BALKAN AREA
OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
|
SJEĆANJE NA JOSIPA BROZA TITA
Zijad Bećirević
I ove godine, u znak sjećanja i zahvalnosti, Titova štafeta kao štafeta „Bratstva-Jedinstva“ nastavila svoj put od Umaga ka Beogradu.
Iz godine u godinu sa više poštovanja i ljubavi u nekim zemljama bivše Jugoslavije obnavlja se sjećanje na lik i djelo doživotnog predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, koji je po izlasku iz krvavog četverogodišnjeg narodnooslobodilačkog rata punih 46 godina kovao bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda i vodio narode Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Makedonije putem mira i napretka u bolju sretniju budućnost.
Josip Broz je rođen prije 120 godina, 7. maja 1892. godine u Kumrovcu, ali se kao dan njegova rođenja obilježavao 25. Maj, koji je ujedno proglašen za Dan mladosti. Od 7. avgusta 1945.godine, kada je postao predsjednik Demokratske Federativne Jugoslavije Josip Broz Tito je koncentrisao u svojim rukama sve ključne položaje u državi i njegov autoritet bio je neupitan sve do njegove smrti 4. maja 1980.godine.
Titova - Druga Jugoslavija trajala je 46 godina. Nastala je marta 1945. godine a prestala postojati 8. oktobra 1991.godine. Raspadom Titove Jugoslavije nastale su samostalne države nasljednice, među njima Republika Bosna i Hercegovina. U toku postojanja Titova Jugoslavija promjenila je tri službena imena: od marta 1945. do 31. januara 1946. zvala se Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ), od 1946 do 1963. Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), a od 7. aprila 1963 do 8. oktobra 1991, kada se raspala, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Titovo vrijeme je, kako mnogi i danas vjeruju, bilo vrijeme velike ljubavi i mira u zemlji i svijetu, radi čega ga se rado sjećaju i evociraju uspomene na njegova tvorca.
Važna karakteristika Titove Druge Jugoslavije, osim komunističke vlasti, bilo je državno federalno uređenje. Svaka od 6 federalnih republika bila je država. S početka pedesetih godina društveni politički sistem razvijao se pod krilaticom “jugoslavenski put u socijalizam“, nazvan na bazi društvenog vlasništva “samoupravni socijalizam“, koji je u kasnijem periodu poznat kao “jugoslavenski model socijalizma” doživio brojne izmjene i reforme, da bi Zakonom o udruženom radu donesenim 1976.godine postao najbliži radničkom samoupravljanju i tzv. tržišnom socijalizmu, što je omogućilo brz ekonomski rast, a 60-tih i rast životnog standarda. Početkom 70-tih došlo je do tendencija ka “liberalizmu” i “nacionalizmu”, što je sputalo inicijative ka novom u privredi, kulturi i politici, a izazivalo pojačanu kontrolu i represije. Umjesto stvarnih promjena tada se kreiraju megalomanski projekti u duhu samoupravnog socijalizma.
Jugoslavenski Ustav je često mijenjan da bi se stvorila platforma za poželjne promjene. Potpuno novi tekstovi doneseni su 1946, 1963 i 1974, a u međuvremenu je usvojeno mnogo amandmana. Generalni trend je bio ka većoj samostalnosti republika i pokrajina, što se odražavalo i kroz decentralizaciju SKJ. Po Ustavu iz 1974. republikama je priznato pravio na samoopredjeljenje do samoodcjepljenja, čime je Jugoslavija faktički postala konfederacija.
Jugoslavensko samoupravljanje bilo je spoj različitih oblika ekonomske organizacije. U osnovi je to bio jednopartijski sistem sa demokratijom samo u nižim nivoima, koji se ne može odbaciti u cjelini kao totalitarizam, ali se ne može ni idealizovati. Jugoslavensko samoupravljanje je ostalo društveni eksperiment, u kojem je popularnost nacionalnog vođe Tita imala ogroman uticaj, koji se sa lokalnog jugoslavenskog nivoa širio u svijet.
