Ovo su bili izbori za novu vlast u lokalnim zajednicama, za izbor načelnika opština i gradova i vijećnika/ odbornika u skupštinama. Ovi izbori, za razliku od prethodnih, ako nisu donijeli željenu promjenu, sigurno su je najavili. U centralni birački spisak upisano je 3,283.194, a broj glasalih je još nepoznat …Izlaznost se nakon prve objave kretala od 39%, nakon druge objave oko 45%. U 2012-oj je bila 56,5%, a 2016 g. 53,9% Promjene se ne mogu desiti sa malom izlaznošću. Opozicija je priželjkivala veću izlaznost, jer je slaba izlaznost je u korist nacionalističkih partija koje su na vlasti. Izbori su održani u 142 opštine i Brčko distriktu, na 5.800 biračkih mjesta.
 
12 Schwarz-Schilling oštro kritizirao Hrvatsku i Srbiju zbog odnosa prema BiH: Obadvije susjedne države ponašaju se kao da je Bosna njihova kolonija.
Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schwarz-Schilling oštro je kritizirao politiku vladajućih hrvatskih i srpskih stranaka u BiH, ali i odnos Srbije i Hrvatske prema njoj opisujući ga kao "kolonijalni", prenose u utorak s velikom pozornošću lokalni mediji. "Obje susjedne države ponašaju se kao da je Bosna njihova kolonija. Nevjerojatno je kako zaobilaze i ignoriraju bosanske državne institucije. HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ponašaju se na sadašnji način jer se u svojim programima osjećaju podržani od strane Srbije i Hrvatske", kazao je Schwarz-Schilling. Razgovor s njim objavljen je na mrežnim stranicama bosanskohercegovačkog ureda njemačke zaklade "Heinrich Boell", a vodila ga je šefica tog ureda Marion Kraske. Schwarz-Schilling je kazao kako nema dvojbe da beogradski režim pod vladavinom Aleksandra Vučića, uz potporu Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Rusije, i dalje radi na projektu "velike Srbije", dok je za politiku Hrvatske prema BiH kazao kako je ona nekom vrstom zarobljenika odnosa dva HDZ-a.
 
11 JOE BIDEN - 46. AMERIČKI PREDSJEDNIK - Zijad Bećirević
Na američkim predsjedničkim izborima održanim 3. Novembra 2020. godine demokrata Joe Biden, star 78 godina, pobjedio je republikanca Donalda Trumpa i postao 46. američki predsjednik. Završena je bitka za Bijelu kuću. Amerika je dobila predsjednika, koji će naredne 44 godine biti predsjednik svih Amerikanaca.  Joe Biden je u trećem pokušaju postao 46. Predsjednik SAD, a Kamala Harris potpredsjednik. Za ulaz u Bijelu kuću bilo je potrebno 270 elektorskih glasova, a Biden je nakon pobjede u ključnim državama Pensilvaniji, a zatim i Nevadi, osvojio 290 elektora. Za Bidena je glasalo 74.926.044 građana ili 31%. Demokrate su pobijedile u 23, a republikanci u 23 savezne države. Kandidat republikanaca, aktuelni predsjednik Donald Trump, koji se borio za drugi mandat, osvojio je 214 elektora. Za njega je glasalo 70.787.312 američkih građana (48%). Već ovako podijeljeno biračko tijelo je prvi indikator, koji ukazuje na podjeljenost američkog društva. Na ovim izborima postignuta je najveća izlaznost u zadnjih 120 godina. To se objašnjava rekordnim brojem glasova preko pošte (dijelom i zbog korone) ali i s težnjom građana  za promjene, koje će zemlji vrati ugled koji je imala. 
 
10

MIRSAD HADŽIKADIĆ: ČOVJEK NAŠE SADAŠNJOSTI IDEAL I NADA NAŠE BUDUĆNOSTI
Tražim od vas da vjerujete. Ne samo u moju mogućnost da donesem promjenu u BiH. Tražim od vas da vjerujete u vašu sopstvenu mogućnost da budete dio tih promjena. Izgradimo najbolju Bosnu i Hercegovinu u njenoj modernoj historiji, od Dana nezavisnosti do danas!

 

Svima vama koji na prošlim izborima
Mirsada Hadžikadića niste znali,
pa ste svoj glas pogrešnoj partiji i ljudima u njoj dali,

a sada kada ga bolje znate,
njemu ćete svoj glas da date
jer u njega vjerujete i
Platformu za progres podržavate!

 

Nemojmo se dvoumiti. 15- ti Novembra ove godine dajmo naš glas Mirsadu Hadžikadiću. Želimo ga imati u Predsjedništvu BiH, želimo da nas on vodi, da nam bude Predsjednik. On je jedini koji našu napaćenu domovinu Bosnu i Hercegovinu može izvući iz gliba nacionalističkih podjela, u koje su je gurnuli nacionalizmi, i vratiti na put napretka i prosperiteta.
 

