ORBUS Belgium

TOP
Glas Diaspore
 

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA




UREDNIK:
Salih ČAVKIĆ








aktua
actuality
aktualnosti
actualiteiten







 





ŠTA STVARNO PIŠE U DEJTONSKOM USTAVU BiH I U USTAVU RS-a

Piše prof. dr Šaban Nurić



prof. dr Šaban NurićU kontekstu dnevnih zbivanja i stalnih nezrelih političkih prepucavanja na relaciji sarajevske političke elite i to udruženih i pozicionara i opozicionara koji su kao bez ostatka za cjelovitu, nedjeljivu, suverenu i blablabla....sa jedne strane i one druge iz Banjaluke sa druge strane su u svom dnevnom krčkanju došla do tačke kada gluposti obostrano postaju toliko egzotično bjelodane da živući glasački puk i pored dvadesetogodišnjeg guranja glave u pijesak počinje da stresa sa očiju i ispire iz usta prašinu u namjeri da konačno krikne o onome šta vidi. Stalni lament BiH nepolitičkih nacionalnih elita o nemoći da išta učinu dovoljno govori samo o njima, jer oni stvarno niti šta čine niti se u tome pokušavaju truditi. Kao ilustracija ovome neka posluži očitavajući kurs političke elite manjeg BiH entiteta o tzv-im referendumskim namjerama. Ona koristeći isprepadanost, mogućim, kao nestankom Republike Srpske a ova iz Federacije u bošnjačkom korpusu kao, mogućim, nestankom države Bosne i Hercegovine, ustvari manipulišu običnim svijetom u cijeloj BiH. Niti ovi iz RS-a mogu legalno i legitimno sa pravno valjanim ishodom provesti referendum, niti ovi iz Federacije pravno valjano, legalno i legitimno ad hock akcijama mogu spriječiti da tamo neko u tamo nekom dijelu provede antiustavni referendum koji nema ama baš nikakvu pravnu posljedicu i to najkraće rečeno, iz razloga što je to politički pametnija i pravno zrelija međunarodna zajednica blagovremeno kroz Dejtonski sporazum, aneksom 4 koji je ustvari Ustav države BiH sve riješila i sankcionisala, samo treba isto iščitati i pravno kompetentno protumačiti. Ustav BiH kao školski primjer vrhunskog pravnog dokumenta koji je sačinjen po metodološkim principima anglo-saksonskog prava je tako napisan da u XII (dvanaest) članova sve vrlo jasno reguliše ali samo onim čitačima, pravnicima koji ne pristupaju čitanju ovog pravnog dokumenta sa već stvorenim predubjeđenjem o tome šta u njemu treba da piše a ne ono šta stvarno piše. Ovdje ćemo se fokusirati na Preambulu Ustava BiH i to jedan dio iste koji određuje mogući referendum u RS-u, na jednu presudu Ustavnog suda BiH iz 2000 godine i dijelove Ustava RS-a koji direktno ili indirektno tretiraju referendum kao ustavno-pravnu kategoriju. Ukratko, navesti ćemo ustavne odredbe koje nedvosmisleno govore da je svaki referendum organizovan u jednom omeđenom dijelu države Bosne i Hercegovine protivustavan.



USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

1. Preambula u cijelosti

Oslanjajući se na poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,
Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju,
Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva,
U želji da podstaknu opšte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede,
Vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda,
Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom,
Odlučni da osiguraju puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava,
Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o građanskim i političkim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava,
Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:

a) Među teoretičarima je bilo sporno pitanje da li je preambula integralni dio ustava i da li se ustavnost nižih pravnih akata može ocjenjivati u odnosu na sadržaj preambule. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2000. godine presudio da preambula jeste integralni dio ustava i da se ustavnost pravnih akata može ocjenjivati prema sadržajima preambule, a pravne doktrine uglavnom prihvataju da su preambule sastavni dijelovi svih ustava.

b) Konstitutivnost ili državotvornost je suvereno pravo autohtonog/ih naroda da odlučuje/u o osnivanju, organizaciji, funkcionisanju i statusu države. Bosna i Hercegovina ima tri naroda kao tri konstitutivna subjekta u formi etničkih nacija i suverenost je zajednička kategorija, tako da jedan narod ne može djelovati protiv druga dva i obrnuto. (Vidjeti podvučenu, boldiranu, posljednju alineju gore prepisane Preambule Ustava BiH).

c) Ovdje treba još pomenuti da je historijski kontinuitet Zajedničke suverenosti tri etničke nacije utemeljena odlukama ZAVNOBiH-a iz 1943. i 1944. godine u smislu „ Bosna nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego je i srpska i hrvatska i muslimanska“. Suverenost je zajednička kategorija i nijedan narod ne može posebno da je konzumira protiv volje i mimo volje drugih naroda. Konstitutivnost je ravnopravna kategorija koja važi na svim nivoima državne vlasti.




