ORBUS Belgium

TOP
> Glas dijaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA













 



OTVORENO PISMO INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA KANADA

Profesor Emir Ramić - Kanada, 10. 12. 2010



Predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, gospodinu Miloradu Novkoviću

Glavnom Tužiocu Bosne i Hercegovine, gospodinu Miloradu Barašinu

Predsjedništvu Bosne i Hercegovine

Vijeću Ministara Bosne i Hercegovine


Poštovani,

I
Posljednje izjave Milorada Novkovića, Predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, ponovo su otvorile Pandorinu kutiju zvanu progon ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.
Gospodin Milorad Novković procjenjuje da u Bosni i Hercegovini trenutno ima preko 1600 predmeta ratnog zločina i da će procesi trajati sljedećih 15 godina. Novković je takođe ustvrdio da Državna strategija Bosne i Hercegovine usvojena prije dvije godine stagnira i razloge je pronašao u nedostatku materijalno - finansijskih sredstava i adekvatnog prostora.

II
Uz dužno poštovanje gospodina Novkovića moramo primjetiti da se on u svojim nastupima bavi isključivo tekućim problemima i posljedicama, a nikako uzrocima i motivima zašto krivično - pravni progon zločinaca osumnjičenih za najteža djela međunarodnog humanitarnog prava u Bosni i Hercegovini ne samo stagnira, nego je cjelokupni sistem progona skoro pred kolapsom.

Osnovni razlog ovakvog stanja je ignorisanje međunarodnog ugovora takozvanog Rimskog sporazuma potpisanog u februaru 1996. u kojem su se Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska obavezale da će predmete ratnih zločina prije pokretanja suđenja ili hapšenja osumnjičenih, dostavljati na ocjenu i pregled u Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije u Den Hagu. Ovaj sporazum je poznat još i kao Pravila puta rimskog sporazuma i strane su po posebnoj proceduri dostavljale predmete od 1996. do 2005. u Ured tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije. Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije je u ovom periodu Bosni i Hercegovini dostavio odgovore na svih 1600

predmeta koje pominje Novković, a od tog broja je za 850 predmeta Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije smatrao da postoje dokazi i da se može pokrenuti procedura pred pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. Preostale predmete njih preko 750, Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije je označio kao predmete za koje ne postoji dovoljno dokaza i smatrao da se ne može pokretati krivična procedura bez novih dokaza. Nažalost, ovlaštenje za dalji pregled predmeta ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, Carla del Ponte, bivši tužilac Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije je na zahtjev Predsjedništva Bosne I Hercegovine u 2004. godini prenijela na Tužioca Bosne i Hercegovine, u to vrijeme Marinka Jurčevića.
Šta se desilo u Bosni i Hercegovini nakon prenosa ovlaštenja sa Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije na Državnog tužioca Bosne I Hercegovine?

III
Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine se 2004. godine prvi put suočilo sa devetogodišnjim rezultatima rada Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije. Državno tužilaštvo je vidjelo da se u 850 predmeta za koje Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije smatra da ima osnova za krivični progon nalazi preko 800 predmeta gdje su osumnjičeni nalogodavci i izvršioci Srbi i Hrvati i 50 predmeta u kojima su izvršioci Bošnjaci. Ovakav omjer nije odgovarao srpsko - hrvatskoj političko - pravosudnoj varijanti i onda je svih 1600 predmeta koji su pregledani od Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije u roku 9 godina, počelo ponovo pregledati po nalogu Marinka Jurčevića. Ovo je ključ svih problema u Bosni i Hercegovini, jer je Bosna i Hercegovina na ovaj način odjednom postala taoc ” tužilačko - pravosudnog Karađorđeva” u Bosni i Hercegovini. Umjesto da prioritet u radu bude 850 već pregledanih i ocijenjenih predmeta, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je naredilo da se počnu ponovo pregledati predmeti koje je Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije već pregledao i dao svoje mišljenje u proteklih 9 godina. Bosni i Hercegovini nije trebala i ne treba nikakva strategija u vezi ratnih zločina. Jedina strategija za Bosnu i Hercegovinu je da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u prioritet uzme 850 predmeta koje je pozitivno ocjenio Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije.

Skoro 5 godina pravosudna klika u Bosni i Hercegovini ne želi organizirati progon ratnih zločinaca na način koji je ocjenio i procijenio Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije svih ovih godina. Državna strategija je bila samo paravan da se još više dobije na vremenu ne-progona i da se formalno i faktički “ovjeri”ono što je već Marinko Jurčević sa svojim političkim suradnicima uradio.


IV
Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije je do sada utvrdio nizom svojih presuda genocidu Srebrenici, agresiju Srbije i Hrvatske na nezavisnu, suverenu, međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, udružene zločinačke poduhvate ekstremističkih Srba i Hrvata, optužio i presudio srpsko - hrvatska političko – vojna - policijska rukovodstva. Kroz tekuća suđenja utvrđuje odgovornost Radovana Karadžića za genocid u Bosni i Hercegovini, odgovornost Jovice Stanišića, Momčila Perišića, Stojana Župljanina i zločinački poduhvat Jadranka Prlića i takozvane šestorke iz “Hrvatske republike Herceg Bosna”. Ako uporedimo rad Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije i rad suda i tužilaštva u Bosni I Hercegovini, onda je sasvim jasno da presude i milioni dokumenata koje je pribavio Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije u svom 16 godišnjem radu ostaju “mrtvo slovo na papiru”.