09

NAŠ GLAS ZA BOLJE SUTRA PROTIV DEJTONSKOG TOTALITARIZMA - Zijad Bećirević
Samo našim glasom, glasovima svih nas, možemo promjeniti stanje, ukinuti Dejtonski totalitarizam, koji nas guši i zatire, ujediniti podjeljenu zavičajnu Bosnu i Hercegovinu i vratiti joj ime i dostojanstvo. Lokalni izbori u BiH održavaju se 15.11. 2020. godine. Na izborima koristimo svoje aktivno i pasivno biračko pravo, biramo i sami budemo birani. Oni su jedan od načina da potvrdimo svoje patriotsko opredjeljenje, vratimo se sami sebi i uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke. Mnogi gube iz vida da to nećemo uspjeti dok se ne uvjerimo koliko vrijedi naš glas? Ko ne glasa, malo po malo, ostaje bez glasa. Zato - izađimo na izbore. Birajmo zastupnike imenom i prezimenom, time ćemo natjerati političke stranke da na liste stavljaju najbolje, a ne samo podobne. Izborna demokratija - Demokratija je oblik političke vladavine zasnovane na slobodnom i jednakom učešću građana u političkom i društvenom životu. To podrazumjeva da građani svojim glasom biraju i daju legitimitet i ovlaštenje svojim predstavnicima / zastupnicima da u njihovo ime donose odluke od životnog značaja. Vjekovima  su se ljudi borili za pravo glasa i demokratski sistem, koji će omogućiti svima da pod jednakim uslovima biraju i budu birani. Kako nigdje u svijetu nema direktne demokratije, građani na izborima povjeravaju mandat onima za koje se odluče. Građani često nisu svjesni koliko odluke koje u ime njih donose oni koje su izabrali utiču na njihove živote, nisu svjesni da od njihovog glasa ovisi kvalitet njihova života. Pravo glasa nije samo pravo već i odgovornost za sebe i druge. Zato je veoma važno uzeti stvar u svoje ruke, izići na izbore i glasati. Ako to ne uradite vi, uradiće to neko drugi u ime vas. Važnost izlaska na izbore - Izbori su ne samo prilika da se biraju novi, već i da se podrže i nagrade oni predstavnici koji su uspješno i odgovorno vršili svoj posao, a kazne i smijene oni koji su bili neodgovorni u svom poslu. Danas su mnogi mišljenja da su izbori farsa, da su namješteni, pa ne vide smisao izlaska i tvrde da je najbolje da ne izlaze na izbore, što je pogrešno i štetno, jer time sebi oduzimaju najvažnije demokratsko pravo, za koje se borilo stoljećima. Time što misle da njihov jedan glas ne može ništa promjeniti, samo prepuštaju drugima, koji s njima manipulišu, da odlučuju u njihovo ime.
 

 

 

OKTOBAR 2020

 

 

08

SJEĆANJE NA PRVI SUSRET MLADIH PISACA BOSNE I HERCEGOVINE NA KOZARI
U emisiji RTV Kozarska Dubica “Ključna tačka” 22.10.2020.g. nastupio je bračni par - književnici Stevka Kozić Preradović i Ranko Preradović. Za emisiju sam saznao slučajno i gledao je s velikom interesovanjem, jer to me vratilo 56 godina unazad i podsjetilo na Prvi susret mladih pisaca BiH, koji je održan 1964.g. na Kozari u organizaciji “Kluba mladih pisaca” Bosanska Dubica, kome sam tada bio na čelu. Gosti emisije “Ključna tačka” Stevka i Ranko, tada mladi ljudi čija je ljubav bila tek u začetku, sjetili su se tih susreta, koji su za njih bili sudbonosni. Poezija ih upoznala, oplodila njihov život i održala ih u braku 55 godina. Ranko se kroz život posvetio novinarstvu, ali se aktivno i uspješno potvrđivao u književnosti. Stevka piše poeziju i prozu, a njena djela su i u školskoj lektiri i prevođena na više stranih jezika. Tokom razgovora sa voditeljicom emisije Stevka se sjetila jedne učesnice susreta, mlade djevojke Katarine, (Katarina Dostica Op. ZB), koja joj je prilikom njihova prvog kasnijeg susreta poklonila prvi Bilten tada napravljen na Kozari i umnožen na šapirografu.
 

