ORBUS Belgium

TOP
Glas dijaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA




UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ











aktua
actuality
aktualnosti
actualiteiten


 



Gospodin DAMIR ARNAUT - savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića i član pravnog tima odbrane dr. Ejupa Ganića:

KADA JE SARAJEVO BILO OPKOLJENO, IMALI SMO JAČU DRŽAVU NEGO SADA!


Damir Arnaut je doktorirao na Univerzitetu Berkeley, Kalifornija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Aktivno govori engleski jezik, a njegovo znanje francuskog i njemačkog je na akademskom nivou. Radio je kao advokat u Kancelariji Pravnog savjetnika američkog State Departmenta zastupajući ga u slučajevima koji su uključivali Ujedinjene nacije i prateće međunarodne organizacije. Godine 2006. se zaposlio u multinacionalnoj advokatskoj kancelariji White and Case LLP sa sjedištem u Washingtonu. Trenutno radi u Kabinetu člana predsjedništva BiH Harisa Silajdžića kao savjetnik za ustavno-pravna pitanja.

Damir ArnautDa je 1992. godine odlučivala volja Velike Britanije, te da nije bilo ljudi poput Ejupa Ganića, Stjepana Kljujića, Jovana Divjaka, ili Dragana Vikića, Bosne i Hercegovine danas ne bi bilo, a Sarajevo bi doživjelo sudbinu Srebrenice...* Srbija i Republika Srpska su ujedinjene oko hapšenja dr. Ganića. S druge strane, mi imamo lidere političkih stranaka koje događaje u Dobrovoljačkoj nazivaju "zločinom," iako je haški Tribunal odbacio takvu karakterizaciju...*Pa zašto Srbija nije podigla nijednu optužnicu protiv bilo koje osobe iz Hrvatske? Jedini razlog je njihova spoznaja da bi Hrvatska odmah uzvratila istom mjerom...*Jedino što je u svemu ovom pozitivno je što nas je srbijanska optužnica, te imena koja se na njoj nalaze, podsjetila da su Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu odbranili patriote svih nacionalnosti i da je Sarajevo u tim godinama održalo civilizacijske vrijednosti kakve Velika Britanija nikada nije ni imala, uključujući u vrijeme kada je sa Hitlerom zaključila minhenski pakt...* Stoga bi bilo kakva pomoć naše dijaspore u finansiranju troškova odbrane bila više nego dobro došla i ja pozivam sve naše građane da u tome uzmu učešće u skladu sa svojim mogućnostima...*Reforma policije se nije ni desila. Dva zakona koja su usvojena jasno preciziraju da će se policija reformisati u skladu sa Tri evropska principa u sklopu ustavne reforme...*Uvijek me nanovo šokira kada čujem izjave bh. političara poput "mi moramo slušati naše evropske i američke prijatelje." U politici jednostavno ne postoje prijateljstva, postoje samo interesi i da nije bilo naših građana koji su ustali u odbranu ove zemlje interesi raznih “prijatelja” bi vodili u nestanak Bosne i Hercegovine...


Gospodine Arnaut! U kojoj je fazi procesuiranje gospodina Ganića u Londonu?

ARNAUT: UK Home Office je 12. aprila odlučio da srbijanski zahtjev uputi sudu na odlučivanje i time smo ušli u ekstradicijski postupak. Sud je te sedmice utvrdio kalendar tog postupka i odbrana mora do 18. maja dostaviti sav svoj materijal, uključujući pisane izjave i listu svjedoka, kao i sve dokaze. S obzirom da smo dosta toga već uspješno prezentirali tokom procesa za kauciju još u martu, ova faza dobro napreduje, a prikupili smo i niz dodatnog materijala i osigurali dugu listu svjedoka.


Vjerovatno ste upoznati i sa izjavom generala Kukanjca datoj RSE prije nepunih deceniju, a neposredno pred njegovu smrt. Da li se njegova izjava koristi u postupku odbrane dr. Ganića?

ARNAUT: Naravno. To je koristan materijal, ali ohrabren sam činjenicom da imamo i znatno uvjerljivije dokaze.


Vaš klijent, dr. Ganić, nakon što je pušten iz pritvora u Londonu, bio je veoma kritičan prema britanskoj vanjskoj politici. Kako Vi tumačite da je britansko zakonodavstvo jednostrano slijedilo srbijansku potjernicu, ignorirajući činjenicu da su haško i bh. tužiteljstvo već istražili "slučaj Dobrovoljačka" i da nisu našli elemente krivičnog djela?