Na dan Titove smrti 4. Maja 1980. plakala je Jugoslavija, plakali su i žalili mnogi u svijetu. Tih dana i mjeseci stotine hiljada jugoslavenskih građana, sa svojim radnim kolektivima, porodično ili individualno, posjetilo je “Kuću cvijeća” na Kalemegdanu, u kojoj je bilo izloženo tijelo jugoslavenskog predsjednika. Opsjednutost Titovim likom i djelom bila je tolika da su ljudi desetinu i više sati čekali u nepreglednoj koloni, da se poklone njegovim moštima. Titovoj sahrani prisustvovalo je 209 delegacija iz 127 zemalja i bila je to najveća sahrana jednog državnika u 20-tom stoljeću.
Titovo djelo proteže se kroz period dug 50 godina, a obilježilo je sudbinu, prošlost i sadašnjost jugoslavenskih naroda. Bio je radnik, ilegalac, sindikalista; ustanik, optuženik, ratni vođa, revolucionar, a potom punih 35 godina gospodar Nove Jugoslavije, komunistički vođa, političar, državnik. Vratio je dostojanstvo malim narodima i do kulta podigao jugoslavenski nacionalni ponos. Svi narodi u Titovoj Jugoslaviji su mogli “dignuti ponosno glavu” i “sigurnim korakom kročiti naprijed”. Odlaskom Tita ponovno je pogaženo dostojanstvo i ugrožen ponos malih naroda.
Tito je bio heroj svog vremena. Ubrajaju ga u 100 ljudi koji su obilježili i stvarali 20 stoljeće. Njegovi najvažniji životni projekti su Nova Jugoslavija i Nesvrstanost. Bio je jedan od osnivača, nosilaca i najuspješnijih i najuticajnijih promotora pokreta nesvrstanosti, koji je okupljao preko 120 zemalja, djelovao kao nova snaga nazvana “ aktivna miroljubiva koegzistencija “ i postao barijera - katalizator između suprostavljenih blokova, kroz koji je malim i vjekovima porobljenim narodima oživjela vjera da mogu slobodno i neovisno graditi put svoje budućnosti i sačuvati slobodu, suverenitet i teritorijalni integritet.
Promocija imidža predsjednika Jugoslavije i nosioca drugih najvažnijih državnih i partijskih funkcija vršena je na više načina, a jedan od posebnih bilo je nošenje štafete. Svake godine od 1945 do 1979.godine na Titov rođendan- i Dan mladosti 25. Maj iz svih gradova i foruma Jugoslavije poslate su Titu kao rođendanski dar štafete (drvene ili metalne palice) sa željama i pismima poruke, od kojih najznačajnija “Štafeta mladosti”, koja je doživotnom predsjedniku uručivana na završnoj ceremoniji priređivanoj obično na Stadionu JNA u Beogradu. Glavnu štafetu modelirao je svijetu poznati hrvatski kipar Antun Augustinčić. Štafete se i danas čuvaju u Muzeju Jugoslavije, a ima ih preko 20.000. Ritual nošenja štafete “trčeći” započet je u Titovom rodnom mjestu Kumrovcu i trajao je pune 42 godine.
Posebna čast i ponos za svakog pionira, omladinca i građanina bila je nositi Titovu štafetu. Nosioci na važnijim etapama birani su po nacionalnom ključu i to je značilo jak politički podsticaj njihovoj budućoj karijeri. Na putu do odredišta štafeta je pokrivana jakim policijskim obezbjeđenjem i praćena svim medijima. U svim većim naseljima i gradovima kroz koje je štafeta prolazila pripremana je svečana pozornica na kojoj su statirali najzaslužniji borci i najviši funkcioneri tog područja, držani prigodni govori i recitali, treštala muzika, nastupali horovi i solisti, a narod se veselio. Posljednju štafetu na Stadionu JNA u Beogradu 1979. sa željama za 87. rođendan Titu je predala omladinka Sanija Hiseni. Štafeta mladosti za Titov 88. rođendan, prekinuta je smrću predsjednika Tita 4. maja 1980.godine, ali je nastavljena i narednih godina kao simbol ljubavi i odanosti njegovom djelu, sa porukom “ I poslije Tita-Tito”. Posljednju štafetu 1987.godine pratio je skandal, pa je prekinuta, jer se ispostavilo da je idejno rješenje ljubljanskih dizajnera plakata i štafete nazvano “Novi kolektivizam” prepravljena kopija nacističkog plakata “Treći Rajh” Riharda Klajna.