07

  Talas političkih promjena seli se iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu
Talas političkih promjena u Crnoj Gori pogodio je i Bosnu i Hercegovinu, a ponajviše njen entitet Republiku Srpsku (RS). Već je došlo do preslagivanja na političkoj sceni Republike Srpske, izlaskom iz vladajuće i najdugovječnije koalicije SNSD-DNS-SP Demokratskog narodnog saveza (DNS), koji je dolaskom na čelo te stranke Nenada Nešića izabrao drugačiji politički put, a to je političko djelovanje, koje će biti u interesu građana/birača, jer je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) svoje djelovanje uglavnom temeljio opstankom na vlasti po svaku cijenu i enormnom bogaćenju i pljački društvenih resursa na čelu sa Miloradom Dodikom i pojedincima oko njega. Poslije parlamentarnih izbora održanih 2018.godine dogodila se klasična „politička prostitucija“ pomoću koje je Dodik oko sebe okupio nekoliko manjih stranaka i pojedinaca. Iako često Milorad Dodik izjavljuje, da je zagledan u Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića (SNS) porazni su rezultati njegove vladavine za razliku o Srbije, koja bilježi najbolje rezultate u regionu i liderstvo u Evropi kada je u pitanju ekonomski oporavak poslije pandemije Covid-19. DNS ima tradiciju aktivnog učešća u političkim promjenama. DNS (pod imenom SNS) je bio nosilac političkih promjena u Republici Srpskoj tako 1998. i kao i sada 2020.godine.
 

06

 

„Svjedočenje jednog Bosanca kao skromni doprinos priznanju bosanske nacionalne manjine u R. Austriji“ - Dr. Nermin Begović
Početkom osamdestih nas nekoliko odličnih učenika srednje škole iz Donjeg Vakufa, bili smo odabrani da putujemo u Beograd o trošku škole na čuveni slet koji se održavao 25. maja na stadionu JNA. Bio je to i poslije Titove smrti nastavak spomena i obilježavanje njegovog rođendana. Šetali smo nas trojica školskih drugova zadivljeni Beogradom. Tokom dana posjetili smo robnu kuću „Beograđanka“.  Na odjelu ploča i kaseta gdje smo prebirali po pločama, prodavačica čuvši naš način govora ushićeno je rekla: „Evo nama naših Bosanaca“. To je bio prvi put da sam negdje izvan Bosne dobio taj „pridjev“ i počeo razmišljati o načinu kako nas iz Bosne vide drugi. Ne trebam ni napominjati da u to vrijeme nas trojica smo bili različitih religijskih pripadnosti i narodnosti. To se tada tako podrazumijevalo. Bili smo radosni što smo prepoznati po načinu govora i još više što smo prozvani  jednim imenom-Bosanci.
 
 

11 JULI 2020

 

05

Direktor Instituta Simon Wiesenthal primio delegaciju IFIMES-a
Direktor bečkog Instituta Simon Wiesenthal za studije holokausta dr. Rásky zahvalio se gostima na posjeti i predstavio je djelovanja instituta i njegovu historiji vodeći goste kroz muzej Simona Wisenthala. U dužem razgovoru dr. Rásky predstavio je izazove sa kojima se suočavao i još uvijek suočava institut pri svom djelovanju. Predstavljajući program istraživanja pozvao je eksperte IFIMES-a, da sudjeluju i prijave se na projekte, koji će biti objavljeni jeseni 2020. Također je razgovarano o potpisivanju Memoranduma o saradnji (MoU). Direktor IFIMES-a dr. Bećirović zahvalio se dr. Rásky na prijemu i vremenu, kojeg je posvetio delegaciji instituta te naglasio, da pitanje istraživanja i procesuiranja ratnih zločina, genocida, a posebno holokausta mora biti stalni zadatak civiliziranog svijeta, jer na osnovu našeg odnosa prema prošlosti možemo da gradimo i našu budućnost. Nažalost, u regiji Zapadnog Balkana, koja je u nedavnoj prošlosti bila poprište ratnih sukoba, još uvijek imao pojedince, koji su počinjenitelji zločina ili veličaju zločine i zločince, a nisu sankcionirani, a pojedinci čak obavljaju i najviše državne funkcije.
 
04 Saopštenje za javnost - Nermin Pećanac
Ovih dana vd direktorica JU Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo kako sama kaže radi punom parom da bi nadoknadila sve propuste koje ona navodno zatekla. Istina je naravno sasvim drugačija. Vd direktorica radi punom parom, ali na prebiranju zapisnika Upravnog i Nadzornog odbora i njihovom mijenjanju i izvrtanju činjenica sa kojima plaši rukovodioce sektora, a u stvari sebi salijeva stravu.Dokazi o njenom uplitanju u sve nezakonite radnje naravno nigdje se ne spominju, jer se to nastoji minimizirati odnosno na sceni je “pranje” dokaza. U međuvremenu javno na TV gostovanjima izjavljuje da u Službi nema kriminala odnosno da je on nepostojeći, što je samo po sebi dokaz da se nezakonite radnje žele namjerno minimizirati kao i njena uloga u svim tim nezakonitostima. Ja ne znam ali, ako neko ukrade 600.000 KM i to prizna, to je po svim elementima krivično djelo teške krađe, a upravo to se desilo u tzv. slučaju “BRZI” gdje je finansijski likvidator u odjeljenju finansija pronevjerio 584.859,78 KM u periodu od 2006. - 2016. što je u prosijeku ukradenih 60.000 KM godišnje.
 