USTAV REPUBLIKE SRPSKE

1. Preambula Ustava RS, prvi dio

„Poštujući volju svojih konstitutivnih naroda i građana da obrazuju i očuvaju Republiku Srpsku i da ustavno uređenje Republike utemelje na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti nacionalnoj ravnopravnosti......“

2. Osnovne odredbe Ustava RS, član 1. stav četvrti

„ Srbi, Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj“.

a) Sadržaji preambule i član prvi osnovnih odredbi ustava Republike Srpske definišu tri naroda kao tri etničke zajednice da su konstitutivni i da ravnopravno vrše vlast u ovom entitetu. Ova ustavna odredba je na snazi nakon odluka Ustavnog suda BiH iz 2000. godine prema kojoj su sva tri naroda ravnopravna na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ako su tri naroda ravnopravna na cijeloj teritoriji države oni si ravnopravni i na svim nivoima vlasti u državi, pa tako i na nivou entiteta. Državna vlast u državi, kakva je Bosna i Hercegovina, je jedinstvena kategorija i vrši se na dva nivoa, na državnom nivou i na nivou entiteta. Element suverenosti i konstitutivnosti (državotvornosti) je isti na nivou državnih organa i na nivou entitetskih organa državne vlasti. Ne može jedan princip suverenosti važiti na nivou države Bosne i Hercegovine, a savim drugi princip na nivou entiteta.

3. Član 70. tačka 5.ustava Republike Srpske

„Narodna skupština Republike Srpske..........5. raspisuje republički referendum.

4. Član 77. ustava Republike Srpske

„Narodna skupština može odlučiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadležnosti odluku donese nakon prethodnog izjašnjavanja građana na referendumu“.

Navedenim članom referendum je definisan kao konsultativni, gdje građani donose odluku koja nije suverena, nego Narodna skupština donosi odluku nakon iskazanog mišljenja građana.

Referendum je oblik neposrednog odlučivanja suverenog konstitutivnog subjekta u državi (građani ili etničke nacije) o suštinskom pitanju države i odluka na referendumu je suverena i obavezujuća za sve organe države.

Ustav Republike Srpske ne tretira referendum kao suverenu kategoriju, nego kao oblik pribavljanja mišljenja na osnovu koga će Skupština donijeti odluku, ali ne postoji ustavna obaveza da Skupština mora prihvatiti odluku koja se na „referendumu“ donese.

To u suštini nije referendum, nego je oblik javne rasprave u kojoj se Skupština „pokriva“ „narodnom voljom“ koju je predhodno kroz sredstva javnog opštenja „ nametnula narodu“.

5.1. Član 69. stav.2. amandman LXXVI, ustava Republike Srpske

“Zakonodavnu vlast će u Republici Srpskoj vršiti Narodna skupština i Vijeće naroda“. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeću naroda „.

Vijeće naroda je dio zakonodavne vlasti kao što je i Narodna skupština dio zakonodavne vlasti. Oba dijela zajedno imaju legitimitet cjelovite zakonodavne vlasti što znači da jedan dio bez drugog ne može donijeti legitimnu odluku. U Narodnoj skupštini je princip građanske većine, a u Vijeću naroda je princip kvalifikovane većine svake etničke zajednice ponaosob. Zakonodavna vlast u Republici Srpskoj sadrži balans građanske i etničke konstitutivnosti kao ustavnu kategoriju i svaka odluka podliježe ovom principu, pa tako i odluka o neposrednom izjašnjavanju  naroda i građana.

Svi akti koji spadaju u vitalni nacionalni interes ne mogu stupiti na snagu dok  ih ne usvoje sva tri nacionalna kluba u Vijeću naroda ponaosob.

5.2. Član 70. amandman LXXVII, ustava Republike Srpske, dvije najvažnije stavke koje regulišu pitanja Vitalnih nacionalnih interesa

„Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sljedeći način:

- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;

- i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeću naroda“.

Dakle, suština je u jednakim pravima tri etničke nacije  u donošenju odluka i ako se ovaj princip krši, istovremeno se krše temeljne ustavne odredbe o zajedničkoj suverenosti i ravnopravnoj konstitutivnosti tri etničke nacije.

6. Ustava Republike Srpske, član 135. amandmani LXXXIX

“O prijedlogu akta o promjeni ustava odlučuju Narodna skupština i Vijeće naroda. Promjena ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih zastupnika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih“.

U promjeni ustava se opet definiše kvalifikovana većina koja uključuje većinu predstavnika iz svake etničke nacije ponaosob i Vijeće naroda zajedno sa Narodnom skupštinom čini konstituišući (ustavotvornu) vlast.

ZAKLJUČAK
Postoji još odredaba iz oblasti Ustavnog suda BiH i međunarodnog prava ali i ove naprijed iznesene ustavne odredbe  potvrđuju da je eventualni  jednostrani referendum u Republici Srpskoj PROTIVUSTAVAN po Međunarodnom pravu, Ustavu države BiH i Ustavu RS-e.



07.01.2010.


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na slijedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be

Page Construction: 07.01.2010. - Last modified: 23.10.2014.