Bosanskohercegovačko pravosuđe je jedino do sada pravosnažno presudilo zločin genocida u Srebrenici. Kroz presude, ranija i tekuća suđenja pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za područje bivše Jugoslavije koja se osim Radovana Karadžića i vjerovatno Vojislava Šešelja završavaju za 15 mjeseci, prezentirani su milioni novih dokumenata. Posebno bi u ovoj fazi istakli slučaj Momčila Perišića, koji je optužen i za Srebrenicu, gdje prezentirano preko 2000 novih dokumenata koji mogu biti krucijalni za eventualnu reviziju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za područje bivše Jugoslavije. Dokument pod nazivom “Drina”, prezentiran u suđenju Momčilu Perišiću, je do sada najvažniji dokument koga su 1993. godine potpisali Slobodan Milošević, Zoran Lilić i Momir Bulatović, zajedno sa Momčilom Perišićem i Ratkom Mladićem. Dokument govori o stvaranju i odbrani zajedničke države – Velike Srbije. Desetine insajdera i hiljade dokaza su prezentirani u slučaju Jovica Stanišić i Freni Simatović. Očekuje se da će Radovan Karadžić biti osuđen za genocid, ne samo u Srebrenici, već u čitavoj Bosni i Hercegovini.

Tako se na ovaj način ponovo aktuelizira presuda Međunarodnog suda pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid.

Takođe se aktuelizira i dejtonsko, teritorijalno, državno i društveno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.

Poznato je da je Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije ustupio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine 18 nedovršenih istraga (17 protiv Srba i Hrvata i jedna protiv Bošnjaka), pored 850 predmeta.


Postavlja se pitanje da li će u povijest ući samo ono što je presudio Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije kada su u pitanju komandne u nalogodavne strukture, znajući da je mandat Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije ograničenog karaktera?

Posljednji primjer oslobađajuće presude za Gojka Kličkovića i njegove saradnike za područje Bosanske Krajine od strane suda Bosne i Hercegovine je poniženje ne samo za žrtve, nego i Međunarodni krivični tribunal za područje bivše Jugoslavije i sve procese pred tim sudom. Jer nakon presuda Radoslavu Brđaninu, Momčilu Krajišniku, Biljani Plavšić, tvrditi da se na području Bosanske Krajine ne zna ko je koga napao i da su se Bošnjaci dobrovoljno iselili, pravosudna je lakrdija od strane Suda Bosne i Hercegovine.

V
Završetak procesa pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za područje bivše Jugoslavije se postavlja kao imperativ. Jasno je da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija vrši veliki pritisak (ne samo finansijski) da se rad Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije brzo okonča. U iduće dvije godine treba dodatno ojačati sudsku strukturu u Bosni i Hercegovini. Prioritetno je potrebno odmah zaustaviti kolaps bosanskohercegovačkog pravosuđa u krivičnom progonu ratnih zločinaca.


ZAHTJEV INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA KANADA :

U Bosni i Hercegovini postoje tri grane sistema vlasti - izvršna, zakonodavna i sudska, koje, u svojim domenima, imaju kako autoritet, tako i pravnu obavezu provoditi u djelo volju većine izbornog tijela Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini postoje mehanizmi i institucije koje su postavljene suprotno volji većine izbornog tijela Bosne i Hercegovine.

Iako Institut za istraživanje genocida Kanada u načelu ne prihvaća mehanizme i institucije nametnute nakon glasanja o referendumu i Parlamentarnoj skupštini Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine, Institut u načelu izjavljuje da trenutno ne postoje drugi mehanizmi i sistemi kojima bi se ovi predmeti mogli rješavati.

U okviru gornjeg, Institut za istraživanje genocida Kanada zahtijeva slijedeće:


1. Od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i Milorada Novkovića da odmah redefiniraju Državnu strategiju i izdaju nalog da se u prioritet stave rezultati Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije u skladu sa Rimskim pravilima, odnosno 850 predmeta ocijenjenih oznakom “A” od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije.

2. Od Milorada Barašina, Glavnog Tužioca Bosne i Hercegovine, da bez obzira na takozvanu Državnu strategiju i stav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, odmah u prioritet stavi 850 predmeta ocijenjenih oznakom “A”od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije, u skladu s pravilima puta Rimskog sporazuma.

3. Od Predsjedništva I Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine da odmah pokrenu proceduru kako bi se osigurala financijska sredstva za rad Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine u oblasti krivičnog progona ratnih zločinaca.

Profesor Emir Ramić
Institut za istraživanje zločina genocida Kanada
http://www.instituteforgenocide.ca/




13.12.2010.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 13.12.2010. - Last modified: 23.10.2014.