03

 PRIZNANJE I NEGIRANJE SREBRENIČKOG GENOCIDA - Zijad Bećirević
U Srebrenici, Bosni i Hercegovini i širom svijeta 11. Jula  obilježeno je 25 godina Srebreničkog genocida, u kojem su ubijena 8.372 Bošnjaka Srebrenice i Podrinja. Podrške žrtvama sa osudom genocida stižu sa svih strana, samo ne od vlasti Srbije i Rs.
Jedanaestog jula ove godine, prigodom obilježavanja 25 - godišnjice genocida u Srebrenici, koji sve veći broj država prihvata kao dan sjećanja na žrtve, obavljen je ukop još 9 identifikovanih žrtava srebreničkog genocida, ubijenih u julu 1995.godine. Dženazu namaz predvodio  je reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Husein ef. Kavazović. Na dan ukopa u Potočare su stigli brojni zvaničnici i učesnici tradicionalnog Marša mira, u kojem je ove godine radi pandemije korone učestvovao ograničen broj učesnika. Zbog ograničenja uslovljenih Covidom-19 komemoracija je obavljena uz video link i čitanjem pisanih poruka međunarodnih i domaćih političkih zvaničnika. U Srebrenici su ubijena 8.372 Bošnjaka. Još uvijek se traga za preko 1.000 nestalih. Do danas su u Srebrenici i okolnim opštinama ekshumirane 94 masovne grobnice, iz kojih je identifikovano 6.900, a ukopani posmrtni ostaci  6.610 žrtava.
 

02  25 godina od genocida u Srebrenici - Marš mira i javni skup 11. jula 2020. u Beču
Poštovani, povodom 25. Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici „Consilium Bosniacum", savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji, organizira 11. jula 2020. (subota) u 18:00 sati Marš mira. Marš će početi na Trgu ljudskih prava i završiti na Trgu heroja, gdje će se održati javni skup u 18:30 sati. Na skupu je planirano više govora i video-poruka od Georga Niedermühlbichlera, člana pokrajinskog parlamenta i gradskog vijeća grada Beča, Alme Zadić, ministrice pravde Republike Austrije, Kemala Kozarića, ambasadora Bosne i Hercegovine u Austriji, Nurten Yilmaz, članice parlamenta Republike Austrije i Wolfganga Petritscha, bivšeg visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. „Ovim skupom želimo sačuvati spomen na žrtve i sjećanje na najgori masakr u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", naglašava Damir Saračević, predsjednik Saveza „Consilium Bosniacum". - Genocid u Srebrenici  - Genocid u Srebrenici je bio ratni zločin počinjen u toku rata protiv Bosne i Hercegovine, koji su sudovi UN-a klasificirali kao genocid prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida. U julu 1995. godine ubijeno je preko 8.370 Bošnjaka – uglavnom muškaraca i dječaka u dobi od 12 do 77 godina. Genocid se provlačio nekoliko dana i proširivao se na mnoštvo mjesta zločina u okolini Srebrenice. Počinioci su u masovne grobnice zakopali hiljade tijela. Višestruka prekopavanja u narednim sedmicama su trebala prekriti zločin.....
 

29 JUNI 2020

01

 Dr. Ernest Petrič izabran u Venecijansku komisiju Vijeća Evrope
 LJUBLJANA, 29. maja/svibnja 2020
Vlada Republike Slovenije je za novog člana Venecijanske komisije  Vijeća Evrope imenovala bivšeg predsjednika Ustavnog suda Republike Slovenije prof. dr. Ernesta Petriča. Evropska komisija za demokraciju kroz pravo, poznatija kao Venecijanska komisija, je savjetodavni organ Vijeća Evrope o ustavnim pitanjima. 

Dr. Petrič je ugledni stručnjak za međunarodno pravo, diplomata, ambasador, ustavni sudac i bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Slovenije. Trenutno je član Međunarodne pravne komisije UN, prije nekoliko godina bio je i njen predsjednik.
Dr. Ernest Petrič je niz godina potpredsjednik Savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (

 

 


Pogledajte naše arhivirane stranice na serveru sa dosta interesantnog materijala.
 

 

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

Cijenjeni posjetioci, vulgarni tekstovi koji verbalno vrijeđaju: vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir. 
Također, nepotpisane reakcije ne uzimaju se u obzir, jer tako pišu samo ljudi bez savjesti i kukavice, a oni nas ne interesuju.
 
Vaše reakcije šaljite na email: info@orbus.be


Page Construction: 02/06/2020 - Last modified:03/01/2021