ARNAUT: Prije svega, ja pružam i pravnu i logističku pomoć dr. Ganiću u svojstvu savjetnika trenutnog Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Dayton je nastavio kontinuitet Bosne i Hercegovine i stoga ovaj Kabinet ima obavezu štititi njene interese. Advokatsko iskustvo iz Washingtona mi je, naravno, korisno u aktivnom učešću u njegovoj odbrani, ali mi moja funkcija daje mogućnost i za institucionalno djelovanje. Što se odluka britanskih vlasti tiče, dobro ste primjetili da je haško tužilaštvo već dalo svoju ocjenu o ovom predmetu – nema elemenata krivične odgovornosti dr. Ganića i uopšte nema elemenata krivičnog djela. Naoružani vojnici JNA, koji su oteli Predsjednika Izetbegovića, su bili "legitiman vojni cilj." Do identičnog zaključka je došao i Philip Alcock, međunarodni tužilac u Tužilaštvu BiH, koji je jedan od svjedoka odbrane. UK Home Office je, međutim, u potpunosti ignorisao ove nalaze i donio političku odluku da izađe u susret srbijanskom zahtjevu. To me nije previše iznenadilo – pročitajte knjigu Taylora Brancha "The Clinton Tapes," u kojoj citira Predsjednika Clintona koji kaže da su britanski zvaničnici "podržavali embargo upravo jer je zadržavao nepovoljan položaj Bosne," te da su govorili o "bolnoj ali realističnoj obnovi kršćanske Evrope." Da je 1992. godine odlučivala volja Velike Britanije, te da nije bilo ljudi poput Ejupa Ganića, Stjepana Kljujića, Jovana Divjaka, ili Dragana Vikića, Bosne i Hercegovine danas ne bi bilo, a Sarajevo bi doživjelo sudbinu Srebrenice. Jedino što je u svemu ovom pozitivno je što nas je srbijanska optužnica, te imena koja se na njoj nalaze, podsjetila da su Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu odbranili patriote svih nacionalnosti i da je Sarajevo u tim godinama održalo civilizacijske vrijednosti kakve Velika Britanija nikada nije ni imala, uključujući u vrijeme kada je sa Hitlerom zaključila minhenski pakt.


Javnosti je manje-više poznato ko je platio kauciju za puštanje dr. Ganića iz pritvora, ali se tu i tamo špekulira oko finansiranja troškova njegove odbrane. Zaista, iz kojih izvora se finansira odbrana dr. Ganića?

ARNAUT: Kauciju je osigurala Sanela Jenkins, pokazavši po ko zna koji put kako se treba odnositi prema svojoj državi i štititi njene interese. Bosna i Hercegovina se i danas bori za svoj suverenitet i ja podsjećam naše građane da stalno imaju na umu da je aktivna borba za državne interese jedini način da taj suverenitet sačuvamo. S tim u vezi, troškovi odbrane su već premašili cifru od 150.000 funti i za sada nemamo niti jedan izvor finansiranja tih troškova. Podsjećam da Srbija ne traži dr. Ganića u njegovom individualnom kapacitetu, već da je otvorila sezonu lova na zvaničnike čiji je angažman doslovno spasio Bosnu i Hercegovinu na dan kada je njen Predsjednik trebao biti likvidiran. Ovim Srbija direktno nastavlja Miloševićev projekat kog se nikada nije odrekla i koji nastoji završiti putem Republike Srpske koja blokira sve pokušaje da se za odbranu osiguraju sredstva iz budžeta. Stoga bi bilo kakva pomoć naše dijaspore u finansiranju troškova odbrane bila više nego dobro došla i ja pozivam sve naše građane da u tome uzmu učešće u skladu sa svojim mogućnostima.


Da li će usmeno, kao svjedok odbrane, svjedočiti i Filip Alkok, međunarodni tužilac koji je vodio istragu u slučaju Dobrovoljačka i koji je, kao što je poznato, napustio Tužilaštvo BiH decembra prošle godine?

ARNAUT: Philip Alcock je dostavio svoje pismeno svjedočenje koje smo već predočili sudu. Ukoliko ga sud pozove ili ukoliko mi ocijenimo da je potrebno i da usmeno svjedoči, Alcock se je spreman odazvati.