Sastavni dio manifestacija Dana mladosti bile su i sletske vježbe u kojima je učestvovao veliki broj mladih. Pripremane su na nivou jugoslavenskih republika Hrvatske, BiH i Slovenije. Uključivale su školsku omladinu, a pripreme su trajale mjesecima. Jedne od posljednjih održane su u Novom Mestu, Sisku, Prijedoru i Gospiću.
Sjećanje na Tita i ovog 25. maja označeno je nizom skupova u svim državama nasljednicama Titove Jugoslavije, a u BiH i polaganjem cvijeća na njegovu bistu ispred nekadašnje kasarne “Maršal Tito” u Sarajevu, kojem je prisustvovao veliki broj mladih i starijih, posebno onih koji u Titovom vremenu i danas prepoznaju vrijedno nasljeđe. Ove godine slavljenje Dana mladosti zabranjeno je u Sloveniji, a ranije je bilo takvih pokušaja i u Hrvatskoj, gdje je nedavno odbačen prijedlog da se ime Titovog trga zamjeni drugim nazivom.
I ove godine Titova štafeta je simbolično nastavljena, a krenula je iz Umaga ka Beogradu ispraćena od više hiljada građana i nošena rukama sekretara KP Hrvatske u osnivanju Radoslava Ilića. Dan mladosti proslavljen je i u Kumrovcu, u prisustvu 8.000 ljudi iz Slovenije, BiH i Hrvatske, a velikim skupu u Fažani Društvo” Josip Broz Tito” obilježilo je 120 godina od Titovog rođenja. I na ovim manifestacijama, kao nekad, mogli su se vidjeti transparenti “Tvornice radnicima”, “Što je više kleveta i laži, Tito nam je miliji i draži”…
Nezaustavljiv rast krize nakon Titove smrti doveo je do pojačanih nacionalističkih aspiracija, rata i raspada Jugoslavije.
Tito je bio velik. Bio je heroj. Bio je idol. Obilježio je svoje vrijeme i dao mu pečat. Za većinu je Tito veoma pozitivna ličnost, ali ima i onih koji mu stavljaju mnoge zamjerke, naročito zbog surovog obračuna sa političkim protivnicima, od kojih su mnogi završili na Golom otoku.
Obnavljanje uspomene na Tita nije vraćanje u prošlost, ali jeste odavanje zahvalnosti čovjeku i državniku koji je postigao ono što se u današnjem vremenu ne može ni zamisliti. Mnogo toga što je ostalo iza njega je devastirano i uništeno, ali su njegov lik i njegovo djelo bili i ostali prepoznatljiva nezamjenjiva komponenta dvadesetog stoljeća ne samo u zemljama bivše Jugoslavije, već i u mnogim destinacijama svijeta. Sa sigurnošću se može reći da je svojim postojanjem Tito učinio ovaj svijet boljim i pravednijim. I ove godine skupovi posvećeni uspomeni na Tita sa štafetom od Umaga ka Beogradu govore o njegovoj historijskoj ulozi ali i svima nama, koji učeći sebe i svoje potomstvo na zahvalnost aktivno učestvujemo u stvaranju nove sretnije budućnosti.
Zijad Bećirević
28.05.2012.
OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 28.05.2012. - Last modified: 18.12.2012.