Na jednoj od posljednjih sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" izjavili ste da očekujete da će proces dr. Ganiću biti završen do početka jula. Na čemu temeljite tu procjenu i kakav ishod očekujete?

ARNAUT: Nakon što mi dostavimo svoje materijale, englesko tužilaštvo koje zastupa Srbiju mora dostaviti odgovor do 15. juna. Nakon toga će se održati usmeno ročište između 5. i 9. jula, kada će sud donijeti odluku. S obzirom na obim naših dokaza i nedostatak istih sa srbijanske strane, optimistični smo da će sud odbiti srbijanski zahtjev.


Šta, ako se ipak desi, da londonski Sud odluči da se dr. Ganić isporuči Srbiji? Koje pravne radnje nam u tom slučaju preostaju?

ARNAUT: Uzimajući u obzir naše dokaze, uključujući ocjene haškog Tribunala, te relevantne presedane engleskih sudova, šanse za to su ipak male. No, ukoliko se to i desi, englesko zakonodavstvo dozvoljava žalbeni postupak sve do gornjeg doma britanskog Parlamenta, odnosno House of Lords. Ako i to ne uspije, konačnu odluku donosi UK Home Office.


 Budući da je slučaj Dobrovoljačka neposredno vezan za zarobljavanje predsjednika jedne suverene i tada međunarodno priznate države, rahmetli Alije Izetbegovića, da li i ko je trebao tužiti komandni kadar JNA ili njihove pravne sljedbenike za taj čin? Čini se da je bh. strana uglavnom u pravnoj i političkoj defanzivi?

ARNAUT: Srbija i Republika Srpska su ujedinjene oko hapšenja dr. Ganića. S druge strane, mi imamo lidere političkih stranaka koje događaje u Dobrovoljačkoj nazivaju "zločinom," iako je haški Tribunal odbacio takvu karakterizaciju. Zbog takvih stavova, mi smo od rata u političkoj i pravnoj defanzivi i mogu sigurno reći da smo u vrijeme kada je Sarajevo bilo opkoljeno imali jaču Državu nego sada. Pa zašto Srbija nije podigla nijednu optužnicu protiv bilo koje osobe iz Hrvatske? Jedini razlog je njihova spoznaja da bi Hrvatska odmah uzvratila istom mjerom. Mi se možemo sporiti oko raznih političkih tema, ali oko otpora nastavku Miloševićeve i Karadžićeve politike iz Srbije i Republike Srpske moramo biti ujedinjeni inače će Bosna i Hercegovina sve više slabiti.


"Istanbulsku deklaraciju" Dodik, Radmanović i društvo već su javno nazvali antiustavnim činom. Vaš komentar?

ARNAUT: Ako to stvarno misle, neka zatraže ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Gosp. Radmanović je jedan od ovlaštenih pokretača sporova pred tim sudom.


 S druge strane, gest hrvatskog predsjednika Josipovića, izrečen u Parlamentu BiH, dočekan je na nož kod tamošnje desnice, te njihovih satelita i dijelu BiH. Komentar?

ARNAUT: Ivo Josipović nije rekao ništa što Predsjednik Mesić nije godinama ponavljao. To je jedna gesta koja samo dodatno dokazuje da je Hrvatska još davno raskrstila s tom politikom. Otpor HDZ-a se mogao i očekivati, ali daleko više zabrinjava činjenica da Srbija sada pokušava koristiti tu gestu kako bi izjednačila odgovornost za zločine u Bosni i Hercegovini. To izjednačavanje je, međutim, nemoguće – Hrvatska je u jednom trenutku imala pogrešnu politiku prema Bosni i Hercegovini koja je štetila i samoj Hrvatskoj. No ta politika nikada nije imala za cilj uništenje jednog naroda, što je bio cilj Srbije. Srbija je jedina zemlja u historiji osuđena za kršenje Konvencije o genocidu, a i danas negira taj genocid jer odbija da taj termin upotrijebi. Uostalom, politiku podjele Bosne i Hercegovine nikada nije podržalo više od 20 posto hrvatskog stanovništva, dok dan danas skoro 60 posto srbijanskih građana smatra da je Ratko Mladić heroj. Dok se to ne promijeni, dok Srbija ne doživi jednu katarzu i shvati da je počinila najveće zločine u Evropi od Drugog svjetskog rata, njihove neiskrene deklaracije nam puno ne znače. I konačno, doprinos Republike Hrvatske u oslobađanju velikog dijela Bosne i Hercegovine 1995. godine se ne može zanemariti.


Vaskrsla je tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna. Ima li u toj činjenici antiustavnog djelovanja i da li je trebalo politički, a naročito pravno reagirati na to?

ARNAUT: Sve više se pominje pitanje trećeg entiteta, ali moramo biti dosljedni u našim reakcijama. Ako smatramo da je legitimno zagovarati regionalizaciju zemlje, u smislu 5 ili više teritorijalnih jedinica baziranih na ekonomskim i geografskim kriterijima, onda ne možemo reći da je neustavno zagovarati tri jedinice bazirane na etničkim. To jeste politički opasno, ali se moramo zapitati zbog čega neki predstavnici hrvatskog naroda smatraju da je to jedini način da ostvare svoje legitimne zahtjeve. Činjenica je da je položaj Hrvata u Federaciji BiH jako nepovoljan i za to ne možemo kriviti Republiku Srpsku. Trebali smo to učiniti i ranije, ali nikada nije kasno da konkretnim djelima uvjerimo hrvatski narod da je i u njihovom interesu insistiranje na sveobuhvatnoj teritorijalnoj reorganizaciji a ne u stvaranju većinski hrvatskog entiteta van kog bi ostalo više od pola Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini. Ja nažalost moram konstatovati da smo mi premalo uradili kada je u pitanju pozicija hrvatskog naroda u FBiH da bi sada mogli samo osuđivati pozive za treći entitet.


Ovo Vas, jednostavno, moram pitati: da li je olahko propuštena šansa da se konzistentnije i konstruktivnije reformira policija BiH?

ARNAUT: Reforma policije se nije ni desila. Dva zakona koja su usvojena jasno preciziraju da će se policija reformisati u skladu sa Tri evropska principa u sklopu ustavne reforme. Kada do toga dođe, mi ćemo morati insistirati na primjeni tih odredbi jer je Policija Republike Srpske jasno označena u presudi Međunarodnog suda pravde kao institucija koja je počinila genocid. Ta policija, pod tim imenom, ne može opstati ako želimo mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.


 Da li će se dr. Silajdžić kandidirati za člana Predsjedništva i na predstojećim izborima?

ARNAUT: Svi će to znati vrlo brzo.


Želite li, eventualno, nešto još reći - poručiti, a da Vas nisam pitao:

ARNAUT: Želim samo podsjetiti sve naše građane da se možemo i moramo oslanjati isključivo na vlastitu snagu, znanje i iskustvo. Niko neće štititi interese Bosne i Hercegovine kao njeni građani. Uvijek me nanovo šokira kada čujem izjave bh. političara poput "mi moramo slušati naše evropske i američke prijatelje." U politici jednostavno ne postoje prijateljstva, postoje samo interesi i da nije bilo naših građana koji su ustali u odbranu ove zemlje interesi raznih “prijatelja” bi vodili u nestanak Bosne i Hercegovine. Ovo važi za sve i tu ne smije biti bilo kakvih emocija. Naime, trenutno se stvara velika pompa oko aktivnosti Turske na ovim prostorima. Turska, kao i svaka druga zemlja se prvenstveno rukovodi svojim interesima i ti interesi se ne poklapaju uvijek sa našim interesima. Mi, naravno, možemo i trebamo tražiti zajedničke interese i na njima raditi, to je uostalom osnov međunarodnih odnosa. Ali svaka zemlja ima svoje crvene linije koje ne smije prelaziti. Ako je, recimo, za Turke crvena linija neka rezolucija o genocidu nad Armenima i mi takvu rezoluciju oborimo u našem Parlamentu nakon što je Dodik predloži, onda također mora biti jasno da je za nas nespominjanje genocida koji je potvrdio Međunarodni sud pravde također crvena linija. Insistiranje na sopstvenim interesima je, uostalom, dugoročno isplativija politika jer nijedna država ne želi kao partnera zemlju koja je olako spremna svoje interese podrediti nekim drugim.


Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

ARNAUT: Hvala Vama što ste mi dali priliku.


RAZGOVOR VODIO: Bedrudin GUŠIĆ (206)


11.05.2010.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 11.05.2010. - Last modified: 23.10.2014.